Aglaja (), rod korisni, mirisni grmova iz porodice jasenjačevki (Meliaceae), dio reda Sapindales. Prethodno je bila uključivana u vlastiti tribus Aglaieae, danas u Trichilieae. Postoji preko 120 vrsta (125 po Kewu; 130, Hassler) iz kišnih šuna tropske i suptropske Azije, Australije i zapadnog Pacifika. Morfologija Aglaia Lour. rod je drveća i manjih stabala iz porodice jasenjačevki (Meliaceae). Pennington i Styles 1975. naveli su oko stotinu vrsta, dok ih Hassler danas priznaje oko 130. Rasprostranjene su u indo-malezijskoj regiji, Australiji, Melaneziji i Polineziji.

Listovi su perasti, rjeđe trodijelni ili sastavljeni od samo jedne liske. Mladi dijelovi biljke prekriveni su zvjezdastim dlačicama ili štitastim ljuskama. Biljke su dvodomne, a cvjetovi jednospolni, većinom skupljeni u pazušne metlice; rjeđe se cvatovi razvijaju izravno na deblu. Muški cvatovi obično su veliki i mnogocvjetni, dok su ženski manji i siromašniji cvjetovima, a katkad svedeni na kratak klas. Ženski su cvjetovi često krupniji od muških.

Čaška je plitko ili duboko razdijeljena na dva do pet režnjeva. Latica ima tri do šest; slobodne su ili pri osnovi srasle, a u pupu su crjepasto poredane. Prašničke niti srastaju u kuglastu, vrčastu, zvonastu, čašastu ili kratko valjkastu prašničku cijev. Njezin otvor može biti širok ili sužen, a rub cijel, nazubljen ili rijetko režnjevit. Prašnika je najčešće pet do deset, rjeđe samo tri ili čak do devetnaest. Cvjetni disk nije razvijen.

Plodnica je sastavljena od jedne do četiri komore, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakoj. Vrat tučka kratak je ili potpuno izostaje, a njuška je glavičasta, stožasta ili batičasta, katkad tro- ili četverorežnjevita.

Plod je najčešće boba ili oraščić s jednom do šest sjemenki, a rjeđe lokulicidni tobolac koji se otvara s dva ili tri zaliska. Sjemenke imaju mesnati ariloid ili, rjeđe, sarkotestu. Ariloid može biti slobodan, djelomično srastao sa sjemenkom ili je gotovo potpuno obavijati. Zametak je krupan, sa slobodnim, plosnato-konveksnim supkama, dok je klični korjenčić uvučen između njih.

Klijanje je kriptokotilarno; prvi listovi najčešće su nasuprotni, rjeđe spiralno raspoređeni, jednostavni ili trodijelni. Peludna zrnca uglavnom su tro- ili četveroporata odnosno kolporatna, glatke ili vrlo sitno hrapave površine.

Tipska vrsta je Aglaia odorata Lour.

Rod je morfološki vrlo promjenjiv i tijekom povijesti obuhvatio je velik broj nekada odvojenih rodova. Među njegovim sinonimima navode se Amoora, Camunium, Milnea, Nyalelia, Nemodora, Nimmoia, Beddomea, Hearnia, Aglaiaopsis, Lepiaglaia i drugi.

Pennington i Styles posebno su raspravljali o rodu Amoora. Njegove su vrste često imale veći broj latica i prašnika, trokomornu plodnicu i toboličast plod, ali su pronađene brojne vrste s prijelaznim kombinacijama obilježja. Budući da nijedna osobina nije pouzdano odvajala Amoora od Aglaia, spojili su ih u jedan rod. Slični prijelazi pronađeni su i u građi drva. Najbliži srodni rodovi su Lansium, Reinwardtiodendron i Aphanamixis. <ref name=A generic Monograph of the Meliaceae WFO, pristupljeno 22. srpnja 2026. Upotreba Drvo mnogih vrsta lokalno se koristi za izgradnju kuća, stubove za ograde, kanue, vesla, drške za sjekire, drva za ogrjev. BRAHMS, The Genus Aglaia

Imaju slatke, mesnate plodove koje uzgajaju u selima na Tajlandu, poluotoku Malezije i jedu ih autohtoni stanovnici šuma. Plodovi ovih vrsta hrana su i za ptice i sisavce po Maleziji i Australiji. Plod biljke A. mackiana, hrana je ptici patuljasti kazuar (Casuarius bennetti).

Određene vrste Aglaia tradicionalno su korištene zbog njihovih ljekovitih svojstva (poput liječenja groznice, proljeva, upale i rana). Ekstrakti se također koriste kao baktericidi, insekticidi i u parfumeriji.

Priznate vrste

Sinonimi

Heterotipski: Aglaiopsis Miq. in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 4: 58 (1868) Amoora Roxb. in Pl. Coromandel 3: 54 (1820) Andersonia Roxb. in Fl. Ind., ed. 1832. 2: 212 (1832), nom. illeg. homonym. post. Argophilum Blanco in Fl. Filip.: 186 (1837) Beddomea Hook.f. in G.Bentham & J.D.Hooker, Gen. Pl. Kew. 1: 336 (1862) Camunium Roxb. in Hort. Bengal.: 18 (1814) Euphora Griff. in Not. Pl. Asiat. 4: 547 (1854) Hearnia F.Muell. in Fragm. 5: 55 (1865) Lepiaglaia Pierre in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) Lepidaglaia Pierre in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) Merostela Pierre in Fl. Forest. Cochinch.: t. 334 (1897) Milnea Roxb. in Fl. Ind. 2: 430 (1824) Nemedra A.Juss. in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 236 (1830) Nialel Adans. in Fam. Pl. 2: 446 (1763) Nimmoia Wight in Calcutta J. Nat. Hist. 7: 13 (1847), nom. illeg. homonym. post. Nyalelia Dennst. ex Kostel. in Allg. Med.-Pharm. Fl. 5: 2005 (1836), nom. illeg. superfl. Oraoma Turcz. in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 31(I): 411 (1858) Selbya M.Roem. in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 89 (1846)

Izvori

Kategorija:Rodovi Trichilieae