Depresija je stanje obilježeno tugom i gubitkom interesa za aktivnosti. Može utjecati na nečije misli, ponašanje, osjećaje, san, apetit i osjećaj blagostanja. Mogu se pojaviti simptomi poput boli i probavnih problema bez jasnog uzroka. Komplikacije mogu uključivati samoubojstvo.
Vjeruje se da uzrok uključuje i genetske i okolišne faktore. Povijest stanja u obitelji povećava rizik za otprilike 3 puta. Javlja se kod niza mentalnih poremećaja, uključujući veliku depresiju, perzistentni depresivni poremećaj, sezonski afektivni poremećaj, postporođajnu depresiju i predmenstrualni disforični poremećaj. Može se pojaviti i kao nuspojava lijekova, kao posljedica zlouporabe droga ili kao posljedica zdravstvenog stanja poput raka, moždanog udara ili kronične boli. Epizode depresije mogu biti izazvane smrću bliske osobe, financijskim problemima ili problemima u vezi.
Dijagnoza se temelji na simptomima i pregledu. Po definiciji simptomi moraju biti prisutni svaki dan, gotovo cijeli dan, najmanje dva tjedna. Mogu se obaviti krvne pretrage i medicinsko snimanje kako bi se isključio medicinski uzrok stanja. Uvjeti koji se mogu slično manifestirati uključuju tugu.Horwitz, Allan V. (2007.). The Loss of Sadness: How Psychiatry Transformed Normal Sorrow Into Depressive Disorder. Oxford University Press, USA. str. 3. ISBN 978-0-19-531304-8. Original arhiviran 28. kolovoza 2021. Preuzeto 21. veljače 2021.
Liječenje može uključivati savjetovanje i lijekove. Hospitalizacija može biti potrebna osobama s rizikom od samoubojstva. Elektrokonvulzivna terapija može se primijeniti kod oboljelih koji ne reagiraju na druge tretmane. Recidivi su česti nakon liječenja. Depresija je česta. U određenoj godini oko 7 % ljudi doživi veliku depresiju. Mlađe osobe odrasle dobi su češće pogođene, kao i žene.
Izvori
Kategorija:Translated from MDWiki