Acronychia je biljni rod u porodici rutovki. Pripada mu pedesetak vrsta raširenih po tropskoj i suptropskoj Aziji i jugozapadnom Pacifiku, uključujući Australiju.Plants of the World online, Acronychia Pristupljeno 4. studenog 2018. Tipska vrsta je A. laevis , drvo u tropskim biomima Queenslanda i Nove Kaledonije.Plants of the World online, Acronychia laevis Pristupljeno 13. siječnja 2023. Ime Ime vrste dolazi od grčkih riječi akros (vrh) i oniks (kandža), što se odnosi na latice koje su obično adaksijalno zakačene na vrhu.Flora of australia, pristupljeno 30. srpnja 2026. Morfologija Acronychia je rod grmova te malih do velikih stabala iz porodice Rutaceae. Biljke su bez trnova i obrasle jednostavnim dlakama.
Listovi su nasuprotni, jednolisni ili dlanasto sastavljeni od tri liske. Rub liski je cijel.
Cvatovi su pazušni, paštitasti ili metličasti, a katkad reducirani na samo jedan cvijet. Cvjetovi su dvospolni i četveročlani. Četiri lapa slobodna su ili srasla pri osnovi. Latice su četiri, slobodne i valvatne, usko trokutaste do gotovo klinaste; pri cvatnji se povijaju unatrag, a u plodu mogu ostati ili otpasti.
Prašnika je osam; slobodni su i međusobno razmaknuti. Plodnica je četveropretinasta, rijetko s do osam pretinaca, piramidalna i katkad izbrazdana između pretinaca. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju s vrha plodnice, dok se njuška slabo razlikuje od vrata. Svaki pretinac sadrži dva sjemena zametka.
Plod je najčešće četveropretinasta, rijetko četvero- do osmeropretinasta koštunica, s uzdužnim pukotinama između pretinaca ili bez njih. Rijetko se sastoji od četiri uzlazna, kljunasta plodića nalik mjehurima. Vanjski dio usplođa sušenjem ostaje polumesnat ili postaje papirast, dok mezokarp može biti spužvasto-korast do drvenast. Sjemenke su crne, zagasite ili sjajne.
Rod obuhvaća preko 50 vrsta (51 po Kewu), rasprostranjene od Indije i južne Azije preko Malezije do pacifičkih otoka. U Australiji raste 19 vrsta, od kojih je 16 endemično.PlantNET, pristupljeno 28. srpnja 2026.
Vrste
Sinonimi Heterotipski: Bauerella Borzì in Boll. Reale Orto Bot. Palermo 2: 153 (1898) Cunto Adans. in Fam. Pl. 2: 446 (1763) Cyminosma Gaertn. in Fruct. Sem. Pl. 1: 280 (1788) Doerrienia Dennst. in Schlüssel Hortus Malab.: 31 (1818), nom. nud. Errerana Kuntze in Revis. Gen. Pl. 2: 937 (1891) Gela Lour. in Fl. Cochinch.: 232 (1790) Huonia Montrouz. in Mém. Acad. Imp. Sci. Lyon, Sect. Sci., sér. 2, 10: 185 (1860) Jambolana Adans. in Fam. Pl. 2: 508 (1763) Jambolifera L. in Sp. Pl.: 349 (1753) Koelpinia Scop. in Intr. Hist. Nat., index (1777) Laxmannia Schreb. in Gen. Pl., ed. 8[a]. 2: 800 (1791), nom. illeg. homonym. post. Pleiococca F.Muell. in Fragm. 9: 117 (1875) Selas Spreng. in Syst. Veg., ed. 16. 2: 216 (1825)
Izvori
Kategorija:Rodovi Boroniinae