Pokret žutih prsluka (fra. Mouvement des gilets jaunes, eng. Yellow vests movement), prosvjedni pokret izrastao iz organiziranog otpora politici francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se vremenom proširio i na Italiju, Belgiju i Nizozemsku krajem 2018. godine. Pokret je u Francuskoj izrastao iz otpora poskupljenju životnih uvjeta, novom oporezivanju i smanjenju životnog standarda, što se ponajviše odnosi na poreze koje je Macronova vlada uvela na dizel i benzin, s ciljem poticanja građana na kupnju električnih automobila.
Uzroci i okolnosti nastanka pokreta mini|desno|»Žuti prsluk«, simbol pokreta mini|lijevo|Žuti prsluk obješen na krovu kuće u Belgiji kao znak potpore prosvjedima. Gospodarski uzroci Pripadnici pokreta većinom su Francuzi srednjeg i radničkog sloja koji su postupnom gentrifikacijom izbačeni iz središta velikih gradova, ali i potisnuti iz predgrađa većih gradova koja su nastanili afrički i arapski migranti pristigli tijekom migracijske krize prethodnih godina, o čemu su pisali Georges Bensoussan u djelu Izgubljeni teritoriji Republike i Renaud Camus u djelu Velika zamjena Na sličnom tragu, novinar David Goodhart opisao je ovu pojavu ističući podjelu i suprotnosti između pripadnika bloka »Somewhere«-a (urbano-građansko situirani i povlašteni) i drugih slojeva koji, marginizirani, ne pripadaju nikamo (»Anywhere«) iz periferije.
Pokret je nastao spontano, prvotno neorganiziranim okupljanjem protivnika novog oporezivanja, ali i cjelokupne Macronove politike i pisanjem mrežnih predstavka (e-peticija) u kojima su se potpisnici izjasnili protiv navedenih reformi. Prema podatcima Francuske saveza naftnih prerađivača, cijena litre dizela narasla je u razdoblju između listopada 2017. i listopada 2018. za prosječno između 14% i 22%, pri čemu je jedna trećina tog porasta izravno uzrokovana novoizglasanim reformama (koje su uključile i blago povećanje opće stope PDV-a), dok je ostatak od dvije trećine posljedica rasta cijene barela nafte na svjetskom tržištu. Chi sono i 'gilet gialli', la versione francese dei Forconi Vice, 17. studenog 2018.
Pokret se razvio u okolnostima loših gospodarskih rezultata Macronove vlade: nezaposlenost je narasla na rekordnih 9%, Le taux de chômage stable en France au 3e trimestre à 9,1% L'Expansion, 20. studenog 2018. broj francuskih građana koji su živjeli ispod granice siromaštva narastao na 8,8 milijuna (14% stanovništva),La France compte 8,8 millions de personnes pauvres, soit 14% de la population Liberation, 11. rujna 2018. pad prosječne francuske plaće zbog kojeg je 5 milijuna Francuza u tom trenutku živjelo s osobnim mjesečnim prihodima manjim od 855 eura. Cinq millions de Français vivent avec moins de 855 euros par mois Le Figaro, 11. listopada 2018. Po preuzimanju mandata Macronove vlade, ukupni državni prihodi od oporezivanja dosegli su 45% udjela u BDP-u, najvišu vrijednost od svih visokorazvijenih zemalja.Les prélèvements obligatoires ont augmenté en 2017, à 45,4% du PIB (Insee) Le Entreprise, 26. ožujka 2018. Macron je uvođenjem osam Macron a instauré 8 nouveaux impôts depuis son élection selon un cabinet d'audit L' Expansion, 20. siječnja 2018. novoizglasanih poreza povećao udio prihoda u BDP-u na rekordnih 57%, 16% više od prosjeka članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. L'État édredon a étouffé l'État régalien L' Express, 21. lipnja 2016.
Sigurnosni uzroci Uz prisutne gospodarske probleme, revolt građana djelomično je uzrokovalo i opće stanje nesigurnosti u zemlji, Les agressions continuent de flamber en France Le Figaro, 6. rujna 2018. očitovano u postojanju tzv. »no-go zona«, područja bezvlašća i izostanka policijskog nadzora, uopće i prisutnosti državno-pravnih sigurnosnih tijela tj. izostanak predstavnika francuskog zakona i države. France: No-Go Zones Now in Heart of Big Cities Gatestone Institute, 23. svibnja 2017. Rastuće »no-go zone« pretvorile su enklave, etnički očišćene od Francuza, a na predgrađima većih gradova prerasli su u slamove. Tako je primjerice, samo u pokrajini Ile-de-France krajem 2018. postojalo 100 divljih migrantskih naselja u kojima nije djelovala francuska policija tj. nije ih držala pod svojom jurisdikcijom. Migrants: "plus de 100 bidonvilles en Île-de-France" (Pécresse) Le FIgaro, 26. rujna 2017.
Sam Macron priznao je u svibnju 2018. kako je Francuska "izgubila borbu protiv krijumčarenja droge u predgrađima svojih gradova". France has lost the fight in drug-ridden suburbs, admits Emmanuel Macron The Telegraph, 22. svibnja 2018. SLiče izjave u više navrata davao je i ministar unutarnjih poslova Gérard Collomb, koji je zbog okolnosti i sigurnosne situacije u zemlji dao ostavku u listopadu 2018. Prilikom ostavke izjavio je kako su "islamski radikali i švereceri droge preuzeli Republiku". »Reconquête républicaine«: Gérard Collomb brise le silence Le Figaro, 4. listopada 2018. Osobno je i potvrdio navode koje je autor Éric Zemmour iznio u svojoj knjizi Samoubojstvo Francuske (fr. Le Suicide Français), opisujući sigurnosno stanje u Francuskoj i narušavanje njezinog ustavno-pravnog poretka na njezinom vlastitom teritoriju. Éric Zemmour prédit une "guerre civile entre communautés" Le Point, 18. prosinca 2014.
Narušena sigurnosna situacija dovela je do učestalih prosvjeda i društvenih nemira diljem francuskog teritorija, a ponajviše u gradovima čija su predgrađa bila pogođena rastom nasilja i »klijanju« »no-go zona«, područja bez kontrole i zaštite Republike Francuske, što ogorčenog francuskog građanstva, što migranata nezadovoljnih francuskom socijalnom politikom i socijalnim davanjima. Émeutes en banlieue parisienne : la police craint la contagion Le Figaro, 13. veljače 2017. Nemire su dodatno razbuktavale i povremeni usmeni ispadi francuskom predsjednika, poput izjave o "onim [francuskim građanima] koji su uspjeli i onima koji nisu", Emmanuel Macron évoque les «gens qui ne sont rien» et suscite les critiques Le Figaro, 3. srpnja 2017. ali i izjave iz 2014. o "nepismenim" zaposlenicama bankrotiranih poduzeća, izrečene još za vrijeme njegova mandata u Ministarstvu gospodarstva. Macron, »les illettrées«, le réel et la novlangue Le Figato, 17. rujna 2014. Također, izazvao je revolt u francuskoj javnosti svojom porukom nezaposlenim građanima, koji uvijek mogu "prijeći cestu" i otići u Dansku, koja nudi bolje mogućnosti zaposlenja. Macron : les Français, »Gaulois réfractaires au changement« Le Point, 29. kolovoza 2018. Osim neprimjerenih izjava u vidu svoje gospodarske politike, Macron je razljutio dio građanstva izjavama o uspostavi "islamske Francuske" Macron prépare son plan pour l'islam de France Le Figaro, 13. svibnja 2018. te o pozitivnim vidovima islamizacije francuskog društva, Au dîner du CFCM, Macron expose sa feuille de route sur l'islam en France Liberation, 21. lipnja 2017. unatoč jasnom opredijeljenju islamskog religijskog vodstva protiv demokratskog uređenja kao prihvatljivoga. Is Political Islam Compatible with Democracy? The National Interest, 16. rujna 2016. Muslim writer explains why Islam and democracy are incompatible Comunities Digital News, 26. kolovoza 2015. Islam and Liberal Democracy The Atlantic, veljača 1993. Canadian imam: Islam and democracy are “absolutely incompatible” Jihad Watch, 28. prosinca 2016.
Prosvjedi mini|desno|300px|Pariške Elizejske poljane nakon prosvjeda Spontano okupljanje potaknulo je opću mobilizaciju građana diljem Francuske, koji su u prvim tjednima postavili pregrade (barikade) na 2000 mjesta u cijeloj zemlji uz sudjelovanje između 290 i 300 000 prosvjednika, čiji je broj u narednim tjednima narastao i preko milijun. Procjene Sindikata Francuske policije o broju prosvjednika na france-police.org
15. prosinca 2018. diljem Hrvatske održani su prosvjedi u kojima su prosvjednici nosili žute prsluke. U Zagrebu se okupilo nekoliko stotina prosvjednika,, pristupljeno 15. prosinca 2018 u Splitu, Puli, Rijeci i Čakovcu nekoliko desetaka., pristupljeno 15. prosinca 2018, pristupljeno 15. prosinca 2018, pristupljeno 15. prosinca 2018 Nije prijavljena nikakva materijalna šteta te nije bilo uhićenih osoba. Ekonomska šteta Prema procjenama Francuske udruge trgovaca prosvjedi su do 8. prosinca prouzrokovali oko milijardu eura direktne i indirektne ekonomske štete. Pariške lokalne vlasti objavom su potvrdile ekonomsku štetu u gradu koja se broji u milijunima eura.Yellow vest protests 'economic catastrophe' for France, bbc.com, 9. prosinca 2018.
Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je kako su pojedini ekonomski sektori pretrpjeli smanjenje prihoda od 15-50% (trgovina na malo od 20-40%, hotelska industrija je imala 15-25% manje rezervacija, a restorani (ovisno o lokaciji) 20-50% manje obroka).Bruno Le Maire Economic impact of yellow vest protests 'severe' - French fin min, reuters.com, 9. prosinca 2018.
Pekarnice u francuskom departmanu Côte-d'Or za vrijeme prosvjeda bilježile su pad od 50% u ukupnim prihodima. Trgovine na Elizejskoj poljani 3. prosinca zabilježile su ukupne gubitke od oko 8 milijuna eura."Gilets jaunes" : sept chiffres qui montrent l'impact du mouvement sur l'économie française, pristupljeno 9. prosinca 2018.
Udruga koja oko sebe okuplja prehrambene proizvođače procijenila je da bi ukupni gubitci u agroindustriji trebali biti oko 13 milijardi eura. Kao glavne faktore gubitka naveli su manju potrošnju vikendima te blokade transporta i trgovačkih centara.Blocages: 13 milliards de perte pour l'agroalimentaire?, pristupljeno 9. prosinca 2018
Izvan Francuske Hrvatska Na Facebooku je osnovana grupa Žuti prsluci Hrvatska koja na dan 10. travnja 2019. brojila nešto više od 18 000 članova. Grupu je osnovala i moderira ju politička stranka Slobodna Hrvatska, pristupljeno 13. prosinca 2018, pristupljeno 10. prosinca 2018 Žuti prsluci Hrvatske prosvjedovali su u prosincu 2018. u Zagrebu (Trg bana Jelačića), Puli, Čakovcu i Rijeci."Žuti prsluci Hrvatska" prosvjedovali u Zagrebu, Puli, Rijeci, Čakovcu... vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 15. prosinca 2018. Među ciljevima prosvjeda istaknuli su „beskompromisni obračun s korupcijom, reforma pravosuđa, novi ovršni zakon i zakon o podrijetlu imovine”.
Crna Gora U Crnoj Gori se 9. prosinca 2018. okupilo oko 1000 osoba na prosjvedima koje je organizirao oporbeni Demokratski front zbog uhićenja vlastitih dužnostnika Nebojše Medojevića i Milana Kneževića. Organizatori prosvjeda dijelili su žute prsluke., pristupljeno 10. prosinca 2018
Italija U Italiji pokret je inspirirao osnivanje grupe na društvenoj mreži Facebook koju osniva trgovac iz Torina Alberto Nardozzi. U svojoj izjavi za britanski The Guardian rekao je kako grupa za razliku od Francuza podržava svoju vladu te da se bore protiv intervencionističke politike Europske unije. Grupa početak javnog djelovanja na ulicama planira u siječnju 2019., pristupljeno 10. prosinca 2018
Belgija 8. prosinca 2018. na ulicama glavnog grada Belgije, Bruxellesa, održani su prosvjedi inspirirani francuskim Žutim prslucima. Policija je na prosvjednike višekratno ispalila suzavac i rastjeravala ih vodenim topovima, a prosvjednici su policiju gađali kamenjima, vatrometima, signalnim raketama i sl. Okršaji prosvjednika i policije doveli su do oko 400 uhićenih osoba., pristupljeno 10. prosinca 2018, pristupljeno 10. prosinca 2018
Nizozemska Prosvjedi inspirirani Žutim prslucima održani su i u Nizozemskoj. Oko 200 prosvjednika 8. prosinca okupilo se u glavnom gradu Amsterdamu. Prosvjedi su bili mirne naravi, a zabilježena su samo tri uhićene osobe. U Rotterdamu se istog dana okupilo oko 200 osoba, uglavnom starijih osoba nezadovoljnih financijskom situacijom. U Haagu je istog dana prosvjedovalo 100 osoba, okupljanje je bilo spontane naravi., pristupljeno 10. prosinca 2018
Egipat