Jozo Marević (Bagalovići, 25. travnja 1940. – Velika Gorica, 11. travnja 2021.), hrvatski germanist, klasični filolog, leksikograf i esperantist.(): Životopis Jozo Marević. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
Životopis Rodio se je 1940. u mjestu Bagalovići pored Metkovića, današnji Krvavac. U Opuzenu je završio osnovnu školu, a u Dubrovniku na Isusovačkom kolegiju (Collegium Ragusinum) klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je 1966. godine njemački jezik i književnost te latinski jezik i književnost. Prvo je radio kao osnovnoškolski i srednjoškolski profesor, a od 1971. radi u Školskoj knjizi, gdje dugo vremena vodi društveno-humanističko uredništvo. Magistrirao je (1979.) i doktorirao (1988.) s temama iz područja pedagoškog marketinga.
Na sajmu knjiga u Frankfurtu, najvećoj svjetskoj smotri knjiga, organizirao je i vodio nastup hrvatskih nakladnika od 1990. do 1994. godine.
Član je brojnih tuzemnih i inozemnih udruga i asocijacija. Ističu se: Svjetska asocijacija kibernetičara Njemačko-hrvatsko društvo u Hamburgu Hrvatsko-njemačko društvo u Zagrebu Društvo hrvatskih klasičnih filologa Akademija odgojnih znanosti u Zagrebu Dopisni je član Akademije nauka iz San Marina. Svjetske asocijacije esperantista UEA
Djela Sa skupinom povijesnih istinoljubaca iz Hrvatske i svijeta organizirao je tri međunarodna znanstvena simpozija o Bleiburgu i križnim putovima (1993. u Bleiburgu, 1994. u Zagrebu i Bleiburgu, 1995. u Bleiburgu). Uredio je tri zbornika radova s ta tri simpozija.
Prvo leksikografsko djelo izdaje skupa s Brankom Sesarom, Franom Međeralom, Ivanom Bekavcem Basićem pod naslovom Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski školski rječnik s kratkom gramatikom. Istaknuta djela su mu Hrvatsko-latinski rječnik i Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik, a njegov Osmojezični medicinski enciklopedijski rječnik (latinski, engleski, francuski, njemački, španjolski, talijanski, esperanto i hrvatski) koji je objavio 2016. godine, prvi je takav na svijetu. Rječnik je koncizan i informativan, s 50 000 pojmova, odnosno jezičnih jedinica i sintagma na 3 184 stranice enciklopedijskog formata.(): Prvi osmojezični medicinski enciklopedijski rječnik , HRT, 26. travnja 2016. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
Radio je i kao prevoditelj prevevši na hrvatski jedno djelo Ignjata Đurđevića, djela fra Luke Vladimirovića te doktorsku disertaciju Zdravka Šundrice.
Nagrade Godine 1998. dobio je godišnju državnu nagradu za najbolje leksikografsko djelo Mate Ujević u prošloj, 1997. godini. Dobio ju je za djelo Hrvatsko-latinski rječnik, enciklopedijski rječnik na više od dvije tisuce stranica donosi s oko tri milijuna različitih hrvatskih obavijesnih jezičnih natuknica prevedenih na latinski jezik.(): Kultura , HRT, 5. svibnja 1998. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
Godine 2001. Dubrovačko-neretvanska županija nagradila ga je za Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik.
Izvori
Kategorija:Hrvatski leksikografi Kategorija:Hrvatski esperantisti Kategorija:Germanisti Kategorija:Životopisi, Metković