Igor Vukić (Zagreb, 26. siječnja 1966.), hrvatski je novinar, politolog, publicist i istraživač. Predsjednik je Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.Igor Vukić novi predsjednik društva, Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, 2. siječnja 2019., pristupljeno 29. lipnja 2019.

Životopis Igor Vukić rođen je u 1966. godine u Zagrebu u obitelji srpskog podrijetla iz Gradine Donje. Osnovnu školu pohađao je u Pakračkoj Poljani, srednju u Kutini, a u Zagrebu 1992. godine završio je Fakultet političkih znanosti. Većina njegove obitelji je tijekom Drugoga svjetskoga rata prošla kroz Sabirni logor Jasenovac.Igor Vukić: Zašto hrvatske institucije skrivaju istinu o Jasenovcu? narod.hr, 23. veljače 2017. (pristupljeno 1 lipnja 2018.) Od 1990. godine radio je kao novinar u brojnim medijima: u prvom privatnom dnevnom listu, Zapad: izvanstranački dnevnik (1991.) gl. urednika Pere Zlatara koji je pokrenuo poduzetnik Goran Štrok, zatim dnevnim novinama Vjesnik (1990. – 1991.), na Kutinskoj televiziji (preteča današnje Mreže TV) (1992. – 1993.), u dnevnicma Novi list (1994. – 2001.), Jutarnji list (2001. – 2005.) i Poslovni dnevnik (2005. – 2009.) te u tjedniku Privredni vjesnik (2009. – 2016.). Sada je samostalni novinar i publicist, istraživač, bavi se istraživanjem stradanja logora Jasenovac te je autor više knjiga.

U knjizi Radni logor Jasenovac iz 2018. godine građa se pretežno zasniva na istraživanju fondova Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, tj. na 700 arhivskih kutija jugoslavenske Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, na 200 kutija dokumenata administrativnih i vojnih vlasti NDH, na golemoj građi OZN-e, UDB-e i SDS-a SRH i SFRJ, na zbirkama dokumenata iz partizanskih izvora i vjerodostojih iskaza bivših logoraša te na znanstvenoj i publicističkoj literaturi.

Vukić ukazuje da je veliki broj zatočenika Jasenovačkog logora tijekom godina njegovog djelovanja puštan na slobodu - sve do travnja 1945. godine - ali su tijekom desetljeća komunizma prenošene samo one priče manjeg broja zatočenika koji su za govor o Jasenovcu imali suglasnost vlasti. Te priče, ocjenjuje Vukić, bile su tek dijelom istinite, a dijelom su bile prilagođene potrebama propagande komunističke Jugoslavije, koja ih je koristila u svrhu širenja jasenovačkog mita o Jasenovcu kao stratištu na kojem je pobijeno pola milijuna do milijun ljudi. Vukić također ukazuje da je NDH imala dosta uređenu administraciju, te da se o Jasenovcu može istraživati i na temelju izvorne dokumentacije, umjesto da se oslanja na manje pouzdane zapise o logoru i njegoviim žrtvama koje su u desetljećima nakon kraja II. svjetskog rata stvarani u Jugoslaviji, u svrhu dobivanja što većih ratnih reparacija od Njemačke i propagande komunističkog režima.

Aktivni je sudionik tribina s tematikom Jasenovca, a o svojim istraživanjima govorio je na HRT-u, Z1 Televiziji, Laudato TV-u te manjim lokalnim televizijama. Piše za Hrvatski tjednik.

Oženjen je i sa svojom suprugom i sinom živi u Zagrebu.

Kritike povjesničara Povjesničar Vladimir Geiger piše da Vukić pripada skupini "koji uporno zastupaju svoje osebujno manirističko viđenje NDH i logora Jasenovac te ustraju u tome da broj žrtava logora Jasenovac...ne može biti veći od četveroznamenkastog. ...Najsustavnije poricanje i(li) znatno umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac zastupljeno je ponajprije u javnim istupima i pisanjima povjesničara i povjesničara-amatera Mladena Ivezića, Vladimira Mrkocija, Vladimira Horvata, Stipe Pilića, Blanke Matković, Igora Vukića, Josipa Pečarića, Stjepana Razuma i Romana Leljaka."

Povjesničar Goran Hutinec sa Sveučilišta u Zagrebu, pak navodi "Temeljna Vukićeva metoda kojom se koristi kako bi jasenovački logorski sustav prikazao u što boljem svjetlu jest selektivnost u korištenju i citiranju dostupnih izvora i svjedočenja.... Vukić selektivno koristi mnoga svjedočanstva, poput teksta Ante Cilige iz kojeg prenosi podatke o izložbi predmeta izrađenih u logoru na Zagrebačkom zboru ili o njegovu dovođenju u logor redovnim vlakom uz slabu pratnju, no prešućuje sve dijelove istog svjedočanstva u kojima Ciliga opisuje masovne likvidacije na Gradini u ljeto 1942. ili ubijanje zatočenika vraćenih iz zemunskog logora. Od Milka Riffera preuzima navode o nastupima logorskog orkestra i povoljnom stanju u logorskoj bolnici u mjesecima zatišja 1943. godine, no prešućuje iskaze o zlostavljanju zatočenika pri radu na nasipu, likvidaciji logora IIIC, masovnom ubijanju Roma...

Povjesničar Milan Radanović Vukićevu knjigu Radni logor Jasenovac opisao je kao bezvrijednu, štetnu i opskurnu, a Vukić je odgovorio kako svakome tko je pročita, jasno je da se radi o pozivu na istraživanje.

Knjige Jasenovački logori: istraživanja, Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, Zagreb, 2015. (2. izd. 2015.) (suautori Vladimir Horvat, Stipo Pilić i Blanka Matković) Radni logor Jasenovac, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2018. Logor Jasenovac u 2. svjetskom ratu / Labour Camp Jasenovac in World War II, Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, Zagreb, 2018. Jasenovac iz dana u dan: kronologija, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2019. Povijest brojeva o Jasenovcu, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2024.

Izvori

Vanjske poveznice

Igor Vukić, novinar istraživač i publicist. Vrijeme je za istinu o logoru Jasenovac , razgovarao Andrija Tunjić, Vijenac, br. 566, 12. studenoga 2015. Jasenovački logori – istraživanja , safaric-safaric.si

Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Hrvatski publicisti