Doglodi su sarajevsko naselje. U blizini su naselja Osjek (jugozapadno), Dolovi (zapadno), ušće Miljacke u Bosnu (sjeverno), vojarna Rajlovac (sjeveroistočno), Briješće Polje (sjeveroistočno), Azići i Stup (jugoistočno), Otes (južno). Sa zapadne strane, pružajući se od jugozapada ka sjeverozapadu granicu Dogloda čine rijeke Dobrinja i Bosna u koju se ulijeva Dobrinja. S istočne strane, pružajući se u istom smjeru, granicu Dogloda čini rječica Miljacka. Glavna prometnica je Bojnička. Nekada su Doglodi bili koji su postalo prigradsko naselje. Danas je u sastavu općine Ilidža. Prije rata u Bosni i Hercegovini bio je na glasu kao dio Sarajeva u kojem je velik broj Hrvata katolika. Ratne nepogode pridonijele su smanjenju broja katolika u Sarajevu i okolici. Jedni su starinske starosjedilačke obitelji, s tradicijom u dalekoj prošlosti. Drugi su novijeg postanja. To su bile obitelji većinom iz Hercegovine, koji su došle u Sarajevo zbog posla. Velika poduzeća kao Famos iz Hrasnice i Energoinvest prije rata su imala mnogo zaposlenika Hrvata.Večernji list BiH Zlatko Tulić: Nekada naselje Hrvata s pet tisuća katolika, danas je prepolovljeno, 5. lipnja 2011. (pristupljeno 25. veljače 2018.)
Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Doglod u župi Sarajevo, s 1 katoličkom kućom i 15 katolika.Taračin Do i okolica Povijest JODA (pristupljeno 16. ožujka 2019.)Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37–38.
Zbog brojne zajednice Hrvata, Doglodi su stoga bili jednim od djelova Sarajeva odnosno BiH koje je bilo pod nadzorom HVO-a. Hrvati su se ovdje samoorganizirali u obrani Bosne i Hercegovine. Zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom bilo je nužno političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva. Doglodi su bili dio teritorijalno-administrativne zajednica hrvatskog naroda u BiH, Hrvatske zajednice Vrhbosne, osnovane siječnja 1992. godine.Susreti, 9. godišnjak. Domagoj Tomas: Student na braniku Herceg-Bosne, Matica hrvatska, ogranak Matice hrvatske u Grudama, str. 196, , Grude, 2015. Poznat je bio HVO Sarajevo, a na području Dogloda djelovao je HVO na čelu s predsjednikom Velimirom Marićem. Jeseni 1992. Glavni stožer Armije BiH planirao je vojnu operaciju Koverat, kojom bi deblokirali Sarajeva. Međutim, srpske su snage prve napale. Prvo su zauzele Doglode a potom u jakom topničko-tenkovsko-pješačkom napadu koji je trajao od 1. do 4. prosinca 1992. osvojile su Otes.Vojna povijest Akcija „Koverat” - prosinac 1992. godine, 22. travnja 2016. (pristupljeno 19. listopada 2018.) Bošnjački napad na Hrvate i obračun s nedužnim Hrvatima koji su branili Sarajevo i držali strateški važni položaj pokraj zračne luke nije pružio viziju lijepe budućnosti Hrvatima i katolicima.
U Doglodima je mali nogometni stadion na kojem nastupaju NK SAŠK 1910 Napredak Sarajevo i NK Omladinac Doglodi. Stanovništvo
+Sastav stanovništva - naselje DoglodiGodinaUkupno BošnjaciSrbiHrvatiOstali2013.https://www.opcinailidza.ba/test/uploaded/3_4.pdf stranica 21~5520n/an/an/an/a1981.https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf stranica 117954423084851191971.https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf stranica 91857262655545
Izvori
Kategorija:Sarajevo