Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornjeg Vakufa-Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku.
Položaj Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh Vranice je Nadkrstac na 2112 metara nadmorske visine. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.
Postanak U zemljopisnom je središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od vapnenačkog gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Vranica je središnja planina tog prostora. Uz najviši vrh, ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Bočne izdanke Vranice možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine. Vranica leži na vulkanskom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je Tethys.Rportal Miro Pavličević: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)(boš.) Leteci Holandjanin Ur. Ferid Čengić Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje, 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu. Tumačenje fra Janka Ljubosa. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)Bljesak.info A.M. I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina, Hazim Hrvatović o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.) Planine su u uglavom građene od nepropusnih paleozojskih škriljaca. Druge po brojnosti su nakupine magmatskih eruptivnih stijena (rudne žile). Tlo je nepropusno. Velika je količina oborina pa na sve strane s planine teku rijeke i potoci. Izvori su nekad vrlo visoko, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok.
Flora i fauna Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce), bosanska zvončika i vranička vrkuta.Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine , fmoit.gov.ba, preuzeto 17. kolovoza 2015. Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.
Promet Kraj je danas izoliran i zabit, jer nema suvremenih prometnica niti većeg gradskog naselja. U prošlosti tako nije bilo jer su ovuda utrti karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug. Važni prijevoji su Sarajevska i Travnička vrata.
Gospodarstvo U prošlosti je rudarstvo bila važna gospodarska grana. Zbog magmatskih stijena, obiluje mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Željezo se osobito eksploatiralo, a topilo ga se u Fojnici, Kreševu i Dusini. Ima i toplih mineralnih izvora poput onoj fojničkog. Zlato i srebro se kraće vrijeme eksploatiralo u Bakovićima nedaleko od Fojnice.
Stanovništvo Na Vranici se nalazi katoličko hodočasničko mjesto Vrankamen, kojem se još od osnutka fojničkog franjevačkog samostana Duha Svetoga hodočasti i gdje prve nedjelje po blagdanu sv. Ilije fratri održavaju tzv. čobansku misu.Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu, 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
Galerija
Izvori
Vanjske poveznice
Dinarsko gorje Grupa Vranice
Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini Kategorija:Uskoplje Kategorija:Dinaridi