Cneorum pulverulentum. vazdazeleni grm iz porodice rutovki.Kew, pristupljeno 2. kolovoza 2026. Jedna je od dviju vrsta roda kneorum, a raste samo na Kanarskim otocima Gran Canaria, Tenerife, La Gomera, i možda na otoku Hierro. Lokalni španjolski naziv joj je orijama. Raste na nizinskom i obalnom području na kamenim tlima gdje prevladava grmlje. Oprašivanje vrše pčele i mravi, a sjemenke raznose gušteri. Ime Biljka je poznata pod narodnim imenom orijama. Morfologija Cneorum pulverulentum je malen, široko razgranjen vazdazeleni grm, obično visok oko 1 m, rijetko do 2 m. Endemičan je na Kanarskim otocima. Za razliku od vrste Cneorum tricoccon, mladi izbojci, listovi i ginofor gusto su obrasli debelim dlačicama u obliku slova T, koje biljci daju sivkastu ili blijedozelenu, kao brašnom posutu površinu. Na to se odnosi epitet pulverulentum — „prašnjavo” ili „posuto prahom”.
Listovi su naizmjenični, jednostavni, lancetasti i cijela ruba. Cvjetovi su žuti, pravilni i uglavnom četveročlani. Građa nektarijskoga diska, plodnice i sjemenih zametaka odgovara općoj građi roda. Peludna zrnca imaju četiri do šest kolpa, bradavičastu površinu i znatno su veća od peludnih zrnaca vrste C. tricoccon.
Plod se sastoji od tri ili četiri koštuničasta plodića, ali se vrlo često potpuno razvije samo jedan ili dva. Plodići su gusto dlakavi i isprva sivi, a pri sazrijevanju postaju ljubičasti. Biljka se uglavnom smatra andromonoecijskom, premda postoje naznake da bi mogla biti funkcionalno androdioecijska.Phylogeny and biogeography of Spathelioideae (Rutaceae) WFO, pristupljeno 2. kolovoza 2026.
Upotreba Vrsta je prije izdvajana u rodove Chamaelea i Neochamaelea, ali su autori rada zaključili da morfološke razlike nisu dovoljne za odvajanje zasebnoga roda, pa je zadržana u rodu Cneorum. Na Kanarskim otocima rabila se protiv vrućice i ozljeda, a drvo, zvano leña buena, služilo je za izradu igala, štapova, pastirskih kuka, kopalja i baklji.
Starosjedilački stanovnici Kanarskih otoka koristili su biljku u pogrebnim obredima. Njezine grane služile su kao podloga na koju se polagalo tijelo, a plodovi i sjemenke pronađeni su u grobnim špiljama na Tenerifima, Gran Canariji i La Gomeri. U postupku mumificiranja vjerojatno se upotrebljavala zbog konzervirajućih, aromatičnih ili insekte odbijajućih svojstava. Neochamaelea pulverulenta.pdf, pristupljeno 2. kolovoza 2026.
U stručnoj literaturi o kanarskom postupku mumificiranja, zvanom mirlado, orijama se izričito navodi među biljnim sredstvima s navodnim konzervirajućim djelovanjem, uz aromatične i trpke biljke, stočnu mast, plovućac, pijesak, bor i vrijes. La momificación o “mirlado” en la Protohistoria canaria: ¿un rito egiptizante asimilado?, pristupljeno 2. kolovoza 2026. Sinonimi Homotipski: Chamaelea pulverulenta (Vent.) Van Tiegh. Neochamaelea pulverulenta (Vent.) Ertm.
Izvori
Kategorija:Kneorum Kategorija:Endemska flora Kanarskih otoka