mini|desno|250px|Izdanje Pucka od 21. rujna 1889. s karikaturom Toma Merryja koja opisuje neidentificiranog Whitechapelskog ubojicu Jacka Trbosjeka. Jack Trbosjek ili Jack Rasparač (eng. Jack the Ripper) pseudonim je nadjeven serijskom ubojici koji je svoje žrtve ubijao i masakrirao u drugoj polovici 1888. Ime je došlo iz pisma što ga je Središnjoj novinskoj agenciji (eng. Central News Agency) poslala osoba koja je tvrdila da je ubojica, a objavljeno je u vrijeme ubojstava. Iako su predložene mnoge teorije, identitet Jacka Trbosjeka vjerojatno nikad neće biti otkriven. Nerazjašnjeno je ostalo i radi li se o jednoj osobi ili više njih.
Legende koje obavijaju Trbosjekova ubojstva postale su kombinacija autentičnih povijesnih istraživanja, teorija urote i folklora. Izostanak potvrde identiteta ubojice omogućio je raznim književnicima, povjesničarima i detektivima amaterima – takozvanim ripperolozima – da upiru prstom u mnoge kandidate. Novine, koje su u to doba sve prisutnije, podarile su raširenu i trajnu čuvenost ubojici zbog okrutnosti ubojstava i nesposobnosti policije da uhvati počinitelja, koji je znao pobjeći i neposredno prije uhićenja.
Žrtve su bile žene koje su se bavile prostitucijom. Tipična Trbosjekova ubojstva događala su se na javnim ili polujavnim mjestima: ubojica bi žrtvama prerezao grkljan, a onda bi ih sakatio. Danas prevladava mišljenje da su žrtve prvo zadavljene da bi bile ušutkane. Zbog prirode rana na nekim Trbosjekovim žrtvama, kojima su odstranjeni i organi, misli se da je Jack Trbosjek bio liječnik, kirurg ili mesar.
Žrtve
Broj i imena žrtava Jacka Trbosjeka tema su mnogih diskusija, no možda najtočniji popis (nazvan „kanonska petorka”) jest onaj koji sadrži sljedećih 5 prostitutki (ili navodnih prositutki, u slučaju Catherine Eddowes):
Mary Ann Nichols (djevojačko prezime: Walker, nadimak »Polly«), rođena 26. kolovoza 1845., a ubijena u petak 31. kolovoza 1888. Annie Chapman (djevojačko prezime: Smith, nadimak »Dark Annie«, punim imenom Eliza Ann), rođena u rujnu 1841., a ubijena u subotu 8. rujna 1888. Elizabeth Stride (djevojačko prezime: Gustafsdotter, nadimak »Long Liz«), rođena u Švedskoj 27. studenog 1843., a ubijena u nedjelju 30. rujna 1888. Catherine Eddowes (koristila se pseudonimom »Kate Conway« i »Mary Ann Kelly«, po svojim dvama muževima Thomasu Conwayu i Johnu Kellyu), rođena 14. travnja 1842., a ubijena u nedjelju 30. rujna 1888. Mary Jane Kelly (sama se nazivala »Marie Jeanette Kelly« nakon puta u Pariz, nadimak »Ginger«), rođena je ili u gradu Limerick ili u istoimenoj pokrajini (Munster, Irska) oko 1863., a ubijena u petak 9. studenog 1888.
Autentičnost ovog popisa nije sasvim sigurna, jer se temelji na mišljenjima raznih autora, koja pak svoje izvorište imaju u privatnim bilješkama iz 1894. što ih je vodio tadašnji član kriminalističkog odjela Metropolitanske policije Sir Melville Macnaghten. Ti su dokumenti objavljeni tek 1959. Macnaghtenove bilješke iznose samo njegovo vlastito mišljenje i ne moraju se podudarati s mišljenjima drugih inspektora kao što je Frederick Abberline. Macnaghten se pridružio policiji tek godinu poslije umorstava, i njegov je memorandum imao mnogo činjeničnih grešaka kad je riječ o mogućim osumnjičenima za ubojstva. Zato su neki ripperolozi skloni skidanju jednog ili više imena s popisa „kanonske petorke” – pogotovo Elizabeth Stride (nije imala nikakvih drugih sakaćenja osim prerezanog grkljana, i kako kaže svjedok Israel Schwartz, napadnuta je javno) i/ili Mary Jane Kelly (koja je bila mnogo mlađa od ostalih, a ubijena je u zatvorenom prostoru, i znakovi sakaćenja bili su mnogo teži nego kod drugih žrtava). Neki vole i proširiti popis tako da dodaju Marthu Tabram i druge kao navodne žrtve Jacka Trbosjeka. Sukladno tome, neki znanstvenici misle da su ubojstva djela više ubojica (a ne samo jedne osobe) koji su djelovali neovisno jedan od drugoga.
Osim Strideove (čije je ubojstvo najvjerojatnije prekinuto) sakaćenja na tijelu bila su iz ubojstva u ubojstvo sve teža. Nicholsovoj i Strideovoj nije odstranjen nijedan organ, dok je Chapmanovoj odstranjena maternica, a Eddowsovoj je uz maternicu odstranjen i bubreg te je zadobila ozbiljne znakove sakaćanja na licu. S mjesta ubojstva Mary Jane Kelly nedostajalo je samo srce, no mnogi su njezini organi odstranjeni i razbacani po mjestu umorstva.
Pet kanonskih umorstava dogodilo se uglavnom u kasnoj noći, uglavnom prije i tijekom vikenda, na osamljenim mjestima gdje su ljudi imali slobodan pristup, te na dane koji su označivali ili kraj mjeseca ili kraj tjedna ili nešto slično. No ipak, svaki je slučaj odstupao od te teorije na svoj način. Unatoč tim razlikama, Eddowsova je jedina žrtva ubijena u središtu Londona (poznatijem kao City of London), iako je mjesto ubojstva bilo na granici centra i metropole. Nicholsova je jedina ubijena na otvorenome, premda je to bilo na mračnom i napuštenom mjestu. Mnogi misle da je Chapmanova ubijena nakon što je sunce izašlo, no policija u to vrijeme nije dijelila isto mišljenje.
Veliki problem bilo je identificiranje žrtava. Zbog mnogih nasilnih napada na žene u to doba, teško se utvrđivalo je li žrtva Trbosjekova ili nije. Mnogi stručnjaci misle da su karakteristike Trbosjekovih ubojstava sljedeće:
duboki prorezi grla, snažna sakaćenja abdominalnih i genitalnih prostora, odstranjivanje unutarnjih organa, snažna sakaćenja lica.
Moguće žrtve
Žrtve koje su bile izložene sličnim napadima/ubojstvima zahtijevaju moguće proširenje popisa žrtava, no one su uglavnom jako slabo dokumentirane. To su:
»Vila Fay« (nadimak koji je dan nepoznatoj žrtvi) – prema izvještaju nađena 26. prosinca 1887., ubijena „udarcem kolca u trbuh”. Govorilo se da je »Vila Fay« samo kreacija medija koja je nastala zbog zbunjujućih izjava što su ih dale Emma Elizabeth Smith (vidi dolje) i njezina prijateljica Martha Tabram (vidi dolje), poslije i same žrtve, koje su u intervjuu nakon ubojstva rekle da je »Vila Fay« ubijena prošlog Božića. Ime »Vila Fay« pojavljuje se tek nekoliko godina nakon ubojstva, a najvjerojatnije je uzeto iz popularne pjesme Polly Wolly Doodle. Danas ne postoje informacije o tome je li »Vila Fay« postojala ili ne; a Centar za obiteljske evidencije iz Clerkenwella u Londonu nema nikakvih informacija o osobi imena »Fay« (ili sličnog) ubijenoj u tom razdoblju. Annie Millwood – rođena oko 1850. (navodno), po izvještaju napadnuta 25. veljače 1888. i potom hospitalizirana zbog „brojnih uboda u noge i donje dijelove tijela”. Puštena je iz bolnice, no preminula je, navodno zbog prirodnih uzroka, 31. ožujka 1888. Ada Wilson – po izvještaju napadnuta 28. ožujka 1888. s dva uboda u vrat, preživjela napad. Emma Elizabeth Smith – rođena oko 1843. (navodno). Napadnuta je 3. travnja 1888. tako što joj je tupi predmet gurnut u vaginu čime joj je oštećena međica. Preživjela je napad i uspjela unatoč ozljedama doći do svoje kuće. Prijatelji su je odveli u bolnicu gdje je policiji rekla da su je napala 2 ili 3 muškarca, od kojih je jedan bio tinejdžerske dobi. Pala je u komu i preminula 5. travnja 1888. Martha Tabram – (ime katkad krivo napisano kao Martha Tabran; koristila se pseudonimom Emma Turner; djevojačko prezime bilo joj je White) rođena 10. svibnja 1849., ubijena 7. kolovoza 1888. Nađena je s ukupno 39 rana od uboda. Od nekanonskih Whitechapelskih ubojstava, Tabramova se od svih navedenih žrtava smatra kao 6. moguća žrtva Jacka Trbosjeka, zbog evidentnog nedostatka jasnog motiva, zemljopisnog i periodičkog proksimiteta kanonskih napada i očite brutalnosti napada. Jedini razlog zašto je Tabramovu teško uvrstiti među žrtve Jacka Trbosjeka jest drugačiji modus operandi (ubodi, a ne rezanje grla), no sada je prihvaćeno da se ubojičin modus operandi može mijenjati, čak i dramatično. »Whitehallski misterij« - pojam koji se rabi za događaj kada je u podrumu novog središta Metropolitanske policije nađen bezglavi torzo mrtve žene. Događaj se zbio 2. listopada 1888. Ruka koja je pripadala žrtvi, nedugo prije ubojstva viđena je kako pluta u Temzi u blizini Pimlica. U blizini torza nađena je i zakopana noga koja je također bila njezina. Ostali udovi i glava nikad nisu pronađeni, a tijelo nikad nije identificirano. Annie Farmer – rođena 1848., po izvještaju napadnuta 21. studenog 1888. Unatoč reza na grlu uspjela je preživjeti. Rana je bila površna i najvjerojatnije uzrokovana tupim nožem. Policija je vjerovala da si je ona sama napravila ranu te je istraga prekinuta. Rose Mylett (pravo ime najvjerojatnije Catherine Mylett, no poznata i kao Catherine Millett, Elizabeth »Drunken (hrv. pijana) Lizzie« Davis, »Fair« Alice Downey ili jednostavnije samo »Fair Clara«) – rođena 1862., a umrla 20. prosinca 1888. Po izvještaju zadavljena je „užetom snažno povučenim oko vrata”, iako su neki inspektori mislili da se slučajno sama ugušila ovratnikom vlastite haljine dok je bila u pijanom stanju. Elizabeth Jackson – prostitutka čiji su razni dijelovi tijela pronađeni i pokupljeni u Temzi između 31. svibnja i 25. lipnja 1889. Po izvještaju identificirana je po ožiljcima koje je imala prije nestanka i navodnog ubojstva. Alice McKenzie (nadimak »Clay Pipe« (hrv. glinena lula) Alice, koristila se pseudonimom Alice Bryant) rođena oko 1849., a ubijena 17. srpnja 1889. Uzrok smrti, prema izvještaju, bio je „prerez lijeve vratne arterije“, no na tijelu je pronađeno još rana i posjekotina. »Ubojstvo u ulici Pinchin« - naziv je koji je dan slučaju od 10. rujna 1889., kada je pronađen torzo u sličnom stanju kao i u »Whitehallskom misteriju«, iako ruke nisu bile odsječene. Nepotvrđene spekulacije iz tog vremena govore da je tijelo pripadalo Lydiji Hart, prostitutki koja je nestala prije umorstva. »Whitehallski misterij« i »Ubojstvo u ulici Pinchin« najvjerojatnije su bila djela serijskog ubojice kojemu je predložen nadimak »Ubojica od torza«. Pitanje jesu li Jack Trbosjek i »Ubojica od torza« jedna ili dvije različite osobe koje su imale neutvrđenu vezu jedan s drugim (djelujući u istom razdoblju) i danas je velika tema razgovora ripperologa. Frances Coles (znana i kao Frances Coleman i Frances Hawkins te pod nadimkom »Carrotty Nell«) rođena 1865., a ubijena 13. veljače 1891. Manje rane na glavi i leđima sugeriraju da je nasilno bačena na zemlju prije nego što joj je grkljan prerezan. Osim navedenih, na tijelu nije bilo nikakvih drugih ozljeda. Tijelo joj je pronađeno ispod željezničkog luka u Swallow Gardensu (Whitechapel). Ovo je bila 11. i posljednja žrtva u Londonskom policijskom izvještaju koja je ubijena u Whitechapelu. Carrie Brown (nadimak »Shakespeare«, vjerojatno zbog njezina citiranja Shakespeareovih stihova) rođena oko 1835., ubijena 24. travnja 1891. na Manhattanu u New York (SAD). Zadavljena je odjećom, a potom osakaćena nožem. Na tijelu joj je nađena velika rupa između nogu i abdomena i nekoliko jačih posjekotina na leđima i nogama. Nijedan organ nije odstranjen s mjesta zločina, iako je jedan jajnik nađen na krevetu. Ni danas nije jasno je li on ondje smješten namjerno ili se slučajno našao na krevetu tijekom procesa sakaćenja. Ubojstvo je uspoređeno s onima iz Whitechapela, no londonska policija izjavila je da ta dva zločina nisu povezana.
Grafit u Ulici Goulston okvir|Verzija policajca Alfreda Longa: „Židovi su ti koji neće biti okrivljeni ni zbog čega”. okvir|Verzija policajca Daniela Halsea: „Židovi nisu ti koji će biti okrivljeni ni zbog čega“. Nakon „dvostrukog događaja” od ranog jutra 30. rujna, policija je pretražila okolicu mjesta zločina nastojeći naći bilo kakve sumnjivce, svjedoke ili dokaze. Oko 3:00 ujutro, policajac Alfred Long otkrio je krvavi komad tkanine na stubištu stambene kuće u Ulici Goulston. Istraga je kasnije potvrdila da je tkanina dio pregače Catherine Eddowes.