Mrkva je biljni rod iz porodice štitarki. Široko je rasprostranjena, a najpoznatija je pitoma mrkva. Morfologija Daucus je rod jednogodišnjih ili dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice štitarki. Biljke imaju uspravnu, najčešće razgranatu stabljiku, golu do dlakavu, često s glavnim vretenastim korijenom. Rod je široko rasprostranjen, ali mu je središte raznolikosti u Sredozemlju. Obuhvaća četrdesetak vrsta, ovisno o taksonomskom shvaćanju (Kew i WFO 45; Hassler 42).

Listovi su naizmjenični, peteljkasti i najčešće perasto razdijeljeni do višestruko perasto sastavljeni. Završni segmenti obično su sitni i uski. Peteljke su pri bazi proširene u rukavac. Gornji listovi prema vrhu stabljike postaju manji, sjedeći i jače rukavčasti.

Cvatovi su sastavljeni štitci, vršni ili smješteni u gornjim pazušcima listova, na dugim stapkama. Nakon cvatnje zrake štitca često se savijaju prema unutra, pa se cvat u plodu može zbijati u gotovo gnijezdast oblik. Involukrum i involucelum obično su razvijeni, od cijelih ili razdijeljenih brakteja i brakteola, rjeđe ih nema. Zrake štitca mogu biti malobrojne do brojne, raširene ili prema unutra savijene. Cvjetići su brojni, na nejednakim stapkama.

Cvjetovi su najčešće bijeli, rjeđe žućkasti, a središnji cvjetovi u nekih vrsta mogu biti tamnopurpurni. Vanjski cvjetovi u štitićima često imaju povećane, nepravilne latice i daju cvatu zrakast izgled. Latice su obrnuto srcolike, nejednako urezane, s uskim prema unutra savijenim vrškom. Zubi čaške mogu biti razvijeni ili neupadljivi. Stilopodij je čunjast, a vratovi su kratki.

Plod je duguljast do jajast, leđno spljošten. Merikarpi su leđno spljošteni. Rebra su dvostruka: primarna su niska, nitasta i čekinjasta, dok su sekundarna krilata i nose jedan red kukastih ili glohidijastih bodlji. Uljne cjevčice nalaze se pojedinačno ispod sekundarnih rebara, a dvije su na komisuri. Karpofor je cijel ili pri vrhu dvodijelan. Sjemena strana je plitko udubljena do gotovo ravna.

Najpoznatija vrsta roda je D. carota L., divlja i kultivirana mrkva. Kultivirani oblici te vrste uzgajaju se zbog jestivog zadebljalog korijena, dok se divlji oblici često javljaju kao biljke livada, rubova putova i otvorenih suhih staništa.WFO, pristupljeno 24. lipnja 2026. Vrste

Sinonimi Heterotipski:

Izvori

Kategorija:Rodovi Daucinae