thumb|right|250 px|Stepa u Azovsko-sivaškom nacionalnom parku thumb|right|250 px|Prostor koji zauzima Pontsko-kaspijska stepa označen je ljubičastom bojom na karti. Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj. od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana, čineći dio Euroazijske stepe. Istočno od Pontsko-kaspijske stepe nalazi se Kazaška stepa. Pontsko-kaspijska stepa je dio paleoarktičkih umjerenih travnjaka, savana i grmovitih ekoregije umjereno travnjačke, savanske i grmovite biome.
Područje Pontsko-kaspijske stepe odgovara području koji su tijekom antike nastanjivali Kimerijci, Skiti i Sarmati.
Kroz nekoliko tisućljeća u području Pontsko-kaspijske stepe pribivali su razne skupine euroazijskih konjaničkih nomada, odakle su započinjali svoje pljačkaške i osvajačke pohode, najčešće prema Istočnoj Europi te Zapadnoj i Južnoj Aziji.
Pojam Pontsko-kaspijske regije u biogeografiji upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala Crnoga i Azovskoga mora te Kaspijskoga jezera. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su konji prvi put bili pripotomljeni."Mystery Of Horse Domestication Solved?", sciencedaily.com., pristupljeno 31. kolovoza 2019.
Prema Kurganskoj teoriji Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina Indoeuropljana te Indoeuropskoga prajezika.
Zemljopis i ekologoija thumb|right|250 px|Streltsovskaja stepa, očuvano područje u Milivojskome rajonu, Luganska oblast, Ukrajina. Tijekom ljeta u stepi dominira Kovilje thumb|right|250 px|Tulipa suaveolens je jedan od tipičnih proljetnih cvjetova Pontsko-kaspijske stepe. Pontsko-kaspijska stepa zauzima područje od 994,000 km2 Europe te se prostire od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana.
Pontsko-kaspijska stepa na sjeveru graniči s istočnoeuropskom šumskom stepom, tranzicijskom zonom između mješanih travnjaka i širokolisnih i mješovitih šuma umjerenih predjela. Pontsko-kaspijska stepa se na jugu širi prema Crnom moru, osim kod Krimskih planina i granice zapadnoga Kavkaza s morem, gdje Krimski submediteranski šumski kompleks definira južni rub Pontsko-kaspijske stepe. Stepa se dalje širi prema zapadnoj obali Kaspijskoga jezera preko ruske republike Dagestan, no Kaspijska depresija uonemogujuće povezivanje Pontsko-kaspijske stepe zajednos sjevernom i sjeverozapadnom obalom Kaspijskoga jezera. Kazaška stepa se nalazi na istočnoj granici Pontsko-kaspijske stepe.
Pontsko-kaspijska mora ostatci su Turgajskoga mora, ekstencije Paratetisa koje se pružalo istočno i južno od Urala te je pokrivalo veliki dio današnje Zapadnosibirske nizine u Mezozoiku i Kenozoiku.
Prapovijesne kulture Kultura linearnotrakaste keramike 5500. pr. Kr. – 4500. pr. Kr. Kultura Cucuteni-Tripolje 5300. pr. Kr. – 2600. pr. Kr. Kultura Hvaljinsk 5000. pr. Kr. – 3500. pr. Kr. Kultura Srednji Stog 4500. pr. Kr. – 3500. pr. Kr. Kultura kurgana 3500. pr. Kr. – 2300. pr. Kr. Kultura katakombi 3000. pr. Kr. – 2200. pr. Kr. Kultura Srubnaja 1600. pr. Kr. – 1200. pr. Kr. Kultura Novočerkask 900. pr. Kr. – 650. pr. Kr.
Povijesni narodi i države Kimerijci 12. stoljeće pr. Kr. – 7. stoljeće pr. Kr. Dačani 11. stoljeće pr. Kr. – 3. stoljeće po. Kr. Skiti 8. stoljeće pr. Kr. – 4. stoljeće pr. Kr. Sarmati 5. stoljeće pr. Kr. – 5. stoljeće po. Kr. Ostrogoti 3. stoljeće – 6. stoljeće Huni 4. stoljeće – 8. stoljeće Bulgari (Onoguri) 4. stoljeće – 7. stoljeće Avari 6. stoljeće – 8. stoljeće Gok-Turci 6. stoljeće – 8. stoljeće Avari 6. stoljeće – 8. stoljeće Saviri 6. stoljeće – 8. stoljeće Hazari 6. stoljeće – 11. stoljeće Pečenezi 8. stoljeće – 11. stoljeće Kipčaci i Kumani 11. stoljeće – 13. stoljeće Mongolska Zlatna Horda 13. stoljeće – 15. stoljeće Kozaci, Kalmici, Krimski Tatari, Povolški Bugari, Nogajci te ostali turkijski narodi, plemena i države 15. stoljeće – 18. stoljeće Pontski Grci i Kavkaski Grci 15. stoljeće – 19. stoljeće Rusko Carstvo 18. stoljeće – 20. stoljeće SSSR 20. stoljeće
Izvori
Vidi još Euroazijska stepa Haplogrupa R1a Haplogrupa R1b Kurganska teorija Pontsko-kaspijski jezici
Vanjske poveznice
Pontsko-kaspijska stepa na WWF-u Google karte: Pontsko-kaspijska stepa
Kategorija:Stepe Kategorija:Zemljopis Bugarske Kategorija:Zemljopis Rumunjske Kategorija:Zemljopis Rusije Kategorija:Zemljopis Kazahstana Kategorija:Zemljopis Europe