mini|300px|<center>Rasprostiranje Paleolitičke umjetnosti u Europi: ·Crveno: zidne slike ·Zeleno: nosive figure ·Cijan linija: dosezi ledenjaka ·Plava linija: obale u ledenom dobu. Paleolitička umjetnost, poznata i kao Umjetnost ledenog doba, je umjetnost od prije otprilike 32.000 do 11.000 godina pr. Kr., tijekom starijeg kamenog doba, paleolitika (grčki: palaios - star, lithos - kamen). Možda najstariji primjeri ove umjetnosti potječu iz spilje Blombos u Južnoj Africi,stare oko 70.000 godina, ali neki ne smatraju da se radi o umjetninama no u Europi se zasigurno javlja prije oko 40.000 godina. To je bilo razdoblje „paleolitičke revolucije”The Upper Paleolithic Revolution, Annual Review of Anthropology, Vol. 31, 2002., str. 363.-393. kada je pojava umjetnosti pomogla u oblikovanju modernog čovjekaDavid Lewis-Williams, The Mind in the Cave, Thames and Hudson, London, 2002. Može se podijeliti na dvije glavne kategorije: nosive komade (male figurice i dekorirane predmete) i špiljsko slikarstvo.
350px|mini|lijevo|<center>Zidna slikarija životinja iz spilje Lascaux u Francuskoj, oko 13.000 pr. Kr. mini|<center>Rekonstrukcija slikarija iz špilje Chauvet-Pont d’Arc (Ardèche, Francuska) koje se smatraju najstarijim slikama na svijetu, starije od 30.000. pr. Kr. Pronalazak i podjela mini|lijevo|<center>Petroglifi Foz Côa (Portugal) iz oko 22.000. pr. Kr. Paleolitička umjetnost je prvo otkrivena 1860-ih, kada je francuski paleontolog Edouard Lartet našao dekorirane predmete u spiljama i kamenim skloništima u jugozapadnoj Francuskoj. Starost je procijenjena u vrijeme oruđa i kostiju životinja ledenog doba. Otkrića su pokrenula ludilo prekapanja spilja u potrazi za prastarim predmetima, no malo je pažnje bilo posvećivano crtežima na zidu.
Lokalni zemljoposjednici su 1880. otkrili crteže u Španjolskoj spilji Altamira na što su arheolozi bili veoma sumnjičavi. Godine 1895. zidovi prekriveni gravurama otkriveni su u spilji La Mouthe, u Dordonskoj regiji jugozapadne Francuske. Šljunak je najprije zatrpao ulaz u ovu spilju, a paleolitski nanosi na pijesku potvrđuju veliku starost tih nalaza. Godine 1901. gravure su nađene u spilji Les Combarelles, a crteži u susjednom Font de Gaume-u, u istoj regiji kao La Mouthe.
Godine 1902. arheolozi su priznali postojanje spiljske umjetnosti. Od tada su brojna nova mjesta otkrivena, te su se istraživanja nastavila, osobito u Španjolskoj i Francuskoj. Godine 1994. Francuz imenom Jean-Marie Chauvet otkrio je spilju u dolini Adreche također u jugozapadnoj Francuskoj. Spilja Chauvet-Pont d’Arc sadrži slike brojnih životinja koje datiraju 32.000 godina u prošlost, čineći ih najstarijim spiljskim slikama.
Od 1981. arheolozi su otkrili nalazišta na otvorenom prostoru u Španjolskoj, Portugalu, Australiji i južnoj Africi. Godine 1994. u dolini rijeke Coa, u sjeveroistočnome Portugalu, istraživači su našli kamenje s ugraviranim ljudskim figurama, konjima, kozorozima i divljim mačkama. Umjetnici su očito čekićem istočkali konture životinja koje su kasnije spojili urezujući linije. Arheolozi procjenjuju te slike na 20,000 godina starosti te vjeruju da je takvo crtanje bilo veoma često no da su ostaci propali zbog utjecaja erozije vjetra i kiše.
Danas arheolozi nalaze paleolitičke umjetnosti svrstavaju u arheološke kulture koja su dobila ime po najpoznatijim spiljama:
Aurignacien (po spilji Aurignac u Francuskoj) (također spilje: Chauvet-Pont d’Arc) - 40.000 – 26.000 pr. Kr. Gravettien (po spilji La Gravette u Francuskoj) (također spilje: Willendorf, Dolní Věstonice, Kostienki, Gagarino) - 29.000 - 22.000 pr. Kr. Solutréen (po spilji Solutre-Polully u Francuskoj) (također spilje: Lespugue, Predmost) - 22.000 – 17.000 pr. Kr. Magdalénien (po spilji La Madeleine u Francuskoj) (također spilje: Lascaux, El Castillo, Pechmerl) - 17.000 – 12.000 pr. Kr. Kasni Magdalénien (spilje: La Madeleine, Altamira, Niaux, Badanj) - 14.000 – 10.000 pr. Kr. Oko 81% nalaza je iz ovog razdoblja.
Spiljsko slikarstvo
mini|lijevo|<center>Otisak ruke iz spilje Pech Merle u Francuskoj, oko 35.000 pr. Kr. mini|<center>Takozvani "Kineski konj" iz spilje Lascaux u Francuskoj, oko 14,000 pr. Kr. Spiljsku umjetnost uglavnom nalazimo na području Španjolske i Francuske, a sastoji se od slika, crteža i gravura (petroglif) na zidovima spilja. Moguća treća kategorija bi bile slike i simboli ugravirani na otvorenom prostoru, no malo je od toga ostalo sačuvano.
Figurativna paleolitička umjetnost se odnosi na prikaz čovjeka ili životinje, a nefigurativna na oblike znakova i simbola. Prikazi pojedinih životinja variraju od mjesta i vremenskog perioda. Najčešće su se u spiljama prikazivali bizoni i konji, a mamuti i jeleni se nalaze samo na nekim područjima. Ribe i ptice su najčešće na nosivim predmetima. Prikazi insekata i biljaka su samo na nekim predmetima i jako su rijetki. Gotovo sve životinje su prikazane u profilu, uglavnom odrasle jedinke prepoznatljive vrste. Mnoge su životinje nedovršene ili dvosmislene, a ima i izmišljenih bića, kao jednorog u spilji Lascaux. Broj figura varira od nekoliko komada do nekoliko stotina kao u spiljama Lascaux ili Les Trois Freres, Francuska.
Crteži su jakih okvirnih linija (kao meta), a ispunjeni su drugom bojom od pozadine. Čovjek ponekad iskorištava i formu zida, tj. udubljenje i ispupčenja zida za likovno oblikovanje životinja. Životinje su nabacane bez ikakvog reda, nema odnosa između figura, ponekad su čak oslikane jedna preko druge. mini|<center>Umjetnička kopija bika iz spilje Altamira u Španjolskoj. mini|lijevo|<center>Otisci ruku iz spilje kod grada Perito Moreno, Santa Cruz u Argentini, oko 14.000 pr. Kr. Simboli i znakovi su mnogo češći u spiljskom slikarstvu nego prikazi ljudi ili životinja. U rasponu od jedne točke i linije do velike plohe složeno grupiranih znakova mogu stajati samostalno u spilji, no češće se nalaze uz figurativne slike. Česti su jednostavni simbolični motivi, uključujući i otiske ruke u obojenoj zemlji, a neki znanstvenici smatraju da su složeniji znakovi obilježja etničke grupe iz paleolita.
Znanstvenici su isprva smatrali da je spiljsko slikarstvo bilo čisto iz dekorativnih razloga, bez konkretne važnosti, no nakon daljnjih istraživanja sve figure daju neki smisao toj umjetnosti. Po teoriji popularnoj u ranom 20. st., ljudi iz kamenog doba su slikali životinje iz razloga da će iste susresti u stvarnosti. Tako koplja i druga oružja na slikama mogu kazivati da će imati uspješan lov. Ipak, ta je teorija još na razmatranju. Sljedeća popularna teorija kaže da su spiljske slike služile magiji plodnosti te su po njoj ljudi slikali životinje u nadi da će se iste razmnožiti i osigurati dovoljno hrane u budućnosti. Neki smatraju da će ponovno slikanje životinje po staroj slici osigurati ponovni povratak životinje svako proljeće. Neka istraživanja su pokazala da su najraskošnije slike u spiljama s osobito dobrom akustikom, te smatraju da je glazba imala veliku ulogu u obredu. Također su mnoge ostale teorije na razmatranju, no smatra se da jedinstvena teorija neće biti dovoljna za objašnjenje cijele paleolitičke umjetnosti, koja je trajala 20.000 godina, na širokom području svijeta.
Umjetnost na spiljskim zidovima sastoji se od raznih tehnika. Neki crteži sadrže spojene ostatke mineralnih nakupina stalagmita i stalaktita za prikaz pojedinih dijelova životinje. Drugi dolaze od prstiju utisnutih u glinu koja se nalazila na stjenkama zida. U nekim je spiljama strop bio previše visok za slikanje bez ljestava ili skela. U Lascauxu, spiljski zidovi pokazuju rupe gdje su mogle biti postavljene skele. Veličine spiljskih crteža jako variraju. Slike bikova u spilji Lascaux dugačke su 5,5 m.
Najpoznatiji lokaliteti u Europi su: Lascaux i La Madeleine (Francuska) Foz Côa (Portugal) Siega Verde (Španjolska) Altamira (Španjolska) Badanj (Bosna i Hercegovina) Val Camonica (Italija)
Azijsko paleolitičko slikarstvo mini|<center>Životinje iz spilje Bhimbetka iz Indije, oko 30.000 pr. Kr. Bhimbetka je prapovijesni arheološki lokalitet nekoliko špilja u oblasti Raisen, u indijskoj državi Madhya Pradesh, 45 km od Bhopala. U njoj su pronađeni najstariji tragovi ljudi u Indiji, te se pretpostavlja da su neke od špilja bile naseljene više od 100.000 godina.Bhimbetka na originsnet.org Preuzeto 10. lipnja 2011. Na zidovima nekih špilja nalaze se paleolitske slikarije stare oko 30.000 godina, zbog čega su špilje Bhimbetke upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji. U Bhimbetki su 1990. – 91. godine pronađeni ostaci najstarijih zidova i podova, kao i najstariji petroglifi na svijetu (oko 290.000 do čak 700.000 godina stari, što ih čini najstarijim ljudskim izrazom na svijetuBhimbetka, Auditorium Cave, Madhya Pradesh: Acheulian Petroglyph Site, c. 200,000 - 500,000 BP na origins.net Preuzeto 10. lipnja 2011.).Bhimbetka rock shelters - galleries of the most ancient art na wondermondo.com Preuzeto 10. lipnja 2011.Auditorium Cave & Daraki-Chattan Petroglyphs na visual-arts-cork.com Preuzeto 10. lipnja 2011.
Iz oko 40.000 pr. Kr. potječu umjetnine s otoka Sulawesi u Indoneziji, pronađene 2014. god.Indonezijske spiljske slike stare poput europskih Pristupljeno 20. listopada 2016. Iz oko istog razdoblja su i kosti jelena na kojima su urezani jeleni iz spilje Turobong u Južnoj Koreji.Jane Portal, Korea: Art and Archaeology, Thames & Hudson, 2000. str. 25.
Afričko paleolitičko slikarstvo mini|lijevo|<center>Prikaz geparda s ploče iz spilje Appolo 11 iz Namibije, oko 26.500 pr. Kr. Komadići okra pronađeni iz spilje Blombos u Južnoj Africi, koji datiraju prije oko 70.000 godina, se u nekim krugovima smatraju „umjetničkim djelima”.'Oldest' prehistoric art unearthed, BBC News, 10. siječnja 2002. Pristupljeno 20. listopada 2016. U spilji Appolo 11 u jugozapadnoj Namibiji pronađeno je sedam kamenih ploča s naslikanim životinjama, koje datiraju od 27.500 - 22.500 pr. Kr.Ian Shaw i Robert Jameson, A Dictionary of Archaeology, Wiley-Blackwell, 2002. str. 640. Najstariji petroglifi u Africi potječu s konca paleolitika i ranog mezolitika, iz oko 12.000 pr. Kr., a pronađeni su u Zimbabveu (zapravo sedimentni slojevi kamena s oslikanim slojemDavid Coulson i Alec Campbell, African Rock Art, Harry N. Abrams, Inc. 2001. ). No, već od 10.000 pr. Kr. petroglifi se mogu pronaći od doline rijeke Nil, pa zapadno sve do Malija. Najpoznatiji lokaliteti su:
Twyfelfontein (Namibija) Matobo (Zimbabve) Tsodilo (Bocvana) Kondoa (Tanzanija) Tasili n'Adžer (Libija) Ténéré (Niger) Tadrart Akakus (Libija)
Australijsko paleolitičko slikarstvo mini|<center>Slikarije iz nalazišta Bradshaw, krajnji sjever Zapadne Australije, oko 20.000 pr. Kr. Paleolitičko slikarstvo se javilo na najsjevernijem dijelu države Zapadna Australija nekad prije 26.000 pr. Kr., prema datiranju boje sa slika na kamenim pločama iz nalazišta Gabarnmung. Svod prirodnog skloništa u stijeni je oslikano prikazom životinja (riba, valabija, krokodila, ali čak i ljudi i duhovnih bića). Neki smatraju da je ova vrsta umjetnosti nastala odmah po prvim dokazima ljudskog obitovanja na ovom mjestu, koje datira prije 60. – 40.000 godina. Najslavnije su ipak slikarije iz nalazišta Bradshaw, također krajnji sjever Zapadne Australije, koje je datirano od 38.000 pr. Kr. do 20.000 pr. Kr.Allan Coukell, Could mysterious figures lurking in Australian rock art be the world's oldest shamans?, New Scientist, svibanj 2001., str. 34. Na njima su prikazani ljudi sa zapanjujućom anatomskom točnošću, koji su ukrašeni torbama i kapama.Mike Donaldson, The Gwion or Bradshaw art style of Australia’s Kimberley region is undoubtedly among the earliest rock art in the country –but is it Pleistocene?, L’art pléistocène en Australie (Pré-Actes), IFRAO Congress, listopad 2010., str. 4.
Američko paleolitičko slikarstvo