Inicijativa triju mora (eng. Three Seas Initiative, 3SI) jest političko-gospodarska platforma inicijative trinaest država istočne i srednje Europe, koje su ujedno članice Europske unije (EU), na potezu koji spaja tri mora: Baltik, Jadran i Crno more. Osnovana je 2015. godine na inicijativu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude u svrhu razvoja prometnih, energetskih i digitalnih infrastrukturnih veza na sjeverno-južnoj osi Europske unije. 300px|desno|mini|Područje Inicijative triju mora koju čini 13 država članica Europske unije, označenih tamnoplavom bojom. Pridružene sudionice označene su svijetloplavom. Članice inicijative jesu Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Mađarska.

Područje Inicijative Jadran-Baltik-Crno more predstavlja 28 % teritorija Unije i 22 % njezina stanovništva, ali i samo oko 10 % BDP-a. Članice teže pospješiti gosopdarsku suradnju izgradnjom i nadogradnjom prometnih koridora i infrastrukture.Inicijativa tri mora u Dubrovniku dobila snažnu podršku SAD-a i Kine novipogled.hr

Povijest Inicijativa je osnovana 29. rujna 2015. godine susretom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude u New Yorku u Sjedinjenim Američkim Državama. Inicijativa predstavlja i povijesni "recidiv“ ideje "Međumorja“ koji su pred stotinjak godina ponajviše zastupali poljski maršal Józef Piłsudski i poljska inteligencija.

Prvi sastanak Inicijative triju mora održan je 25. i 26. kolovoza 2016. godine u Dubrovniku, kada su na poticaj hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude održani dogovori između dvanaest država istočnog i južnog dijela Europske unije smještenih na potezu Baltik-Jadran-Crno more.

Na drugom sastanku, koji je održan 6. – 7. srpnja 2017. u Varšavi u Poljskoj, sudjelovao je kao gost i američki predsjednik Donald Trump koji se otvoreno suprotstavio Njemačkoj o pitanju plina. Trump je kritizirao Njemačku tvrdnjom kako postaje energetski sve ovisnija o Rusiji.

Treći sastank Inicijative održan je 17. – 18. rujna 2018. godine u Bukureštu u Rumunjskoj i na njemu je sudjelovao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji se založio i za punopravno članstvo Njemačke u Inicijativi, ali je Njemačka naposljetku ostala samo promatrač. Na tom je sastanku Hrvatska predložila 11 projekata: tri iz područja energetike, sedam iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije. Ukupna vrijednost hrvatskih projekata bila je 1,78 milijardi eura, a uključivali su, među ostalim, LNG-terminal na otoku Krku i Jonsko-jadranski plinovod te Luku Rijeka.

Četvrti sastanak pod predsjedanjem slovenskog predsjednika Boruta Pahora održan je 5. – 6. lipnja 2019. godine u Ljubljani u Sloveniji, a na njemu su kao gosti i promatrači sudjelovali predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Na tom sastanku dogovorena je zajednička suradnja zemalja članica inicijative s Europskom unijom. Kako bi se povećala korist od inicijative pokrenut je poseban financijski fond koji bi trebao financirati zajedničke infrastrukturne projekte. Fondom upravljaju Poljska, Rumunjska i Češka.

Godine 2020. za vrijeme pandemije COVID-19 održan je virtualni sastanak članica Inicijative pod predsjedanjem Estonije. Sljedeći sastanak, šesti po redu, održan je 8. – 9. srpnja 2021. godine u Sofiji u Bugarskoj i na njemu je sudjelovala grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou, dok se Grčka pridružila inicijativi kao trinaesta članica na osmom sastanku održanom 6. – 7. rujna 2023. godine.

Ukrajina, makar nije članica EU i NATO-a, uključena je u rad Inicijative 2022. godine, sa statusom „sudjelujućeg partnera”.Krzysztoszek, Aleksandra. "Ukraine becomes ‘participating partner’ of Three Seas Initiative" "EURACTIV", 21. lipnja 2022.

Na jedanaestom sastanku u Dubrovniku 28. i 29. travnja 2026. svoje sudjelovanje prijavilo je oko 1600 predstavnika iz 724 tvrtke iz 45 zemalja.Sutra se u Dubrovniku potpisuju važni sporazumi HRT, objavljeno 27. travnja 2026. Američko izaslanstvo predvodio je ministar energetike Chris Wright, koji je uoči summita pozvao na jačanje energetske infrastrukture u opskrbi prirodnim plinom. Američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw najavila je u tjednu uoči sastanka potpisivanje više poslovnih sporazuma između Hrvatske i SAD-a.

Ciljevi inicijative 350px|lijevo|mini|Poljski predsjednik Andrzej Duda i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na sastanku Inicijative triju mora, 2017. Ciljevi Inicijative triju mora jest jačanje svekolike regionalne političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske i sigurnosne suradnje između država istočne i južne Europe koje se nalaze na prostoru između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. Izgradnjom LNG terminala na Krku, koji će se spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj, stvorit će se alternativa dotadašnjoj plinskoj osovini Moskva-Berlin na opskrbu prirodnim plinom. Izgradnja LNG terminala na Krku dovela bi do diverzifikacije opskrbe energentima predstavlja alternativu navedenom rusko-njemačkom monopolu.Zahvaljujući Kolindi Hrvatska nakon Tuđmana opet ima vanjsku politiku direktno.hr ] Nakon početka Rusko-ukrajinskog rata u veljači 2022. godine javila se prijeka potreba država članica Europske unije da se osamostale od ovisnosti o prirodnom plinu iz Rusije, čime su napori Inicijative tri mora o diverzifikaciji opskrbe EU-a energentima dobili na značaju.

Među ciljevima inicijative koji su izraženi u deklariracijama sastanaka zemalja članica su jačanje ekonomskog razvoja, jačanje političke stabilnosti EU-a i obogaćivanje transatlantskih veza.

Inicijativa triju mora u svom radu sklapa političke i poslovne odnose sa strateškim partnerima, odnosno promatračima, poput Europske komisije, Japana, Njemačke, SAD-a, Španjolske i Turske, a ima i odnose sa partnerskim zemljama: Albanija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina.

Poveznice s Međumorjem Neki autori prepoznaju u Inicijativi tri mora pokrenutoj 2016. godine u suštini iste gepolitičke postavke kakve je imao projekt Međumorja, koji je poljski predsjednik Józef Piłsudski promovirao između dva svjetska rata.Dijanović, Davor. 2019. "INICIJATIVA TRIJU MORA – KORIJENI, IDEJE I PERSPEKTIVE" Obnova, časopis za kulturu, društvo i politiku, sv. 12, br. 1Friedman, George. "From the Intermarium to the Three Seas" "Geopolitical Futures", 7. srpnja 2017. Silviou Miloiu 2019. godine jezgrovito ocjenjuje da Inicijativa tri mora predstavlja novu inačicu stare ideje Međumorja.Miloiu, Silviou. "From Intermarium to Three Seas Initiative" "Hypotheses", 20. svibnja 2019.

Povezani članci Višegradska skupina Međumorje CEFTA

Izvori

Vanjske poveznice

Arhivirana web-stranica

Kategorija:Geopolitika Kategorija:Politika Kategorija:Međunarodne organizacije Kategorija:Političke organizacije Kategorija:Vanjska politika Hrvatske Kategorija:Vanjska politika Poljske Kategorija:Međunarodna sigurnost