Diskretan (franc. discret: razlučan od srednjovj. lat. discretus: odvojen, različit) može značiti: diskretan je onaj koji se razlikuje od drugih jednakovrijednih (ekvivalentnih) jedinica danoga sustava (podsustava) s ograničenim i strogo određenim brojem jedinica. U jezikoslovlju, diskretne su osnovne jedinice prve i druge artikulacije. Diskretnost je temeljno svojstvo lingvistički relevantnih jedinica i osnovna pretpostavka za jezičnu analizu (raščlambu) s pomoću segmentacije izričaja na uzastopne sastavnice te s pomoću supstitucije istovjetnih segmenata izričaja. diskretna rješenja, u matematici i fizici, (na primjer Schrödingerove jednadžbe) su rješenja pojedinih vrsta diferencijalnih jednadžbi koja se javljaju kao niz međusobno odijeljenih pojedinačnih vrijednosti a ne u obliku funkcije na primjer energijska stanja elektrona u atomu vodika. diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti. kvant je određeni najmanji iznos neke veličine za koji se, prema kvantnoj teoriji, ta mjerna veličina može promijeniti. Pojam je uveo M. Planck 1900. izbjegavajući ultraljubičastu katastrofu u objašnjenju raspodjele energije zračenja crnoga tijela. Pretpostavio je da energija harmoničkog oscilatora može poprimiti samo diskretne (određene) iznose:
gdje je: n = 0, 1, 2 …, h - Planckova konstanta, ν - frekvencija, h∙ν - minimalni iznos energije za koji se energija oscilatora može promijeniti. A. Einstein je 1905. pretpostavkom o kvantu energije protumačio fotoelektrični učinak, a N. Bohr je 1913. objasnio opažene vodikove spektre.
Izvori