Veijo Baltzar (9. lipnja 1942.) finski je književnik, ravnatelj kazališta i društveni djelatnik – svestrani stvaralac u području kulture, podrijetlom Rom nomad. Baltzar je jedan od međunarodno vodećih romskih književnika, koji je počevši od 1960-ih kroz svoju književničku, umjetničku i kulturno-političku karijeru bio značajan graditelj mostova između većinskog i manjinskog stanovništva.
Bibliografija ovog nagrađivanog umjetnika obuhvaća više od 72 djela: romane, drame, libreta, zbirke pjesama i filmske scenarije. Njegov roman prvijenac "Užareni put" (Poltava tie, 1968.) izazvao je veliku buru. Baltzarov roman "U ratu i ljubavi" (Sodassa ja rakkaudessa, 2008.) opisuje sudbinu europskih Roma tijekom 2. svjetskog rata. "Phuro" (2000.), nazvan i ciganskim nacionalnim spjevom, bavi se krvnim nasljeđem Roma nomada, njihovim načinom života kao i duhovnim stvaralaštvom i kulturom. mini|Veijo Baltzar, The Black Scourge, 1981. – 1982. Baltzar je bio voditelj vlastitog kazališta, režirao je na desetke predstava, predavao na kazališnoj akademiji, a aktivno se bavi i likovnom umjetnošću.
Snažan identitet, kultura, kao i dubinsko poznavanje kulture većinskog stanovništva utjecali su na Baltzarove oštre i kritičke poglede na oba ta svijeta. On je pisac poznat po hrabroj i nepoštednoj, ali uvijek konstruktivnoj kritici upućenoj kako većinskom stanovništvu, tako i samim Romima, te odnosima moći na kojima počiva multikulturalno društvo.http://www.kirja.fi/kirjailija/veijo-baltzar/
Odnos većinskog i romskog naroda u Baltzarovom je djelu donose se u svoj svojoj proturječnosti. On prikazuje romsku kulturu kao malu ali snažnu manjinsku kulturu koja se vječno bori oko toga što joj se više isplati: izolacija i strogo pridržavanje tradicije, ili otvorenost i fleksibilnost. Baltzar ne zagovara utapanje u većinsku kulturu, ali prihvaća integraciju. Prema njemu, u multikulturalnoj Europi vlada kultura povlađivanja, a to dovodi do toga da se u tome utapaju kako većinsko stanovništvo tako i asimilirane manjine i doseljenici.
Predsjednica Tarja Halonen 2011. godine dodijelila je Baltzar titulu „kulttuurineuvos“ kao priznanje za njegovo životno djelo.http://www.iltalehti.fi/viihde/201703302200094483_vi.shtml
Veijo Baltzar je predsjednik i osnivatelj Kreativne udruge za umjetnost i kulturu Drom (osn. 1976.). Zadaća udruženja promicanje je dijaloga između Finske i međunarodne zajednice kroz umjetnost i kulturnu politiku.
Izložba Miranda – holokaust Roma Izložba se zasniva na životnoj priči Mirande, Romkinje iz Slovačke, koja je za razliku od svoje obitelji uspjela preživjeti zatočeništvo u koncentracijskom logoru. Kroz kolaž fotografija koje prikazuju tipičan romski život, ali i romsku umjetnost te patnju u koncentracijskim logorima, izložba donosi šokantnu, ali i stiliziranu priču o romskoj djevojčici Mirandi, o njezinom putu kroz Drugi svjetski rat i preživljavanje Auschwitza.
Izložba je od 2012. do 2017. putovala po Finskoj, a početak njene međunarodne turneje ujedno je i početak međunarodnog putujućeg projekta Kroz Mirandine oči 2017. – 2018. u sklopu kojega se izložba i organizira, a za ostvarenje kojega je Drom dobio sredstva iz EU programa Europa za građane te iz švedskog i norveškog kulturnog fonda. Izložba Miranda – holokaust Roma govori o tihom genocidu Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tijekom turneje po Finskoj razgledalo ju je oko milijun posjetitelja. Ta je turneja uključila i njen postav u Nacionalnom muzeju Finske od 2013. do 2014. godine.
Cilj projekta Kroz Mirandine oči je potaknuti međukulturalni dijalog te na primjeru holokausta Roma obnoviti podučavanje o europskoj povijesti. Miranda predstavlja Anu Frank Roma, http://aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/hrvatska-otvorena-izlo%C5%BEba-o-mirandi-romskoj-ani-frank/851326 kao i nov te inovativni način postavljanja izložbi koji je ujedno i međunarodni brand. http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=77096 Projekt je privukao veliku pozornost djelomično i zbog činjenice da je riječ o prvoj izložbi o holokaustu Roma čiji su autori sami Romi. Tijekom projekta izložba će obići 19 država te će se postaviti u ustanovama različitih profila. Osim Finske, izložbu su tijekom 2017. i 2018. godine ugostile Estonija, Latvija i Hrvatska, te Albanija, Argentina, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Island, Mađarska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Švedska, Ukrajina te Ujedinjeno Kraljevstvo. Međunarodnu putujuću izložbu Miranda – holokaust Roma, u organizaciji finske Kreativne udruge za umjetnost i kulturu DROM i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u Zagrebu je bila otvorena 29. lipnja 2017.http://www.izravno.com/hr/info/kultura/kultura-28-lipnja-2017/
Izložba je svoj vrhunac imala u proljeće 2018. godine kada je bila postavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu. https://narod.hr/kultura/nsk-izlozba-miranda-holokaust-roma Izvori
Kategorija:Finski književnici Kategorija:Finski umjetnici Kategorija:Kazalište Kategorija:Romi