Polikondenzacija je najzastupljeniji oblik stupnjevite polimerizacije, kemijske reakcije gdje velik broj monomera povezuje se kovalentnim vezama u polimere. Osim stupnjevite polimerizacije, prema reakcijskom mehanizmu i kinetici polimerizacija može biti i lančana."Polimerizacija". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. (pristupljeno 15. prosinca 2017.)
U polikondenzaciji nastaju još jedni spojevi, osim glavnog proizvoda, polimera. Sporedni proizvodi su niskomolekulski. U njih ubrajamo spojeve kao što su voda, alkohol, amonijak i sl. Poznati primjeri polikondenzacija su nastajanje poliestera, poliamida, aminoplasta, fenolformaldehidnih i epoksidnih polimera (polimerni materijali).
Rast polimerskih lanaca razvija se kondenzacijskim reakcijama između molekula svih stupnjeva polimerizacije. Raniji pojam "polikondenzacija" bio je istoznačan ppojmu "kondenzacijska polimerizacija". Treba uočiti da su obje sadašnje definicije polikondenzacije i polimerizacije kondenzativnog lanca obuhvaćene ranijim pojmom polikondenzacije.Natuknica polycondensation. In: IUPAC Compendium of Chemical Terminology (the “Gold Book”). 2. izd. Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. . doi: Inačica: 2.3.3. (engleski). Zadnje ažuriranje 24. veljače 2014. (pristupljeno 16. prosinca 2017.)
Koraci rasta su prema obrascu:
P x + P y → P x + y + L
{ x } ∈ { 1, 2, ... ∞ } ; { y } ∈ { 1, 2, ... ∞ }
gdje su P x i P y lanci stupnja polimerizacije, a x i y, respektivno, i L nusproizvod niskomolarne mase.
Izvori
Kategorija:Polimeri