Ara je rod pravih papiga, koje žive na području od južnoga Meksika do brazilskih prašuma.
Obično žive u parovima ili u malim skupinama u kojima parovi održavaju međusobnu povezanost. Odrasli su do 90 cm dugi i među najvećim vrstama papiga. Jedna od najpopularnijih ara je modro-žuta ara (lat. Ara ararauna). Većinu svoga vremena provodi boraveći na drveću. Prvenstveno se hrane plodovima, sjemenjem, pupoljcima, nektarom i peludom; ponekad jedu i kukce.
Crveno-modra ara (lat. Ara macao) ima vatrenocrveno, modro, žuto i zeleno perje. Može uspraviti perje na zatiljku i/ili vratu. U zatočeništvu neke vrste postaju vješte u vokalnom izražavanju, a u prirodi se javljaju vrlo glasnim krikovima. Mogu biti različitih boja te živjeti oko 50 godina.
Rod Ara je utemeljio francuski prirodoslovac Bernard Germain de Lacépède 1799. godine.
Vrste i podvrste Postoji osam vrsta i tri izumrle vrste ara.http://www.zoonomen.net/avtax/psit.html Kubanska crvena ara posljednji put je primijećena 1864. godine, kada je jedan i ustrijeljen. Nekoliko koža ovih papiga sačuvano je u muzejima, ali nijedno jaje.Fuller, Errol (1987). Extinct Birds. Penguin Books (England). pp. 148–9. . Modro-žuta ara (Ara ararauna) Plavogrla ara (Ara glaucogularis) Zelenokrila ara (Ara chloropterus) Zelena ara (Ara ambiguus) Crveno-modra ara (Ara macao) Vojnička ara (Ara militaris) Crvenočela ara (Ara rubrogenys) Tamnočela ara (Ara severus )
Izumrle vrste Kubanska crvena ara (Ara tricolor) (Ara autocthones) (Ara guadeloupensis)
Izvori
Kategorija:Obične papige Kategorija:Rodovi papigašica