mini|Uralski jezici mini|300px|Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.
Naziv jezične porodice se odnosi na prapostojbinu, koja se često smješta blizu Urala. Države sa značajnim brojem govornika uralskih jezika su: Estonija, Finska, Mađarska, Norveška, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Vojvodina u Srbiji, Švedska. Najvitalniji uralski jezici (u smislu broja izvornih govornika i statusa) su estonski, finski i mađarski.
Klasifikacija A) Ugrofinski jezici (32): a1. Finski jezici: a. baltofinski jezici (11): estonski, finski, ingrijski, karelski, livonski, vepsijski, votski; ludski, olonecki, kvenski, tornedalski. b. povolškofinski jezici: mordvinski (erzjanski i mokšanski), marijski (čeremiski). c. permjački jezici (3): votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski. d. laponski jezici (6): po starijoj klasifikaciji 11): akkala, kildin, kemi, ter, inari, skolt; sjeverni, južni, pite, lule, ume. a2. Ugarski jezici: a. mađarski, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Srbija. b. opski ugarski Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski.
B) Samojedski jezici (6) azijska Rusija: b1. sjeverni: enecki, jurački (nenecki), nganasanski (tavgijski). b2. južni: kamasinski (kamassinski), matorski †, selkupski.
Obilježja Jezici uralske porodice ne poznaju kategoriju gramatičkog roda. U fonetskom smislu česta je harmonija samoglasnika, koji se raspoređuju u skupine. Uralski jezici su aglutinativni, kako prilikom sklonidbe imenica i pridjeva, tako i pri sprezanju glagola. Veliki broj padeža je učestala pojava, ali ne i čvrsto pravilo. Finski jezici također poznaju kategoriju niječnog glagola, koji se spreže umjesto glavnog glagola.
Vanjske poveznice Ethnologue (14th) Ethnologue (15th) Ethnologue (16th) Tree for Uralic
Kategorija:jezične porodice Kategorija:Uralsko-altajski jezici Kategorija:Jezici po abecedi:U