Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke te od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski.170px|right|thumb|Mladi MakedonacNarodi koji danas predstavljaju skupinu Južnih Slavena jesu: Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, Sandžaku u Srbiji, sjevernoj Crnoj Gori Bugari sa svojim islamiziranim ogrankom Pomacima Crnogorci u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike Bukumire, Kriče i druge Goranci, u području Gore (Kosovo), susjednim predjelima Albanije i dva sela u Makedoniji Hrvati u Hrvatskoj, dijelovima Bosne i Hercegovine te u manjem dijelu Srbije (Bačka (dio Bunjevaca i Šokaca) i Srijem (Šokaca)), Janjevci (Kosovo) koji su dobili ime po selu Janjevu te manjim enklavama u Rumunjskoj (Krašovani), Mađarskoj i Austriji (gradišćanski Hrvati), Italiji (moliški Hrvati) i Crnoj Gori Makedonci u Makedoniji kojima pripadaju i Torbeši Slovenci na sjeverozapadu, Slovenija, područje Koruške u Austriji i Furlanije-Julijske krajine u Italiji Srbi u Srbiji, dijelovima Bosne i Hercegovine, Crne Gore te dijelom u Hrvatskoj, na Kosovu, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj.
Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Hrvati i Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno južnih Slavena. Istovremeno su i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.
Porijeklo Migracija Slavena na Balkan, koja je započela u 6. stoljeću, a dosegla vrhunac u 7. stoljeću te se završila u osmome, bila je velika demografska promjena u ranoj srednjovjekovnoj Europi, doprinoseći i do 80 % genetskog nasljeđa modernih jugoistočnih Europljana. Slavenske skupine iz pojasa od Češke preko Karpata do zapadne Ukrajine migrirale su u tadašnje Bizantsko Carstvo. Naseljavali su se i miješali s dotadašnjim stanovništvom.
Analizom populacijske genetike na narodima jugoistočne Europe utvrđene su genetske poveznice sa istočnom Europom, ali i određeni kontinuitet gena iz antike.
Izvori
Vanjske poveznice Miriam B. Murphy, South Slav Community in Midvale Slavenska mitologija Magazin Bošnjaka Kosova na bošnjačkom jeziku
Kategorija:Slaveni