Kraljevstvo Slavena (tal. Il regno degli Slavi) pripovijedno-povijesno je djelo dubrovačkog benediktinskog redovnika i povjesničara Mavra Orbinija († 1614.). Puno je ime djela »Kraljevstvo Slavena danas iskrivljeno nazivanih Skjavoni« (ll Regno delle Slavi hoggi corottamente detti Schiavoni). Djelo je objavljeno u Pesaru, današnja Italija, 1601. godine. Orbini je u pisanju ovog djela slijedio tradiciju Hvaranina Vinka Pribojevića († iza 1532.) u humanističkom zanimanju za Slavene, radu na ujedinjenju katoličkih i pravoslavnih Slavena, povezivanju sa Slavenima koji su bili pod osmanskom okupacijom te povezivanje sa Slavenima u Rusiji.
Djelo je napisano u duhu kasne renesanse i humanizma. Izlaže povijest Slavena kao jedinstvene idealizirane nacije s opisima junaštva, hrabrosti i podviga pojedinaca i skupina, od davnina do autorova vremena. Govorimo o svojevrsnoj pohvali Slavena. U prvom dijelu knjige, Orbini je donio talijanski prijevod Ljetopis popa Dukljanina, a u drugom dijelu druge izvore, legende i predaje. Djelo je postiglo znatan književni uspjeh te je utjecalo na kasnije književnike poput Ivana Gundulića, Junija Palmotića, Pavla Rittera Vitezovića i Andrije Kačića Miošića.
Orbini je koristio obimnom građom, na nekim mjestima nesačuvanom do danas, a unatoč tome što ponekad nedostaje točnosti i savjesnosti, djelo predstavlja značajan povijesni rad.
Djelo je doživjelo brojna citiranja, preuzimanja, prijevode dijelova i cjeline, kritike, odbacivanja i priznanja. Povjesničarka Solange Bujan tvrdi da je Orbini stvorio lažni povijesni dokument temeljen na suvremenim neobjavljenim izvorima i benediktinskim tekstovima, poput ulomaka iz nedavno objavljenih djela bizantskih povjesničara, s namjerom da priči da vjerodostojnost, te da su pravi i autentični srednjovjekovni povijesni tekstovi dubrovačka kronika Annales Ragusini Anonymi i tekst Regum Dalmatiae et Croatiae gesta Marka Marulića, koji se smatrao sažetim pregledom Orbinijeva Kraljevstva Slavena.
Kraljevstvo Slavena izuzetno je važno za povijest srednjovjekovne Bosne. Godine 1603. našlo se na popisu zabranjenih knjiga, a razlozi su bili uporaba zabranjenih autora i njihovih djela.
Rad je doživio tri glavna prijevoda i publikacije s komentarima: njemačko, beogradsko i zagrebačko. Beogradsko izdanje iz 1968. godine urađeno je s prijevodom Zdravka Šundrića i komentarima Sime Ćirkovića, dok je zagrebačko izdanje 1999. godine urađeno s prijevodom Snježane Husić i uvodnom studijom Franje Šanjeka.
Skraćena verzija djela utjecala je na historiografiju Rusa, Bugara i Srba.
Izvori
Vanjske poveznice
Kraljevstvo Slavena - dokumen.tips Mavro Orbini - Kraljevstvo Slavena - scribd.com Kraljevstvo Slavena - archive.org Regnum Sclavorum - virtualna.nsk.hr
Kategorija:Knjige Kategorija:Slaveni Kategorija:Dubrovačka književnost Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest