Benedikt Kraljević (Balija-Bakđija kod Soluna, 15. siječnja 1765./1767. - Mletci, 1. veljače 1865., pravoslavni biskup i crkveni pisacKraljević, Benedikt Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Zagreb, (pristupljeno 5. travnja 2018.)
Životopis Rođen u selu kod Soluna. U Bosni bio pomoćnik bosanskog vladike Kalinika. Podupirao prvi srpski ustanak zbog čega pada u osmanlijsku nemilost. Preko Srbije i Ugarske je pobjegao u južne hrvatske krajeve. Sumnjičili su ga da je u ruskoj službi. Da bi dokazao da nije, u vrijeme francuskih osvajanja ponudio se generalu Marmontu. Agitirao je za pripajanje Bosne Ilirskim pokrajinama. U Napoleonovim Ilirskim pokrajinama Napoleon ga je samostalno postavio grčkoistočnog biskupa Dalmacije Benedikta Kraljevića 1810. godine.(nje.) Šeper: Kraljević, Benedikt (1765-1862), Orthodoxer Bischof, ÖBL 1815-1950, sv. 4 (Lfg. 18, 1968), str. 201 Djelovao u Šibeniku. Radio na unijaćenju nakon dolaska austrijske vlasti zbog čega su nezadovoljnici iz pojedinih srpskih krugova pokušali na nj u Šibeniku izvršiti atentat 1821. godine. Preveo na talijanski liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga i napisao raspravu o pet razlika između latinske i grčke Crkve.
Izvori
Kategorija:Životopisi, Grčka Kategorija:Pravoslavlje u Hrvatskoj Kategorija:Pravoslavni svećenici Kategorija:Hrvatski grkokatolički biskupi Kategorija:Životopisi, Šibenik