Japanska gorka naranča (‘trolisni limun’, ‘gorka naranča’, sibirski limun; lat. Citrus trifoliata, sin. Poncirus trifoliata) biljka je iz porodice Rutaceae. Kod nas se prodaje i kao sibirski limun ( iako u Sibiru ne raste niti se uzgaja ).
Srodna je limunu i naranči, no za razliku od njih podnosi znatno niže temperature, navodno do - 30 C. Potječe iz Kine, a raste i u Koreji te Japanu. Koristi se u kineskoj tradicionalnoj medicini. Također se koristi i kao podloga za cijepljenje limuna i naranče. Od plodova se može prirediti marmelada odnosno liker. Priroda i biljke, pristupljeno 5. kolovoza 2026.
U Hrvatskoj raste na nekoliko mjesta kao ukrasno drvo. Istaknuti primjerak raste u Parku grada Graza u Puli, a vrsta je zabilježena i u Opatiji, na Brijunima te u Botaničkom vrtu u Zagrebu. Etimologija Specifični pridjev trifoliata znači „trolisna” i odnosi se na listove sastavljene od triju liski. Hrvatski naziv trolisna naranča potvrđen je i u hrvatskoj hortikulturnoj i voćarskoj uporabi; pojavljuje se i pučki naziv sibirski limun.Park sv. Jakova, pristupljeno 5. kolovoza 2026. Morfologija Citrus trifoliata prihvaćena je vrsta rutovki (Rutaceae), prirodno rasprostranjena u središnjoj i južnoj Kini, gdje raste pretežno u umjerenom biomu. Za razliku od većine agruma, listopadna je. Dugo je izdvajana u zaseban rod pod imenom Poncirus trifoliata (L.) Raf., koje Kew danas vodi kao sinonim.
Raste kao vrlo trnovit grm ili malo stablo, obično visoko do približno 6 m. Grančice su zelene, gole, bridaste i često nepravilno savijene. Trnovi su pojedinačni, ravni, vrlo čvrsti i oštro zašiljeni, najčešće dugi 2,5–5 cm. Listovi su naizmjenični, dlanasto sastavljeni od triju, rijetko pet liski, a peteljka je okriljena. Vršna je liska obrnuto jajolika do eliptična i veća od dviju postranih; rub liski sitno je narovašen ili nazubljen.
Cvjetovi su mirisni, pojedinačni ili smješteni u parovima, a najčešće se pojavljuju prije listova. Promjera su 3,5–8 cm. Čaška ima pet do sedam pri osnovi sraslih režnjeva. Latica je četiri do šest, najčešće pet; bijele su, obrnuto jajolike, duge 1,5–3 cm i crijepasto se preklapaju. Cvijet obično ima 20 prašnika nejednakih, međusobno slobodnih filamenata. Plodnica je dlakava i šesterogradna do osmerogradna; u svakom se pretincu nalaze četiri do osam sjemenih zametaka poredanih u dva reda. Vrat je kratak i debeo, a njuška toljagasta.
Plod je tamnožut, gotovo kuglast do kruškolik hesperidij, velik približno 3–4,5 × 3,5–6 cm. Površina mu je baršunasto dlakava, s grubim prstenastim brazdama ili rjeđe gotovo glatka. Meso je oskudno, vrlo kiselo, gorko i smolasta okusa, pa se plodovi uglavnom ne jedu svježi. U plodu se nalazi 20–50 široko jajolikih sjemenki, u kojima se može razviti jedan ili više zametaka.
Trolisna naranča jedna je od najotpornijih vrsta roda na niske temperature. Često se uzgaja kao ukrasna i zaštitna živica te služi kao podloga za cijepljenje drugih agruma. Kao podloga stvara razmjerno kompaktna stabla, otporna je na virus tristeza agruma, nematode i vrste roda Phytophthora, ali slabo podnosi vapnenasta i zaslanjena tla te sušu. WFO, pristupljeno 5. kolovoza 2026. Broj kromosoma je 2n = 18, rijetko 36.
Sastav plodova Plodovi sadrže eterično ulje svijetlo žute boje(sastavljeno od limonena, mircena, p-cimena i β-pinena kao vodećih od 48 identificiranih sastojaka), šećer, limunsku kiselinu, galakturonsku kiselinu, vitamine A, B, C( sok sadrži 352.5 mg/L askorbinske kiseline ), seskviterpenske spojeve (limen, kadinen), flavonoide (citronin, hesperidin, diosmin, 7-ramnozid eridiktiol, meranzin, aurapten, biokangelizin, bergamotin), pektine.Hesperidin, naringin i klorogena kiselina su najzastupljeniji spojevi u soku plodova. Sjeme plodova sadrži masno ulje. Također je eterično ulje pronađeno i u stabljici i listovima .Ohta, Satoshi; Endo, Tomoko; Shimada, Takehiko; Fujii Hiroshi (2011年). Shimizu, Tokuro; Kuniga, Takeshi; Yoshioka, Terutaka; Nesumi, Hirohisa; Yoshida, Toshio; Omura, Mitsuo. “PCR Primers for Marker Assisted Backcrossing to Introduce a CTV Resistance Gene from Poncirus trifoliata (L.) Raf. into Citrus”. Journal of the Japanese Society for Horticultural Science (Japanese Society for Horticultural Science) 80 (3): 295-307.https://kundoc.com/pdf-poncirus-trifoliata-l-raf-chemical-composition-antioxidant-properties-and-hypogl.html Pristupljeno 10. studenoga 2018.
Primjena u narodnoj medicini U narodnoj medicini, nezreli sušeni plod koristi se za poremećaje želuca, kao antiemetik, afrodizijak. Plodovi također potiču mokrenje, poboljšavaju rad gastrointestinalnog trakta. Plodovi poncirusa koriste se kod osjećaja stezanja u prsima, kod zastoja u optoku krvi, kao i kod reumatizma, lumbaga i protiv crijevnih parazita.U korejskoj tradicionalnoj medicini kora nezrelih plodova se koristi kao antipiretik,analgetik i diuretik.Gusti dekokt nezrelih plodova izvrstan je lijek za spušteni želudac. Za krvavi proljev koriste se u prah stučeni, pečeni, zreli plodovi .Понцирус трехлисточковый , Pristupljeno 6. listopada 2019. Galerija
Sorte Postoji nekoliko uzgojnih sorti kao što su: Frost, Kryder, Rich, English Large, a najčešća je Rubidoux. Kriterij za izdvajanje sorti je uglavnom veličina cvjetova. Pored ovih postoji i patuljasta sorta s uvijenim granama i krivim trnovima po kojima je i dobila ime Flying Dragon. Ovaj varijetet raste do visine od 2,5 m, a može da se uzgaja i kao bonsai. Najotporniji je na niske temperature. Sinonimi Homotipski: Bilacus trifoliata (L.) Kuntze in Revis. Gen. Pl. 1: 99 (1891) Poncirus trifoliata (L.) Raf. in Sylva Tellur.: 143 (1838) Pseudaegle trifoliata (L.) Makino in Bot. Mag. (Tokyo) 16: 15 (1902) Heterotipski: Aegle sepiaria DC. in Prodr. 1: 538 (1824) Citrus trifolia Thunb. in Fl. Jap. (Lipsiae): 294 (1784) Citrus trifoliata subf. monstrosa (T.Itô) M.Hiroe in Forest Pl. Hist. Jap. Islands 1: 209 (1974) Citrus trifoliata var. monstrosa T.Itô in Encycl. Jap. 2: 1056 (1909) Citrus triptera Desf. in Tabl. École Bot., ed. 3: 406 (1829) Poncirus trifoliata var. monstrosa (T.Itô) Swingle in L.H.Bailey, Stand. Cycl. Hort. 5: 2752 (1916) Poncirus trifoliata f. monstrosa (T.Itô) H.Hara in Enum. Spermatophytarum Japon. 3: 30 (1954) Pseudaegle sepiaria (DC.) Miq. in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 2: 83 (1865)
Dodatna literatura Reid,D. A handbook of chinese healing herbs,Boston 1995.
Poncirus trifoliata fruit induces apoptosis in human promyelocytic leukemia cells Clinica Chimica Acta,Volume 340, Issues 1–2, February 2004, str. 179–185
Anti-inflammatory effect of Poncirus trifoliata fruit through inhibition of NF-κB activation in mast cells Toxicology in Vitro, Volume 20, Issue 7, October 2006, str. 1071–1076
Antianaphylactic activity of Poncirus trifoliata fruit extract. J Ethnopharmacol. 1996 Nov;54(2-3):str.77-84.
Anti-Inflammatory Effect of Auraptene Extracted from Trifoliate Orange (Poncirus Trifoliate) on LPS-Stimulated RAW 264.7 Cells, Inflammation 36(6) · July 2013
Phytotherapeutic effects of the fruits of Poncirus trifoliata (L.) Raf. on cancer, inflammation, and digestive dysfunction Phytotherapy Research 32(1) · December 2017
Inhibitory effects of Ponciri Fructus on testosterone-induced benign prostatic hyperplasia in rats BMC Complementary and Alternative Medicine 17(1):384 · December 2017
Izvori
Vanjske poveznice Plants For A Future
Kategorija:Agrumi Kategorija:Ljekovito bilje Kategorija:Alohtone voćne vrste