Šisandra (lat. Schisandra) rod je drvenastih povijuša iz porodice Schisandraceae i tribusa Schisandreae. André Michaux rod je objavio 1803. u djelu Flora Boreali-Americana, a ime je zaštićeno (nomen conservandum). Tipska je vrsta Schisandra glabra (Brickell) Rehder, iz jugoistočnog dijela Sjeverne Amerike; Michaux ju je izvorno opisao kao S. coccinea. Kew kao rodne sinonime navodi Maximowiczia Rupr., Sphaerostema Blume i Stellandria Brickell. Kew, pristupljeno 17. kolovoza 2026. Etimologija Ime Schisandra izvedeno je iz grčkih riječi koje znače „razdvojiti, rascijepiti” i „muški”, a odnosi se na građu muških cvjetova, odnosno razdvojene dijelove antera. Ime roda zaštićeno je pred ranije objavljenim imenom Stellandria. Morfologija Biljke su drvenaste penjačice i povijuše, gole ili obrasle dlačicama, jednodomne ili dvodomne. Listovi su jednostavni, naizmjenični, jajasti, eliptični ili obrnuto jajasti, papirnati do kožasti, s klinastom do široko klinastom osnovom koja se nerijetko spušta niz peteljku. Rub plojke može biti cjelovit ili sitno nazubljen. Cvjetovi su jednospolni, smješteni u pazušcima listova ili pricvjetnih listova i većinom pojedinačni, premda su kod nekih vrsta skupljeni po nekoliko. Ocvijeće se sastoji od približno 5–20 tepala.eFloras, pristupljeno 17. kolovoza 2026.
U muškim cvjetovima prašnika je 4–60 ili više. Mogu ostati međusobno slobodni ili su djelomično do potpuno srasli u mesnatu androecijsku masu. Peludna zrna imaju tri ili šest brazda. Ženski cvjetovi imaju otprilike 12–120 slobodnih plodnih listova, svaki s jednim do nekoliko sjemenih zametaka. Ginecej je prema tome apokarpan. Nakon oplodnje cvjetište se izrazito produžuje, pa se plodići, koji su u cvijetu bili gusto skupljeni, na zrelom plodu razmaknu duž izdužene osi.
Plod je zato vrlo karakterističan skupni plod nalik visećem grozdu, sastavljen od brojnih mesnatih bobičastih plodića. Oni su većinom crveni, a rijetko gotovo crni, elipsoidni do obrnuto jajasti; najčešće sadrže jednu ili dvije, rjeđe tri sjemenke. Upravo izduživanje plodnog cvjetišta dobro razlikuje Schisandra od srodne Kadsura, kod koje plodići ostaju zbijeni u kuglastoj ili elipsoidnoj glavici. Rasprostranjenost Rod ima izrazito istočnoazijsko-američku disjunkciju. Glavnina vrsta raste od Himalaje preko Kine i Indokine do Koreje, Japana i ruskog Dalekog istoka, a prema jugu do Jave i Malih Sundskih otoka. Schisandra glabra jedina je američka vrsta roda i raste od jugoistočnih Sjedinjenih Država do sjevernog i istočnog Meksika. Uporaba Brojne azijske vrste tradicionalno se koriste kao ljekovite biljke. Flora of China navodi da se koriste stabljike, listovi i plodovi, a vlakna stabljika služe i za izradu užadi. Posebno su poznati plodovi S. chinensis i S. sphenanthera. Novi rad iz 2026. usporedio je plodove S. chinensis, S. sphenanthera i S. henryi iz Kine te S. chinensis uzgojenu u Poljskoj; utvrđene su razlike u kemijskom sastavu i in vitro prebiotičkom i antimikrobnom djelovanju ekstrakata, a ne kao dokaz kliničke djelotvornosti cijeloga roda. Vrste
Schisandra arisanensis Hayata Schisandra bicolor W.C.Cheng Schisandra cauliflora N.T.Cuong, D.V.Hai, N.Q.Hung & M.H.Dat Schisandra chinensis (Turcz.) Baill. Schisandra elongata (Blume) Baill. Schisandra glabra (Brickell) Rehder Schisandra glaucescens Diels Schisandra grandiflora (Wall.) Hook. fil. & Thomson Schisandra henryi C.B.Clarke Schisandra incarnata Stapf Schisandra lancifolia (Rehder & E.H.Wilson) A.C.Sm. Schisandra longipes (Merr. & Chun) R.M.K.Saunders Schisandra macrocarpa Q.Lin & Y.M.Shui Schisandra micrantha A.C.Sm. Schisandra neglecta A.C.Sm. Schisandra parapropinqua Z.R.Yang & Q.Lin Schisandra perulata Gagnep. Schisandra plena A.C.Sm. Schisandra propinqua (Wall.) Baill. Schisandra pubescens Hemsl. & E.H.Wilson Schisandra pubinervis (Rehder & E.H.Wilson) R.M.K.Saunders Schisandra repanda (Siebold & Zucc.) Radlk. Schisandra rubriflora (Franch.) Rehder & E.H.Wilson Schisandra sphaerandra Stapf Schisandra sphenanthera Rehder & E.H.Wilson Schisandra tomentella A.C.Sm.
Izvori
Kategorija:Rodovi šisandrovki