Golubinje drvo (davidija, davidovac, golublje stablo, drvo maramica, kineska davidija, lat. Davidia) listopadno je stablo iz porodice Nyssaceae, reda Cornales. Jedina je živuća vrsta roda Davidia Baill. i prirodno raste u južnosredišnjoj i jugoistočnoj Kini. Henri Ernest Baillon ustanovio je rod i opisao vrstu 1871. godine u časopisu Adansonia. Rod je nazvan po francuskom misionaru i prirodoslovcu Armandu Davidu, koji je biljku upoznao sa zapadnom znanošću.
Opis Glavni izvori: Flora of China – Davidia involucrata · Trees and Shrubs Online – Davidia involucrata Stablo naraste približno 20 m. Kora je sivosmeđa i sa starenjem se ljušti u većim nepravilnim pločama. Listovi su naizmjenični, široko jajasti do gotovo srcoliki, približno 8–15 × 7–12 cm, na vrhu ušiljeni, pri osnovi srcoliki i grubo nazubljena ruba. Peteljka je crvenkasta, duga oko 3,6–7 cm. Donja strana lista kod tipičnih biljaka može biti gusto svilenasto dlakava, a gornja s vremenom ogoljuje.Flora of China, pristupljeno 17. rujna 2026.
Najupadljiviji su cvatovi. Sitni pravi cvjetovi skupljeni su u gotovo kuglastu, tamnocrvenkastu glavicu promjera oko 2 cm, na visećoj stapci. Cijelu glavicu prate dva, rjeđe tri velika bijela pricvjetna lista, od kojih je jedan obično znatno veći; Flora of China navodi do oko 16 cm, dok Kew za uzgojene primjerke bilježi i pricvjetne listove do približno 30 cm. Upravo ti bijeli pricvjetni listovi daju stablu njegov osebujan izgled.
Novije istraživanje cvjetne morfogeneze iz 2026. pokazuje da je reproduktivna građa davidije neobična. Javljaju se dvije vrste cvjetnih jedinica: muške te dvospolne jedinice u kojima brojne muške cvjetove prati jedan središnji dvospolni cvijet. Broj cvjetnih organa nije potpuno stalan; plodnica je podrasla, a svaki plodni list nosi po jedan sjemeni zametak.Floral morphology and morphogenesis of Davidia and Nyssa (Nyssaceae, Cornales), with special emphasis on their reproductive systems , pristupljeno 17. rujna 2026.
Plod je koštunica, najčešće jajasta do kruškolika, približno 3–4 × 1,5–2 cm. Mesnati vanjski dio obavija izrazito tvrd, izbrazdan i odrvenjeli endokarp. U prirodi cvate uglavnom u travnju, a plodovi sazrijevaju tijekom jeseni.
Rasprostranjenost i stanište Prirodni areal obuhvaća dijelove Guizhoua, zapadnog Hubeija, zapadnog Hunana, Sichuana i sjevernog Yunnana. Raste u vlažnim mješovitim planinskim šumama, uglavnom na 1100–2600 m nadmorske visine. Kew njezin današnji prirodni areal sažima kao južnosredišnju i jugoistočnu Kinu.
Sistematika i povijest Glavni izvori: POWO · Trees and Shrubs Online. Davidia je tijekom povijesti svrstavana u Cornaceae, izdvajana u vlastitu porodicu Davidiaceae, a danas je prihvaćena u porodici Nyssaceae. Davidiaceae je stoga jedan od povijesnih porodicijskih koncepata koji su sada uključeni u šire shvaćene tupelovke.Trees and Shrubs, pristupljeno 17. rujna 2026.
Flora of China još razlikuje var. involucrata i var. vilmoriniana prema dlakavosti donje strane lista. Međutim, današnji Kew ne prihvaća var. vilmoriniana kao zaseban takson, nego ga vodi u sinonimiji vrste. Trees and Shrubs Online također navodi da se te morfološke razlike preklapaju u prirodnim populacijama i da nema dovoljno osnove za održavanje dvaju varijeteta. Suvremeni Kew vrstu vodi bez prihvaćenih infraspecifičnih taksona.
Uzgoj i uporaba Davidija se široko uzgaja kao ukrasno stablo, ponajprije zbog velikih bijelih pricvjetnih listova. U Europu je unesena krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a danas se uzgaja u parkovima i većim vrtovima umjerene klime. Kew navodi da mlade biljke mogu trebati oko deset godina do prve cvatnje.Kew Opis, pristupljeno 17. rujna 2026.
Ugroženost Vrsta nema jasno navedenu suvremenu službenu IUCN kategoriju u Kewovu zapisu. U kineskoj je literaturi bila vođena kao rijetka, dok Kewov model procjene rizika iz 2024. predviđa da trenutačno nije ugrožena, uz visoku sigurnost modela. Galerija
Sinonimi Kew navodi pet heterotipskih sinonima Kew, pristupljeno 17. rujna 2026.: Davidia involucrata var. vilmoriniana (Dode) Hemsl. Davidia involucrata subsp. vilmoriniana (Dode) Holub Davidia laeta Dode Davidia tibetana David Davidia vilmoriniana Dode.
Izvori
Kategorija:Rodovi tupelovki Kategorija:Monotipski biljni rodovi