Inicijativa za REKOM

{| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" Inicijativa za REKOM 250px|Koalicija za REKOM |- ! !Osnovana2006. u Sarajevu !InicijatoriNataša KandićVesna TeršeličMirsad Tokača Područje djelovanja25px Bosna i Hercegovina25px Crna Gora25px Hrvatska25px Kosovo25px Sjeverna Makedonija25px Srbija25px Slovenija Službena stranica:      www.recom.link

Inicijativa za REKOM (alb. Nisma për KOMRA; boš./crnog. Inicijativa za REKOM; engl. Initiative for RECOM; mak./srp. Иницијатива за РЕКОМ; slov. Pobuda za REKOM), punoga naziva Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine, bila je inicijativa koju su sporazumno trebale osnovati države na području nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Inicijativa za REKOM je u javnosti zastupljena preko REKOM mreže pomirenja (do 2019. Koalicija za REKOM), koja predstavlja najveću mrežu nevladinih organizacija (više od 2.200 članica) na prostorima država nastalih iz raspada SFR Jugoslavije. REKOM mreža pomirenja je 2019. odustala od daljnjeg inzistiranje prema državama sljednicama SFRJ na osnivanju međuvladine komisije. Tom prilikom je preuzela brigu i odgovornost da sama izradi poimenični popis žrtava ratova nastalih raspadom SFR Jugoslavije. Koordinatorica REKOM mreže pomirenja je Nataša Kandić.

Povijest Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM) je trebala biti službena, međudržavna komisija koju su trebale zajednički osnovati sljednice nekadašnje SFR Jugoslavije. Kao vansudsko tijelo, REKOM je trebao imati zadatak da utvrdi činjenice o svim ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u vezi s ratom; da poimenično popiše sve žrtve u vezi s ratom i utvrdi okolnosti njihove smrti; da prikupi podatke o mjestima zatvaranja, o osobama koja su protivpravno zatvarana, podvrgavana mučenju i nečovječnom postupanju, kao i da izradi njihov sveobuhvatan popis; da prikupi podatke o sudbini nestalih, kao i da održi javna slušanja žrtva i drugih lica o nedjelima u vezi s ratom. Regionalna komisija je trebala biti neovisna od svojih osnivača i da se financira iz donacija.

Proces oko osnivanja REKOM-a započet je debatom o instrumentima za otkrivanje i kazivanje činjenica o prošlosti u svibnju 2006. godine na I. regionalnom forumu za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama, koji je održan u Sarajevu, a koji su organizirali Fond za humanitarno pravo iz Beograda, Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. Učesnici, predstavnici oko 300 nevladinih organizacija i udruga obitelji nestalih i žrtava iz postjugoslovenskih zemalja, dali su tom prilikom prednost regionalnom pristupu u suočavanju s prošlošću. U međuvremenu je inicijativa o regionalnom pristupu i kontekstu prerasla u inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriju bivše SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM).

Koalicija za REKOM (2008. – 2019.) {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" Koalicija za REKOM (2008. – 2019.) 250px|Koalicija za REKOM |- ! !Osnovana2008. u Prištini !SjedišteBeograd (nezvanično) KoordinatoricaNataša Kandić (FHP) Područje djelovanja25px Bosna i Hercegovina25px Crna Gora25px Hrvatska25px Kosovo25px Sjeverna Makedonija25px Srbija25px Slovenija Službena stranica:      www.recom.link

lijevo|mini|Pristupnica Koaliciji za REKOM na srpskom jeziku lijevo|mini|Glas Inicijative za REKOM, 2015. lijevo|mini|Knjiga o konsultativnom procesu Koalicija za REKOM (alb.: Koalicioni për KOMRA; boš./ crnog./ slov.: Koalicija za REKOM; eng.: Coalition for RECOM; mak.: Коалицијата за РЕКОМ; srp.: Коалиција за РЕКОМ), punog naziva Koalicija za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine, koalicija je nevladinih organizacija, koja je formirana 28. listopada 2008. godine u Prištini. Nastala je u okviru IV. regionalnog foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama, odlukom 100 organizacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Srbije i Crne Gore koji su sudjelovali na forumu – nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, organizacija mladih, udruga obitelji nestalih i udruga bivših logoraša. Time je Inicijativa za osnivanje REKOM-a postala vlasništvo Koalicije za REKOM, a Fond za humanitarno pravo i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, preuzeli su ulogu servisa za tehničko-administrativnu podršku konsultativnom procesu. Istraživačko-dokumentacioni centar je poslije Četvrtog regionalnog foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama istupio iz Koordinacijskog vijeća i odustao od daljeg angažmana i zastupanja Inicijative o osnivanju REKOM-a. U lipnju 2010. godine, u Koaliciju za REKOM su se uključile nevladine organizacije i udruge žrtava i veterana iz Sjeverne Makedonije, a potom i nevladine organizacije i udruge izbrisanih iz Slovenije. Od tada je Koalicija za REKOM okupila 2.200 nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, udruge logoraša, udruge izbjeglica, udruge obitelji nestalih, umjetnika, književnika, pravnika i drugih istaknutih intelektualaca koji zagovaraju ideju da zemlje nastale na teritoriji bivše SFR Jugoslavije formiraju REKOM, čiji je zadatak da utvrdi činjenice o onome što se dogodilo u neposrednoj prošlosti.

Koalicija za REKOM je u periodu od svibnja 2006. do 26. ožujka 2011. godine organizirala sveobuhvatnu društvenu debatu o mandatu REKOM-a. U njoj je sudjelovalo 6.700 predstavnika civilnog društva, uključujući organizacije koje se bave ljudskim pravima, žrtve, obitelji žrtava i nestalih, izbjeglice, branitelje, logoraše, pravnike, umjetnike, književnike, novinare i druge ugledne pojedince. Održano je 128 lokalnih i regionalnih skupova i osam regionalnih foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama. Iznijeti stavovi pretočeni su u Prijedlog Statuta REKOM-a, koji je 26. ožujka 2011. godine u Sarajevu usvojila Skupština Koalicije za REKOM.

Nakon konsultativnog procesa, započela je druga faza procesa – institucionalizacija Inicijative za REKOM. Ova faza predstavljala je prijenos Inicijative za REKOM s nivoa civilnog društva na politički nivo. Da bi dobila javnu podršku za osnivanje REKOM-a, Koalicija je u svibnju i lipnju 2011. godine organizirala peticiju za osnivanje REKOM-a, koju je potpisalo 542.660 građana iz svih postjugoslavenskih država. U listopadu iste godine, 145 umjetnika i intelektualaca iz postjugoslavenskih zemalja uputilo je otvoreno pismo, u kojem su zatražili osnivanje REKOM-a. Pismo su, između ostalih, potpisali: Dino Merlin, Mirjana Karanović, Danis Tanović, Slavenka Drakulić, Slavko Goldstein, Jasmila Žbanić i dr. Potom je Koalicija formirala Tim javnih zagovarača i pokrenuta je akcija REKOM za budućnost. Zagovaranje je rezultiralo odlukom predsjednika, odnosno Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da imenuju osobne izaslanike za REKOM. Izaslanici su dobili zadatak da analiziraju Statut REKOM-a koji je predložila Koalicija za REKOM i da provjere ustavne i pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj pojedinačnoj državi.

Izaslanici za REKOM predali su 28. listopada 2014. godine Koaliciji za REKOM Izmjene Statuta REKOM-a, kao usaglašeni dokument koji predstavlja pravni okvir za osnivanje REKOM-a. Te izmjene je Koalicija za REKOM podržala na Skupštini, 14. studenoga 2014. godine. Međutim, u međuvremenu, održani su izbori u Bosni i Hercegovini i izabrani novi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a u Hrvatskoj je izabrana nova predsjednica, pa se u prvoj polovini 2015. godine Koalicija za REKOM našla u situaciji da iznova traži podršku za osnivanje REKOM-a. Podršku su potvrdili predsjednici Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda. Oni su podržali i strategiju Koalicije za REKOM da se pitanje osnivanja REKOM-a razmatra u okviru Berlinskog procesa. Za samo nekoliko dana, u svibnju 2017. godine, 52.919 građana Sarajeva, Banjaluke, Prištine, Zagreba i Beograda potpisalo je peticiju za dogovor lidera postjugoslovenskih zemalja o osnivanju REKOM-a u okviru Berlinskog procesa. U Deklaraciji predsjedavajućeg samitu u Trstu, 12. srpnja 2017. godine, posebno je istaknuta preporuka Foruma civilnog društva za osnivanje REKOM-a, kao zajedničko nastojanje učesnika samita. U vezi sa samitom u Londonu, koji je održan 10. srpnja 2018. godine, Koalicija za REKOM je pozvala predsjednike vlada Srbije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije da potpišu Deklaraciju o osnivanju REKOM-a i pozovu preostale postjugoslovenske zemlje da se priključe zajedničkom poslu – izradi popisa ljudskih gubitaka u ratovima koji su nastali raspadom SFR Jugoslavije.

Koalicija je pripremila Deklaraciju za osnivanje REKOM-a, s prijedlogom da je na samitu Berlinskog procesa u Londonu 2018. godine potpišu ministri spoljnih poslova Zapadnog Balkana, očekujući da će se Hrvatska, kao članica EU, naknadno priključiti. Međutim, odluku vlade o potpisivanju Deklaracije donijela je samo Crna Gora, zbog čega je potpisivanje Deklaracije skinuto s dnevnog reda samita Berlinskog procesa 2018. godine. U okviru priprema za samit Berlinskog procesa 2019. godine, počasni generalni direktor Europske komisije Pierre Mirel je u ime Direktorata EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju posjetio Sarajevo i na sastancima sa savjetnicima članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine je informiran da članovi Predsjedništva iz redova bošnjačkog i hrvatskog naroda smatraju da je osnivanje REKOM-a zastarjela inicijativa, da su za Bosnu i Hercegovini prioriteti regionalna stabilnost i sigurnost, i da Republika Srpska ne podržava pomirenje na temelju sudskih činjenica za koje se zalaže Koalicija za REKOM.

REKOM mreža pomirenja (2019.-) {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" REKOM mreža pomirenja (2019.-) 200px|Koalicija za REKOM |- ! !Osnovana2019. u Zagrebu !SjedišteBeograd (nezvanično) KoordinatoricaNataša Kandić (FHP) Područje djelovanja25px Bosna i Hercegovina25px Crna Gora25px Hrvatska25px Kosovo25px Sjeverna Makedonija25px Srbija25px Slovenija SloganZa REKOM! GlasiloGlas Inicijative za REKOM Članstvo više od 2.200 nevladinih organizacija i pojedinaca Službena stranica:      www.recom.link

Suočena s prestankom političke podrške, Skupština Koalicije za REKOM je 15. prosinca 2019. godine, na svom IX. zasjedanju u Zagrebu, donijela odluku o restrukturiranju Inicijative REKOM - preuzimanjem brige za izradu regionalnog popisa žrtava (130.000), povećanjem istraživačkih kapaciteta preko uključivanja društvenih fakulteta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i osiguravanjem odgovarajućih financijskih sredstava. Delegati su donijeli odluku o transformisanju Koalicije za REKOM u REKOM mrežu pomirenja (RMP) (alb.: KOMRA rrjeti i pajtimit; boš./ crnog./ slov.: REKOM mreža pomirenja; eng.: RECOM Reconciliation Network; mak.: РЕКОМ мрежа за помирување; srp.: РЕКОМ мрежа помирења), koja ima cilj da se popišu ratne žrtve ratova 1990-ih, polazeći od činjenica o žrtvama ratnih zločina koje su utvrdili Haški tribunal i lokalni sudovi i činjenica koje je prikupila Koalicija za REKOM o ratnim žrtvama u Hrvatskoj i na Kosovu.