Divlji kesten (), biljni rod korisnog i ljekovitog grmlja i drveća iz porodice sapindovki kojemu pripada oko 20 priznatih vrsta, među kojima je najpoznatiji obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum). Trinaest vrsta rasprostranjeno je po Euroaziji, od čega u Hrvatskoj rastu tri vrste, to su obični, žuti (Aesculus flava) i crveni divlji kesten (Aesculus pavia). Na području Sjeverne Amerike postoji najmanje šest vrsta. Divlji kesteni su dugovječna stabla koja mogu biti stara i preko 500 godina, a obični divlji kesten često se javlja po gradskim drvoredima i parkovima, dok je u divljini često u društu uz hrastove i grabove. Nije u srodstvu sa (pitomim) kestenom, koji je predstavnik porodice bukovki i čiji se plodovi koriste u ljudskoj prehrani. Plod divljeg kestena koristio se kao hrana za stoku, posebno konje, pa za njega postoji i naziv konjski kesten. U Japanu raste japanski divlji kesten (Aesculus turbinata), a u Americi kao grm, grmoliki divlji kesten (Aesculus parviflora) Ime Ime roda Aesculus potječe od starog latinskog naziva za jednu vrstu hrasta; Linnaeus ga je 1753. primijenio na rod divljih kestena. Aesculus hippocastanum L., Horse-chestnut, pristupljeno 19. lipnja 2026.

Morfologija Aesculus je rod listopadnog drveća ili grmova. Pupovi su često veliki, s nekoliko parova preklopljenih ljusaka, katkad ljepljivo smolasti. Listovi su nasuprotni, dugopeteljkasti, bez palistića i dlanasto sastavljeni, obično s 5–11 liski. Liske su bez uočljivih raspršenih žlijezda, a rub im je narovašen, pilast ili dvostruko pilast.

Cvatovi su vršni tirsovi ili grozdovi, najčešće uspravni, valjkasti do čunjasti. Cvjetovi su često veliki i upadljivi, dvospolni ili funkcionalno muški, te zigomorfni. Čaška ima pet lapova, koji su preklopljeni u pupu i srasli u cjevastu do zvonastu čašku. Latice su obično četiri, rjeđe pet, često nejednake, sužene u nokat; privjesci su odsutni ili vrlo sitni, smješteni iznad nokta.

Nektarni disk je jednostran i četverorežnjevit. Prašnika je najčešće 6–8, rjeđe pet; prašničke niti nejednake su duljine. Pelud je kolporatna, fino prugasta, katkad hrapava.

Plodnica je nadrasla, najčešće građena od tri plodna lista, rjeđe od dva ili četiri, s po dva sjemena zametka u svakom pretincu. Plodnica nema ginofor. Vrat je dug i tanak, a njuška kuglasto spljoštena, cijela ili nejasno trorežnjevita.

Plod je najčešće lokulicidna kapsula, obično jednosjemena zbog zakržljavanja ostalih sjemenih zametaka. Oblikom je spljošteno kuglast do kruškolik, bez dugog ginofora. Perikarp je najčešće gladak i često točkast, rjeđe bradavičav ili bodljikav. Sjemenke su velike, spljošteno kuglaste do kruškolike, sa smeđom sjemenom lupinom i velikim svijetlim hilumom, koji zauzima trećinu do polovicu sjemenke. Aril nije razvijen.

Rod ima oko 12 vrsta i nekoliko hibrida, rasprostranjenih u jugoistočnoj Europi, Aziji, Japanu i Sjevernoj Americi. U Kini su zabilježene četiri vrste, od kojih je jedna endemska, a dvije su unesene. Najpoznatija europska vrsta je Aesculus hippocastanum L., obični divlji kesten.Flora of China, pristupljeno 19. lipnja 2026.

Listovi, cvjetovi i velike sjemenke sadrže eskulin, otrovni kumarinski spoj.

Vrste

Aesculus assamica Griff. Aesculus californica (Spach) Nutt. Aesculus chinensis Bunge Aesculus flava Sol., žuti divlji kesten Aesculus glabra Willd. Aesculus hippocastanum L., obični divlji kesten Aesculus indica (Wall. ex Cambess.) Hook., indijski divlji kesten Aesculus parryi A.Gray Aesculus parviflora Walter, sitnocvjetni divlji kesten, grmoliki divlji kesten Aesculus pavia L., američki crveni kesten Aesculus sylvatica W.Bartram Aesculus turbinata Blume, japanski divlji kesten Aesculus × bushii C.K.Schneid., prirodni hibrid između A. glabra i A. paviaAesculus × bushii C.K. Schneid. Pristupljeno 23. siječnja 2020. Aesculus × carnea Hayne, umjetni hibrid između A. hippocastanum i A. pavia;Aesculus × carnea Pristupljeno 23. siječnja 2020. crveni divlji kesten, crvenocvjetni kesten, ružičasti kestenovac Aesculus × hybrida DC.; prirodni hibrid između A. flava i A. paviaAesculus X Hybridia Pristupljeno 23. siječnja 2020. Aesculus × marylandica Booth ex Dippel; hibrid između A. glabra i A. flava.Aesculus × marylandica Booth ex Kirchner Pristupljeno 23. siječnja 2020. Aesculus × mutabilis (Spach) Scheele; hibrid između vrsta A. pavia i A. sylvaticaAesculus x mutabilis Pristupljeno 23. siječnja 2020. Aesculus × neglecta Lindl., prirodni hibrid između A. flava i A. sylvatica.Aesculus neglecta 'Autumn Fire' Pristupljeno 23. siječnja 2020. Aesculus × woerlitzensis Koehne hibrid između A. flava × A. pavia × A. sylvatica. †Aesculus majus (Nathorst) Tanai

Sinonimi Homotipski: Pawia Kuntze in Revis. Gen. Pl. 1: 145 (1891), nom. illeg. superfl. Heterotipski: Calothyrsus Spach in Ann. Sci. Nat., Bot., sér. 2, 2: 62 (1834) Hippocastanum Mill. in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) Macrothyrsus Spach in Ann. Sci. Nat., Bot., sér. 2, 2: 61 (1834) Nebropsis Raf. in Alsogr. Amer.: 68 (1838) Oesculus Neck. in Elem. Bot. 2: 232 (1790), opus utique oppr. Ozotis Raf. in Alsogr. Amer.: 71 (1838) Pavia Mill. in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) Paviana Raf. in Fl. Ludov.: 87 (1817)

Izvori

Kategorija:Rodovi Hippocastaneae