Teorija uma je kognitivni mehanizam.
U velikoj mjeri, ljudska dojenčad se socijalizira kroz stjecanje određenog kognitivnog mehanizma poznatog kao "teorija uma", izraza koji se trenutno koristi za objašnjenje uvezanog seta intelektualnih sposobnosti koje omogućuje ljudima shvatiti kako druge osobe mogu imati uvjerenja, želje, planove, nade, informacije i namjere, koje se mogu uvelike razlikovati od njihovih vlastitih. Odmak od vlastite perspektive i stavljanje u poziciju druge osobe, kao i sposobnost razlikovanja vanjske manifestacije tuđih namjera i želja, ukratko bi moglo opisati što teorija uma zapravo predstavlja.Korkmaz B (May 2011). "ToM and neurodevelopmental disorders of childhood". Pediatr. Res. 69 (5 Pt 2): 101R–8R.doi:10.1203/PDR.0b013e318212c177. PMID 21289541 Osim razmatranja sadržaja vlastitih i tuđih mentalnih stanja, u posljednje vrijeme, cilj ovog teorijskog pristupa je i ponuditi objašnjenje o visoko rangiranoj zastupljenosti među populacijom s dijagnozom unutar autističnog spektra,Petz, B. (1992). Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta. kao i o primjeni u području umjetne inteligencije i robotike.
Definicija Ljudi neprestano rade procjene i zaključke o psihološkim stanjima drugih osoba. Svatko od nas konstantno analizira svoje dojmove o drugima i konstruira teorije na temelju naznaka i informacija koje primamo. Taj proces nam omogućuje bolje razumjeti sebe ali i druge i ključna je odrednica samoorganizacije i afektivne regulacije. Osim "verbalnih” i površnih opisa ljudi i promatranja njihovih postupaka, kroz kauzalne odnose, pojedinci nastoje obuhvatiti smislenije i značajnije interpretacije te objasniti i predvidjeti tuđa ponašanje na temelju unutarnjih mentalnih stanja.Wellman HM, Miller JG, (2008). Including deontic reasoning as fundamental to ToM. Human Development. 51:105–135 Ovakva teorijska konstrukcija, koja je dio svakodnevnog funkcioniranja je poznata po nazivom “teorija uma” (eng. Theory of Mind), koji je prvi put upotrebljen za vrijeme studije s čimpanzama.Premack, D., Woodruff, G., (1978). Does the chimpanzee have a ToM? Behavioral and Brain Sciences. 1:515–526 Teorija uma je složena funkcija, tako uključuje pamćenje, zajedničku pažnju, perceptivno prepoznavanje zahtjevnije razine, poput prepoznavanja lica i praćenje pogleda, nadalje, jezik i jezične sposobnosti, izvršne funkcije, kao što je praćenje namjera i ciljeva, moralnog rasuđivanja, procesuiranje i prepoznavanje emocija, empatiju i imitaciju. U skladu s kompleksnošću i upletenosti više procesa, razvoj teorije uma razvoj ovisi o sazrijevanju nekoliko sustava mozga, a oblikovan je posredstvom odgoja, roditeljstva, društvenih odnosa i obrazovanja, stoga je i više nego reprezentativan primjer dinamične interakcije između razvoja ljudskog mozga i važnosti socijalnog okruženja.
S obzirom na to da teorija uma podrazumijeva angažiranje i uključenost nekoliko različitih komponenti i mehanizama, oštećenja i nepravilnosti u slijedu razvoja nisu rijetka pojava. U principu, pojedinci koji iskuse deficite u teoriji uma, imaju poteškoća pri određivanju namjera drugih osoba, nedostatak razumijevanja o tome kako njihovo ponašanje utječe na druge te poteškoće koje se tiču socijalnog reciprocitetaBaker, J. (2003). Social Skills Training: for children and adolescents with Asperger Syndrome and Social-Communication Problems. Mission, KS: Autism Asperger Publishing Company. S obzirom na to da su deficiti toerije uma primijećeni kod osoba s dijagnozom iz autističnog spektra, shizofrenije,Frith, CD (1992) The Cognitive Neuropsychology of Schizophrenia. Lawrence Erlbaum Associates, Hove, UK pp 124–126 određenih govornih i jezičnih poteškoća,Gillott, A., Furniss, F., Walter, A. (2004) ToM ability in children with specific language impairment. Child Lang Teach Ther 20:1–11 u slučajevima kada je strogo primitak jezičnih informacija znatno ograničen (primjerice, gluha djeca u roditelja koji ne poznaju znakovni jezik),Peterson, C.C., Siegal, M. (2000). Insights into ToM from deafness and autism. Mind Lang. 15:123–145 u ispitanika s demencijom, uključujući; frontotemporalne demencije, Alzheimerove demencije i ostale poremećaje, poput amiotropne lateralne skleroze.Modinos, G., Obiols, J.E., Pousa, E., Vicens, J. (2009). ToM in different dementia profiles. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 21:100–101 Deficiti teorije uma su prisutni kod pojedinaca sa stečenim (traumatskim, netraumatskim ili kirurškim) ozljedama različitih dijelova mozga (posebno frontalnig režnja i/ ili desne hemisfere),Martín-Rodríguez, J.F., León-Carrión, J. (2010). ToM deficits in patients with acquired brain injury: a quantitative review. Neuropsychologia 48:1181–1191. osoba s poremećajem deficita pažnje, kongenitalne sljepoće,11. Hobson, R.P., Lee, A., Brown, R. (1999). Autism and congenital blindness. J Autism Dev Disord 29:45–56. Wellman HM, Cross D, Watson J. Meta-analysis of theory-of-mind development: the truth about false belief. Child Dev. 2001 May-Jun;72(3):655-84. osoba pod utjecajem alkohola i opojnih droga, pod deprivacijom sna, kao i kod osoba koje doživljavaju emocionalnu ili tjelesnu bol vrlo visokog intenziteta.
Razvoj teorije uma U određenoj dobi, djeca započinju pripisivati određena mentalna stanja sebi i drugima, koja ne mogu biti direktno promatrana, primjerice, namjere, želje i uvjerenja. Kritično razdoblje u razvoju teorije uma je predškolsko razdoblje (od 3. to 5. godine starosti), ali zapravo početak razvoja počinje dosta ranije, slijedeći razvojni obrazac.
Teorija uma se u potpunosti razvija samo kod ljudi; prisutnost određenih rudimentarnih oblika kod primata i drugih životinja je upitna, iako i oni pokazuju dosta složene oblike socijalnog ponašanja.Call, J., Tomasello, M. (2008). Does the chimpanzee have a ToM? 30 years later. Trends Cogn Sci 12:187–192 Djeca urednog razvoja dosežu sposobnost teorije uma, otprilike rečeno, u dobi od 3 do 4 godine starosti, kroz progresiju i niz faza s početkom u 18-om mjesecu života.Frith, U., Frith, C.D. (2003). Development and neurophysiology of mentalizing. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci 358:459–473.Wimmer, H., Perner, J. (1983). Beliefs about beliefs: representation and constraining function of wrong beliefs in young children's understanding of deception. Cognition 13:103–128. Nažalost, zbog eksperimentalnih ograničenja i nedostatka kreativnih i izvodljivih eksperimentalnih nacrta, raniji stadiji još uvijek nisu zadobili značajniju empirijsku pozornost. U ovom konteksu, važno je istaknuti studiju Ágnes Kovács i suradnika (2010) na dojenčadima starosti od svega 7 mjeseci. Izvedbom zadatka netočnog vjerovanja uz primjenu prikladnog sadržaja, poput crtanog lika u funkciji agenta, u obzir je uzeta dužina zurenja u scenu, odnosno habituacija te je zabilježeno da su ljudi i u ovakvom ranom uzrastu sposobni zauzeti perspektive različite od vlastitih. Iako ne znači nužno da dojenčand ovog uzrasta razumije vjerovanja drugih, u razini kao što to mogu razumjeti, primjerice, četverogodišnjaci, studija je definitivno demonstrirala da su dojenčad osjetljiva na socijalne informacije i na ono što drugi vide. Također, potvrđeno je i da nisu isključivo nužne rafinirane komunikacijske sposobnosti kako bi se primijenile osnove teorije uma. Ova studija, s dosad najmlađim ispitanicima, sugerira da je sama prisutnost socijalnog posrednika dovoljna da se automatski aktivira vjerovanje, kako kod odraslih, tako i kod dojenčadi stare 7 mjeseci. Jednom kada su vjerovanja uspostavljenja, odrasli i dojenčad ih zadržavaju i u odsutnosti posrednika, što se pretpostavljeno koristi kasnije, za vrijeme drugih socijalnih interakcija. Imajući ovo u obziru, izgleda da ljudi automatski rade proračun i procjenu tuđih uvjerenja i zadržavaju ih u umu, kao alternativnu reprezentaciju i interpreciju okoline.Kovacs, A., Teglas, E., Endress, A. (2010). The Social Sense: Susceptibility to Others’ Beliefs in Human Infants and Adults. Science. 330(6012):1830-4. Ovi snažni mehanizmi teorije uma za proračun i uvjerenja drugih, stoga mogu biti dijelom jedinstvenog socijalnog osjećaja „sense“ i jedan od kognitivih preduvijeta za razvoj socijalne strukture ljudi.
Predhodnici razvoja teorije uma uključuju čitav niz oblika neverbalne komunikacije i kognitivnih funkcija koja počinju s aktivacijom nedugo nakon rođenja i rane faze tjelesnog i emocionalnog kontakta majke i djeteta, na primjer, uzajamnost, uključenost, empatija i imitacija.Blair, RJR. (2008). Fine cuts of empathy and the amygdala: dissociable deficits in psychopathy and autism. Q J Exp Psychol 61:157–170. Percipiranje lica, razlikovanje između lica majke, ili nekog drugog primarnog skrbnika, i prepoznavanje facijalnih ekspresija i emocija ostalih nepoznatih osoba, su od izuzetne važnosti za razvoj percpetivnih komponenti teorije uma.Vygotsky, L.S. (1929). The problem of the cultural development of the child. J Genet Psychol 36:415–432. Jedno od kritičnih razdoblja u razvoju teorije uma je razlikovanja usmjerenog od neusmjerenog pogleda, što je osnova za integriranu percepciju i komunikaciju. Iako djeca mogu razlikovati usmjereni od neusmjerenog pogleda u mlađoj dobi,Farroni, T., Csibra, G., Simion, F., Johnson, MH. (2002). Eye contact detection in humans from birth. Proc Natl Acad Sci USA 99:9602–9605Vecera, SP., Johnson, MH. (1995). Gaze detection and the cortical processing of faces: evidence from infants and adults. Vis Cogn 2:59–87. ona ne mogu praviti jasne i eksplicitne procjene o usmjerenom pogledu i određenim zaključcima do dobi od 3 ili 4 godineDoherty, MJ., Anderson, JR., (1999). A new look at gaze: preschool children's understanding of eye-direction. Cogn Dev 14:549–571. Pokazuje li dijete direktno, na nešto van dosega, ili gleda u smjeru pokazivanja, način je iniciranja pridružene pažnje. Pokazivanje je jedan od krucijalnih prethodnica u razvoja teorije uma.Camaioni, L., Perucchini, P., Bellagamba, F., Colonnesi, C. (2004). The role of declarative pointing in developing a ToM. Infancy 5:291–308. Najizgledanije je da teorija uma počinje s obnašanjem kod ljudi u dobi od 13 do 15 mjeseci starosti, u vrijeme ubrzanog i kritičnog razdoblja za učenje jezika, tako da je rani razvoj jezika i općenito jezičnih sposobnosti, dobar prediktor razvoja teorije uma kod djece s urednim razvojem. Igre pretvaranja, koje uključuju zajedničke i dijeljene zamisli, dodjelu uloga i metakomunikaciju o scenarijima, značajno olakšavaju razvoj teorije uma.Connolly, JA., Doyle, AB. (1984). Relation of social fantasy play to social competence in preschoolers. Dev Psychol 20:797–806(24). Jedno od temeljni značajki teorije uma, koje doslovno ovisi o emocionalnim i kognitivnim funkcijama, je razumijevanje netočnih vjerovanja, te stoga, koncepti poput vjerovanja, želja i pretvaranja, predstavljaju srž unutar okvira teorija uma.Farrar, MJ., Maag, L. (2002). Early language development and the emergence of a ToM. First Lang 22:197–213. Razvoj teorija uma uvelike ovisi i o urednom funkcioniranju sustava za pamćenje, uključujući kratkoročno i dugoročno deklarativno pamćenje i različite forme implicitnog pamćenja, s naglaskom na emocionalno pamćenje. Sposobnost da se istodobno uzme u obzir stvarna situacija i zamišljena verzija stvarne situacije, sposobnost prebacivanja s eksternalnih događaja na internalne reprezentacije se javlja između 18og i 24og mjeseca životaNielsen, M., Dissanayake, C. (2004). Pretend play, mirror self-recognition and imitation: a longitudinal investigation through the second year. Infant Behav Dev 27:342–365. i nakon ovog razdoblja, djeca su sposobna manipulirati informacijama u pamćenju, razumijevši pri tome da njihove vlastite misli ne mogu biti znane drugime. U dobi od 4 godine, djeca razumija da su uvjerenja i želje u potpounosti privatna i promjenjive te da ne ovise nužno o vanjskoj realnosti i promjenama.Brüne, M., Brüne-Cohrs, U. (2006). ToM—evolution, ontogeny, brain mechanisms and psychopathology. Neurosci Biobehav Rev 30:437–455 .