Papirni proizvodi

Papirni proizvodi koji se najviše koriste ili glavni proizvodi papirne industrije su papir, karton i ljepenka, a razlika je među njima ponajprije u gramaturi, to jest u masi proizvoda kojemu je površina 1 m2. Gramatura je običnoga papira 80 do 200 g/m2, kartona 200 do 500 g/m2, a ljepenke veća od 500 g/m2.

Papir se razlikuje prema sirovinskomu sastavu: bezdrvni papir od najkvalitetnijih vlakana visokobijeljene celuloze, srednje fini papir od celuloze i nešto visokoprinosnih vlakana ili drvenjače te prosti papir od otpadnoga papira.

Prema namjeni papiri mogu biti: grafički (tiskarski i pisaći), omotni (ambalažni), higijenski (sanitarni) te tehnički i specijalni papir.

Prema tehnikama tiska papiri mogu biti: papir za visoki, plošni i duboki tisak.

Najveći je proizvođač papira i kartona u svijetu SAD (83.401.000 tona s potrošnjom od 312 kg/stanovniku, 2004.), zatim slijede Kina, Japan, Kanada i Njemačka. Godine 2004. u svijetu je bilo proizvedeno 359.598.000 tona, a potrošeno 359.904.000 tona papira (približno 56 kg/stanovniku).

Grafički papir

Najvažniji su grafički papiri: ofsetni papir, dimenzijski stabilan, keljen, a radi stabilnosti nanesenih boja u ofsetnom tisku njegova pH-vrijednost treba biti oko 4,5; novinski papir, izrađen od jeftinih vlakana, najčešće drvenjače, obično je slabo bijeljen i strojno gladak; crtaći papir, bezdrvan, bijeljen, dobro keljen, gladak, visoka opaciteta (slabe prozirnosti); pisaći papir je bezdrvni papir, srednjefini papir ili papir s malom primjesom drvenjače, gramature od 60 do 90 g/m2. Bijel je ili obojen pastelnim tonovima, satiniran ili strojnogladak, a bolje vrste imaju vodeni znak. Upotrebljava se za pisanje, punokeljen je i neproziran, pa se tintom može pisati na obje strane.

Omotni ili ambalažni papir U omotni ili ambalažne papire ubrajaju se: prosti papir za zamatanje ili šrenc papir, slabih mehaničkih svojstava i lošeg izgleda, upotrebljava se za pakiranje, a najviše kao unutarnji ravni sloj u valovitom kartonu; papir za valovitu ljepenku ili fluting papir, izrazite krutosti, služi za izradbu valovitoga sloja u valovitom kartonu (kartonska ambalaža); kraft papir, od dugih četinjačkih vlakana sulfatne celuloze, najboljih je mehaničkih svojstava, služi za izradbu papirnih vreća i kao ravni sloj valovitoga kartona; natronski papir, po kvaliteti sličan kraft papiru, ali manjih gramatura, koristi se za izradu konzumnih vrećica i ljepljivih papirnih vrpca.

Higijenski ili sanitarni papir Od higijenskih papira ističu se: papir za ubruse, od kvalitetnih vlakana, čvrst i u mokrom stanju, pogodan za tisak i mehaničko utiskivanje različitih površinskih oblika; toaletni papir, zajednički naziv za papirne rupčiće, pelene, paketiće i kolute toaletnoga papira i slično, koji se odlikuju mekoćom, elastičnošću i velikom moći upijanja.

Specijalni papir Specijalni papiri služe za posebne potrebe: bitumenski papir, višeslojni papir slijepljen bitumenom i ojačan tekstilnim nitima, koristi se u građevinarstvu; elektroizolacijski papir velike mehaničke otpornosti (kabelski papir); filtarski papir, od čiste bijeljene celuloze, određene poroznosti, nekeljen, bez punila, postojan u mokrom stanju; cigaretni papir, tanak, od najkvalitetnijih vlakana bijeljene celuloze s mnogo punila koja reguliraju izgaranje papira i duhana.

Kartoni i ljepenke

Kartoni i ljepenke se, osim po gramaturi, od papira razlikuju i po izgledu i po mehaničkim svojstvima. Proizvode se, za razliku od papira, na papirnom stroju s cilindričnim rotirajućim sitom djelomično uronjenim u papirnu suspenziju. Ako je takvih sita više, njegove se vrpce mogu spojiti u jedinstven proizvod. Osim ravnoga kartona, proizvode se i: valoviti karton, izrađen lijepljenjem više (do sedam) ravnih i valovitih slojeva papira, u mnogim je područjima primjene istisnuo obični karton i ljepenku; gips-karton, višeslojni vodootporni karton za potrebe građevinarstva; karton za pakiranje prehrambenih tekućina, od čiste bijeljene celuloze, oslojava se polietilenom, aluminijskom folijom i voskovima, gladak, mekan, pogodan za izradbu kutija i prihvat tiska; sivi karton,od otpadnoga papira, u jednom ili više slojeva.

Vrste papira Važnije i poznatije vrste papira, kartona i ljepenki navedene su abecednim redoslijedom. Mnogi od njihovih naziva stranog su porijekla i uvriježeni su u industriji papira, u tiskarama i trgovini. Ako u opisu pojedine vrste papira nije navedeno drukčije, radi se uglavnom o papiru od drvne celuloze.

A Afišni papir (vidi plakatni papir). Akvarelni papir izrađuje se kao bezdrvni crtaći papir (gramatura od 80 do 350 g/m2), kao srednjefini crtaći papir za školske crtanke ili od otpadnog tekstilnog materijala kao strojnoglatki papir. Azbestni papir, koji nije više u upotrebi, izrađivao se od dugih azbestnih vlakanaca, bez punila, debljine od 0,04 do 0,15 mm, u trakama širine 1 mm. Upotrebljavao se kao materijal za toplinsku i elektroizolaciju, kao filtarski papir za filtriranje jakih kiselina i lužina te kao papir za oblaganje kalanderskih valjaka.

B Bankpost papir izrađuje se od bijele celuloze četinjara i celuloze od slame koja mu daje tvrdoću, a rjeđe od krpa. Punokeljen je, bijele boje, ponekad nježnih nijansa, gramature od 60 do 100 g/m2, obično s vodenim znakom. Osim podesnosti za pisanje i otpornosti na brisanje, bankpost papir može se upotrebljavati i za tisak. Bezdrvni papir sadrži bijeljenu ili nebijeljenu celulozu bez primjese drvenjače. Upotrebljava se kao kvalitetan pisaći i tiskovni papir. Biblijski papir ubraja se u grupu tankih tiskovnih papira. To je vrlo kvalitetan bezdrvni papir izrađen od lanenog vlakna ili od drvne celuloze s primjesom celuloze od prerađenog otpadnog tekstilnog materijala biljnog porijekla. Dorađen je satiniranjem, vrlo je čvrst, gramature od 25 do 50 g/m2, djelomično proziran, bijel do slabo žute boje. Upotrebljava se za tiskanje priručnih knjižica malog formata i tankih listova kao što su džepni kalendari ili, na primjer, Biblije, po kojoj je tako nazvan, zatim za tiskanje prospekata, uputa za upotrebu lijekova i tako dalje. Bristolski karton sastoji se od 3 sloja, od kojih je srednji s primjesom drvenjače, dok su dva vanjska bezdrvna. Karton je keljen i dobro satiniran, gramature od 250 do 1000 g/m2, prikladan za različite postupke tiskanja. Primjenjuje se za izradu luksuznih kataloga, dopisnica, razglednica i kao vredniji materijal za ambalažiranje. Bugačica (vidi upojni papir).

C Cigaretni papir je vrlo tanak, čvrst nekeljeni papir od bijeljenog lana i konoplje. Međutim, danas se uglavnom traži proizvod sa što više drvne bijeljene sulfatne celuloze. Papir sadrži od 20 do 33% punila u obliku kalcijevog karbonata kako bi sagorijevanje cigareta bilo što potpunije. Gramatura papira iznosi od 12 do 22 g/m2. Propustljivost za zrak bila je ranije razmjerno mala (od 60 do 75 cm3/min kroz površinu 1 cm2), ali se danas zahtijeva da propustljivost bude 3 puta veća. Ciklostilni papir je bezdrvni ili srednjefini papir, voluminozan, nekeljen do slabo keljen, strojnogladak, gramature od 60 do 90 g/m2, bijel ili svijetlo obojen; upotrebljava se kao papir za umnožavanje na istoimenom stroju. Crni papir je strojnogladak ili satinirani papir, potpuno neproziran za svjetlo. Služi kao zaštitni materijal za umotavanje fotografskih filmova, ploča i papira. Crni papir kao pakiranje za šivaće igle oštro je satiniran i slabije obojen. Crtaći papir je bezdrvan, bijeljen, dobro keljen, gladak, visoka opaciteta (slabe prozirnosti). Crtaći papir i karton izrađeni su od drvne celuloze i otpadnog tekstilnog materijala. Samo školski crtaći papiri imaju primjese drvenjače. Dobro su keljeni, vrlo otporni na brisanje, neznatne su glatkoće, a neki tehnički papiri i papiri za umjetničke slike mogu imati vrlo zrnatu površinu. Razlikuje se papir za crtanje ugljenom, kredom, akvarelom, temperom i uljem, crtaći papir za školsku upotrebu i za crtanje perom. U tehničke svrhe upotrebljava se crtaći papir za radioničke nacrte, prozirni ili transparentni crtaći papir, naravni paus papir, uljni paus pair i paus platno.

D Dijagramski papir je bezdrvni, dobro satinirani pisaći papir gramature od 80 do 120 g/m2, velike dimenzijske stabilnosti i otpornosti na brisanje. Izrađuje se ponekad kao prozirni papir na kojemu se tiska koordinatni raster (milimetarski, logaritamski i slično). U obliku kotura (kružnog oblika) ili dijagramskih okruglih listova služi za bilježenje podataka na mjernim instrumentima. Dokumentni papir je visoko kvalitetni pisaći papir, otporan prema starenju. Upotrebljava se za dokumente (isprave) trajne vrijednosti. Izrađuje se od prerađenog otpadnog tekstilnog materijala ili od čiste drvne celuloze u gramaturi od 100 do 120 g/m2.

F Fascikleni karton je bezdrvni ili srednje fini, punokeljeni karton, gramature od 250 do 350 g/m2. Izrađuje se kao strojnogladak ili satinirani jednostrano gladak, vrlo je krut i veoma čvrst na cijepanje i pregibanje. Služi za odlaganje spisa i u druge slične svrhe. Filtarski papir proizvodi se od bijeljene celuloze ili pamuka, nekeljen je i kemijski čist. Razlikuje se tehnički filtarski papir i filtarski papir za kemijsku analizu. Njegova se kvaliteta ocjenjuje prema poroznosti, to jest prema sposobnosti odjeljivanja čvrstih suspendiranih čestica i prema brzini kojom propušta tekućinu, što je ovisno o finoći i broju pora u papiru. Filtarski papir treba da ostavlja vrlo malo pepela. Gramatura običnog filtarskog papira iznosi od 85 do 140 g/m2, specijalnog do 180 g/m2, a filtarskog kartona do 200 g/m2. Florpost papir (vidi pelirni papir). Fluting papir (vidi papir za valovitu ljepenku) Fotografski papir je papir s nanesenim materijalom osjetljivim na svjetlost, pa služi za izradu fotografija.

H Havana papir je pergaminu sličan celulozni omotni papir sa staklastom prozirnošću i s gramaturom od 40 do 50 g/m2.

I Ilustracijski papir je većinom srednjefini, ponekad i bezdrvni papir, djelomično keljen, visoke glatkoće, do 30% pepela, gramature od 55 do 80 g/m2. Upotrebljava se za tiskanje periodičnih izdanja u kojima osim teksta ima i mnogo slika. Indigo papir prevučen je jednostrano slojem plavo obojene voštane mase i služi za kopiranje prilikom pisanja. Indikatorski papir: razlikuju se dvije vrste indikatorskih papira. Na papir prve vrste nanesen je sloj cinkovog oksida ili smjese barijevog sulfata, kaolina i ljepila, a služi kao papir na kojem se iglom registriraju podaci o indikatorskim aparatima. U drugu vrstu indikatorskih papira ubraja se bezdrvni, nekeljeni papir impregniran indikatorskim tvarima, koje prema nekom svojstvu sredine reagiraju mijenjajući boju. Najpoznatiji indikatorski papiri jesu oni kojima se utvrđuje kiselost ili alkaličnost (lakmus papir).

J Japanski papir je vrlo kvalitetan, ručno izrađen papir od tankih, finih, vrlo dugih, gipkih i čvrstih vlakanaca dobivenih od nekih odabranih biljaka što rastu u Japanu.

Papirni proizvodi

Źródło i licencja