100px|lijevo| mini|200px|<center>Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (Bundesdenkmalamt) u Salzburgu ima natpis kulturno dobro na četiri jezika (njemački: Kulturdenkmal, emgleski: Cultural property, francuski: Bien culturel i ruski: Культурное Достояние). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu. U širem smislu, kulturno dobro je kulturna baština koja pripada nekoj skupini ili društvu,Ann Marie Sullivan, Cultural Heritage & New Media: A Future for the Past, 15 J. MARSHALL REV. INTELL. PROP. L. 604., 2016. Pristupljeno 27. kolovoza 2018. tj. „nešto što ima i bit će očuvano kao kulturna vrijednost”.: Kulturgut , definicija Duden-Redaktion na duden online Pristupljeno 27. kolovoza 2018.
Kulturno dobro uključuje nepokretne ili pokretne materijalne predmete kao što je svjetska baština UNESCO-a ili dobra u skladu s međunarodnim komitetom Modri štit, a može biti i nematerijalna kulturna baština. Koncept „baštine” (francuski héritage za „nasljeđe”) je krajem 18. stoljeća prvi uporabio Henri-Baptiste Grégoire, biskup Bloisa.
Kulturna dobra u Hrvatskoj Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske, kulturna dobra i sva preventivno zaštićena dobra su nacionalno blago, a mogu biti: pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleonotološkoga, arheološkog i znanstvenog značenja, arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost, nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem koje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja vlasnika i nositelja prava na kulturnom dobru.
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske javna je knjiga kulturnih dobara koju vodi Ministarstvo kulture. Sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara.Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske , Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Pristupljeno 27. kolovoza 2018.
Nepotpuni popisi zaštićenih dobara po hrvatskim županijama mogu se naći u kategoriji Zaštićeno kulturno dobro i na sljedećim stranicama:
Popis dobara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Popis dobara u Brodsko-posavskoj županiji Popis dobara u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Popis dobara u Istarskoj županiji Popis dobara u Karlovačkoj županiji Popis dobara u Koprivničko-križevačkoj županiji Popis dobara u Krapinsko-zagorskoj županiji Popis dobara u Ličko-senjskoj županiji Popis dobara u Međimurskoj županiji Popis dobara u Osječko-baranjskoj županiji Popis dobara u Požeško-slavonskoj županiji Popis dobara u Primorsko-goranskoj županiji Popis dobara u Sisačko-moslavačkoj županiji Popis dobara u Splitsko-dalmatinskoj županiji Popis dobara u Šibensko-kninskoj županiji Popis dobara u Varaždinskoj županiji Popis dobara u Virovitičko-podravskoj županiji Popis dobara u Vukovarsko-srijemskoj županiji Popis dobara u Zadarskoj županiji Popis dobara u Zagrebačkoj županiji Popis dobara u Gradu Zagrebu
Izvori