Izop (miloduh, sipan, šipant, crkvenjak, lat. Hyssopus), bivši je biljni rod iz porodice usnača (Lamiaceae), opisan 1753. godine. Obuhvaćao je sedam vrsta rasprostranjenih od južne Europe i Sredozemlja do središnje Azije. U suvremenoj klasifikaciji uklopljen je u rod Dracocephalum L. (zmajeglavka ili ivulja)

U Hrvatskoj raste vrsta ljekoviti sipan (H. officinalis) uklkjučujući i njegovu podrvstu H. officinalis subsp. aristatus, i glavna je ljekovita vrsta u rodu. Ime Latinsko ime roda dolazi od grčkih riječi hys (svinja) i ops (lice), zbog navodne sličnosti cvijeta sa svinjskom njuškom.Priroda i biljke Morfologija Hyssopus L. rod je višegodišnjih zeljastih biljaka i polugrmova iz porodice usnača (Lamiaceae), rasprostranjenih od južne Europe i Sredozemlja do središnje Azije. Rod je obuhvaćao 7 vrsta.

Listovi su najčešće linearni do duguljasti, cijela ruba, ravni ili prema dolje podvijeni. Cvjetovi su skupljeni u prividne pršljenove s dva do mnogo cvjetova. Pršljenovi se razvijaju u pazušcima listova, većinom su jednostrani i često se udružuju u duge završne klasaste cvatove, rahle pri osnovi, a zbijene prema vrhu. Pricvjetni listovi nalikuju listovima stabljike, ali su manji, dok su brakteje i brakteole vrlo sitne. Cvjetne stapke dobro su razvijene.

Čaška je cjevasta do gotovo zvonasta, pravilna, živo obojena i izrazito obilježena s 15 uzdužnih žila. Izvana je dlakava i žljezdasta, dok ždrijelo nije dlakavo. Završava s pet jednakih, trokutastih i šiljastih zubaca. U urezima između zubaca nalazi se zadebljanje na mjestu gdje se sastaju bočne žile.

Vjenčić je modar, purpuran, a rijetko bijel, izvana dlakav i žljezdast, a iznutra gol. Cijev vjenčića može ostati gotovo zatvorena u čaški ili znatno stršiti iz nje. Vjenčić je izrazito dvousnat: gornja je usna malena, obrnuto jajasta, plitko dvorežnjevita ili gotovo cijela, dok je donja mnogo veća, raširena i trorežnjevita. Srednji režanj donje usne širi je i dulji od bočnih, a na vrhu je odrezan ili plitko urezan.

Prašnika ima četiri i uglavnom strše iz vjenčića; prednja dva dulja su od stražnjih. Prašničke niti gole su, a prašnice jajaste, s dvije međusobno razmaknute peludnice. Vrat tučka završava dvama približno jednakim režnjevima.

Plod se raspada na četiri duguljasta do duguljasto-jajasta oraščića, koji mogu biti goli ili obrasli dlačicama i žlijezdama.

Najpoznatija vrsta roda je Hyssopus officinalis L., miloduh. <ref name=WFO, pristupljeno 25. srpnja 2026. Galerija

Vrste Hyssopus ambiguus (Trautv.) Iljin ex Prochorov. & Lebel Hyssopus cuspidatus Boriss. Hyssopus latilabiatus C.Y.Wu & H.W.Li Hyssopus macranthus Boriss. Hyssopus officinalis L. Hyssopus seravschanicus (Dubj.) Pazij Hyssopus subulifolius (Rech.f.) Rech.f.

Izvori

Kategorija:Nepetoideae