mini|desno|650px|Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.
Autonomne zajednice imaju široku zakonodavnu i izvršnu autonomiju, vlastiti parlament i regionalnu vladu. Raspodjela ovlasti je različita za svaku autonomnu zajednicu, ovisno o njihovim vlastitim statutima autonomije (španj. estatuto de autonomía). De facto postoji razlika između povijesnih regija (nacija) (Baskija, Katalonija, Galicija i Andaluzija) i ostalih. Povijesne regije, iako se u Ustavu Španjolske nigdje poimence ne spominju, imaju uglavnom veći djelokrug; na primjer Baskija i Katalonija imaju vlastitu policiju, koja ima široke ovlasti - Ertzaintza u Baskiji i Mossos d'Esquadra u Kataloniji, dok druge zajednice imaju ograničene snage (kao npr. Policía Autonómica Andaluza) ili ih uopće nemaju.
Ustav Španjolske priznaje i jamči pravo na autonomiju povijesnim nacijama i regijama. To se prije svega odnosi na one regije koje su od središnje vlasti dobile određene povlastice, u neki slučajevima i prije nekoliko stoljeća. Ta prava ostvaruju se kroz njihove statute autonomije.
Prvotna namjera nije bila da svi dijelovi Španjolske postanu autonomne zajednice, nego da se samo tzv. povijesnim nacijama prizna to pravo. Međutim, dok se pripremao ustav, izbili su demonstracije stanovnika Andaluzije, koji su željeli svoje pravo na autonomiju, te je 4. prosinca 1977. godine na ulici Andaluzije izišlo gotovo milijun i pol ljudi. To je dovelo do ubacivanja dva članka u konačni tekst Ustava 1978. godne: članak 143., koji daje mogućnost svim regijama da postanu autonomne zajednice (Ustav kaže da se provincije koje međusobno graniče i koje imaju zajedničke povijesne, kulturne i gospodarske veze, mogu konstituirati kao autonomna zajednica radi ostvarivanja svog prava na autonomiju) s izvjesnim stupnjem ograničenog prijenosa ovlasti; i članak 151., koji utvrđuje postupak za preuzimanje većih ovasti od države.
Članak 151. španjolskog Ustava automatski uključuje povijesne nacije, koje su uživale autonomiju za vrijeme Druge Španjolske Republike a koju su na temelju Ustava iz 1931. godine imale Baskija, Katalonija i Galicija, sve dok Španjolski građanski rat nije srušio taj eksperimet. Ipak, ovaj članak također nudi mogućnost drugim regijama da postignu isti stupanj autonomije, ako tako bude odlučeno na referendumu.
Statut autonomije za Andaluziju izradio je Blass Infante te ga je parlament izglasao u lipnju 1936. i trebao je biti odobren na referendumu u rujnu 1936. godine. Međutim, početak građanskog rata u srpnju i ubojstvo Infantea koje su počinili Francovi pobunjenici iste godine, označio je kraj autonomaškog projekta za Andaluziju.
Zbog toga, Andaluzija nije nikad bila priznata kao povijesna nacija u Ustavu iz 1978. To je bio uzrok velikoj srdžbi koja je dovela do velike kampanje u Andaluziji, a koja je rezultirala uspješnim referendumom 28. veljače 1980. Međutim, Andaluzija je morala pričekati još dvije godine, nakon brojnih političkih previranja i neispunjenih obećanja, da se pridruži Baskiji, Kataloniji i Galiciji, u dobivanju većeg stupnja autonomije.
Od tada i ostale autonomne zajednice žele postići viši stupanj autonomije, kao i prethodne, ali prema postupku previđenim člankom 143. Ustava, tzv. autonomija na sporoj traci.
Autonomne zajednice i provincije
Lista autonomnih zajednica, njihovih glavnih gradova, te provincija na koje se dijele, i njihovih glavnih gradova:
Autonomna zajednica Glavni grad Provincija Glavni grad Andaluzija šp. Andalucía 80px|Zastava Andaluzije Sevilla Almería Almería Cádiz Cádiz Córdoba Córdoba Granada Granada Huelva Huelva Jaén Jaén Málaga Málaga Sevilla Sevilla Aragonija šp. Aragón 80px|Zastava Aragona Zaragoza Huesca Huesca Teruel Teruel Zaragoza Zaragoza Kneževina Asturija španj. Principado de Asturiasas. Asturies 80px|Zastava Asturije Oviedoas. Uviéu Asturijaas. Asturies Oviedo as. Uviéu Balearišp. Islas Baleares kat. Illes Balears 80px|Zastava Bâleara Palma de Mallorca Islas Baleares kat. Illes Balears Palma de Mallorca Baskija ili Euskadišp. País Vasco ili Euskadieu. Euskadi 86px|Zastava Baskije Vitoriaeu. Gasteiz Álavaeu. Araba Vitoriaeu. Gasteiz Guipúzcoaeu. Gipuzkoa San Sebastiáneu. Donostia Vizcayaeu. Bizkaia Bilbaoeu. Bilbao / Bilbo Kanarišp. Islas Canarias 80px|Zastava Kanarâ Santa Cruz de Tenerife iLas Palmas de Gran Canaria Santa Cruz de Tenerife Santa Cruz de Tenerife Las Palmas Las Palmas de Gran Canaria Kantabrija šp. Cantabria 80px|Zastava Kantabrije Santander Cantabria Santander Katalonija šp. Cataluñakat. Catalunya 80px|Zastava Katalonije Barcelona Barcelona Barcelona Gironašpa. Gerona Gironakat. Gerona Lleidašpa. Lérida Lleidakat. Lérida Tarragona Tarragona Kastilja-La Mancha šp. Castilla-La Mancha 80px|Zastava Kastilje-La Manche Toledo Albacete AlbaceteCiudad Real Ciudad Real Cuenca Cuenca Guadalajara Guadalajara Toledo Toledo Kastilja i León šp. Castilla y León 80px|Zastava Kastilije i Leóna Valladolid Ávila Ávila Burgos Burgos León León Palencia Palencia Salamanca Salamanca Segovia Segovia Soria Soria Valladolid Valladolid Zamora Zamora Ekstremadura šp. Extremadura 80px|Zastava Ekstremadure Mérida Badajoz Badajoz Cáceres Cáceres Galicijašp. Galiciagal. Galiza ili Galicia 80px|Zastava Galicije Santiago de Compostela A Coruñagal. A Coruña La Coruñagal. A Coruña Lugo Lugo Ourensešpa. Orense Ourense špa. Orense Pontevedra Pontevedra La Rioja 80px|Zastava La Rioje Logroño La Rioja Logroño Zajednica Madrida šp. Comunidad de Madrid 80px|Zastava Madridske zajednice Madrid Zajednica Madrida Madrid Regija Murciašp. Región de Murcia 80px|Zastava Murcijskoga područja Murcia Murcia Murcia Navarraeu. Nafarroa 80px|Zastava Navarra Pamplonaeu. Iruña Navarraeu. Nafarroa Pamplonaeu. Iruña Valencijska Zajednica šp. Comunidad Valencianavl. Comunitat Valenciana 80px|Zastava Valencijske zajednice Valencia Alicantevl. Alacant Alicantevl. Alacant Castellónvl. Castelló Castellón de la Planavl. Castelló de la Plana Valenciavl. València Valenciavl. València
Autonomni gradovi Dva su autonomna grada u Africi: Zastava Autonomni grad 80px Ceuta80px Melilla
Područja suverenosti
Pet je područja suverenosti (španj. plazas de soberanía) u blizini Maroka, pod izravnom španjolskom upravom. Termin područje suverenosti povijesno se dodjeljivao (XIX. i XX. stoljeće) španjolskim posjedima u sjevernoj Africi koji nisu spadali pod španjolski protektorat u Maroku. mini|desno|250px|Karta španjolskih gradova i otoka u Africi
Područja suverenosti dijele se na velika i mala. Velika su: Ceuta i Melilla koji imaju status autonomnog grada, status između općine i autonomne zajednice (npr. ne mogu donositi autonomne zakone)
Mala područja suverenosti su: Čafarinski otoci Otočje Alhucemas Peñón de Vélez de la Gomera
Valja spomenuti da su područja suverenosti, kao dio Španjolske, također dio Europske unije.