mini|desno|250px|Dijagram dva glavna sustava visokih stupnjeva u Sjedinjenim Državama, Yorčki (lijevo) i Škotski (desno).
Redovi (engl. Orders) ili tijela (Bodies), obično uz jedan pridjev: pridruženi, bočni, pomoćni, dodatni ili konkordatski, zajednički su naziv za organizacije koje djeluju unutar široko rasprostranjenog sustava slobodnog zidarstva. Svaka od tih organizacija ima vlastitu strukturu, hijerarhiju i terminologiju, a većina njih upravlja visokim stupnjevima te je povezana s nadležnim tijelima koja upravljaju trima osnovnim, odnosno simboličkim stupnjevima slobodnog zidarstva.
Ove organizacije su posebno prisutne u regularnom slobodnom zidarstvu, gdje je velika loža nadležna za tri osnovna stupnja plave lože – učenik, pomoćnik i majstor. Upravljanje visokim stupnjevima povjereno je ovim redovima i tijelima, pri čemu svaka organizacija prakticira određeni obred ili sustav na temelju potpisanih konkordata s velikom ložom unutar iste nadležnosti. Osim obrednih tijela, postoje i ne-obredne organizacije koje se bave specijaliziranim aktivnostima, poput humanitarnih inicijativa i prikupljanja sredstava za dobrotvorne svrhe ili opće dobro.
Suprotno tome, u kontinentalnom slobodnom zidarstvu, kao i u tradicionalnim sustavima, ovakva dodatna tijela gotovo da ne postoje. Umjesto njih, prevladava sustav nadležnosti viših stupnjeva, koje su najčešće usko povezane sa simboličkim nadležnostima, odnosno s organizacijama koje upravljaju osnovnim stupnjevima slobodnog zidarstva.
Pregled odnosa između organizacija Osnovna jedinica slobodnog zidarstva je simbolička loža, jedina ovlaštena za "stvaranje" (iniciranje) slobodnog zidara. Takve lože su pod okriljem velike lože koja ima nacionalnu ili pokrajinsku nadležnost nad svim ložama unutar svog područja. Unutar simboličke lože dodjeljuju se tri osnovna stupnja slobodnog zidarstva: učenik, pomoćnik i majstor.
Iako u slobodnom zidarstvu ne postoji viši stupanj od majstora, postoje dodatni stupnjevi koji su dostupni isključivo onima koji su već stekli taj status. Većinom su ti stupnjevi pod nadzorom zasebnih "velikih" tijela, koja su neovisna o velikoj loži.
Ujedinjena velika loža Engleske (koja nema izravnu vlast nad drugim velikim ložama, ali kao najstarija velika loža na svijetu ima povijesni utjecaj na pravila i praksu regularnog slobodnog zidarstva) definira "čisto, drevno slobodno zidarstvo" kao sustav koji obuhvaća tri stupnja – učenika, pomoćnika i majstora – uz Vrhovni red svetog kraljevskog luka. Stupanj svetog kraljevskog luka drevnog je podrijetla i zauzima posebno mjesto u mnogim nadležnostima, uključujući i sustave triju najstarijih slobodnozidarskih ustanova – velikih loža Engleske, Škotske i Irske – u kojima se (prema različitim definicijama) smatra završnim dijelom osnovne strukture slobodnog zidarstva.
Postoji niz drugih organizacija koje se nazivaju "slobodnozidarskim" ili u svom nazivu koriste slobodnozidarsku terminologiju, a koje za članstvo zahtijevaju da kandidat bude majstor u "dobrom statusu" (s podmirenim članarinama i bez disciplinskih mjera). U nekim zemljama, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, dva glavna puta napredovanja unutar dodatnih stupnjeva su Škotski obred i Yorčki obred. U drugim zemljama, osobito u Engleskoj, Škotskoj, Irskoj i mnogim državama Commonwealtha, postoji velik broj samostalnih redova i stupnjeva koji nisu objedinjeni unutar jedinstvenog sustava "obreda". Neke od ovih organizacija koriste brojeve kao neformalni način označavanja stupnjeva koje dodjeljuju, ali najvažniji i time "najviši" stupanj uvijek ostaje treći stupanj, odnosno stupanj majstora. Ostale organizacije, poznate kao "dodatni stupnjevi" ili "bočni stupnjevi", predstavljaju neobavezne puteve za one koji žele proširiti svoje slobodnozidarsko djelovanje izvan tri osnovna stupnja.
Razlika između obreda i reda
Pojmovi "obred" i "red" u slobodnom zidarstvu često se koriste na način koji može izazvati nedoumice, čak i među onima dobro upućenima u slobodnozidarske tradicije.
Obred u slobodnom zidarstvu označava progresivan sustav stupnjeva, koji član prolazi kroz inicijaciju, pri čemu svaki stupanj donosi nova simbolička i filozofska učenja. Obredi mogu uključivati samo tri osnovna stupnja ili proširene sustave s dodatnim višim stupnjevima. S druge strane, red ili pridruženo tijelo predstavlja organizaciju unutar slobodnog zidarstva, koja ima vlastitu strukturu, hijerarhiju i terminologiju. Redovi su povezani s velikom ložom, ali često upravljaju posebnim stupnjevima koji nisu dio osnovnog obrednog sustava. Razumijevanje ove razlike ključno je za bolje shvaćanje složenog sustava slobodnog zidarstva, osobito u kontekstu različitih nadležnosti i organizacijskih struktura.
Primjeri razlike: Škotski obred sastoji se od 33 stupnja i njima upravljaju dvije različite organizacije. Prva tri stupnja (plave lože) pod nadležnošću su velike lože i dodjeljuju se u plavoj loži. Viši stupnjevi (od 4. do 33.) pod nadležnošću su Škotskog reda, kojim upravlja "veliko vijeće". Ovi stupnjevi se dodjeljuju u specifičnim jedinicama, kao što su loža savršenstva, kapitel ružinog križa i druge, ovisno o stupnju. Francuski obred obuhvaća 7 stupnjeva i također ima dvostruku upravljačku strukturu. Prva tri stupnja dodjeljuju se unutar velike lože, dok su viši stupnjevi (od 4. do 7.) pod nadležnošću Francuskog reda, kojim upravlja "veliki glavni kapitel". Emulacijski obred, Standardni škotski obred i Schröderov obred sastoje se isključivo od tri osnovna stupnja, kojima u potpunosti upravlja velika loža, bez dodatnih redova i viših stupnjeva. Kraljevski red Škotske, Red vitezova masona i Crveni križ cara Konstatina nisu povezani s prva tri stupnja slobodnog zidarstva. Članstvo je dostupno isključivo majstorima, a redovima upravljaju različita tijela. U tim slučajevima, stupnjevima upravlja posebna velika loža (odvojena od one koja upravlja plavim ložama), veliko vijeće ili velika imperijalna konklava, ovisno o redu kojem pripadaju.
Povijest Negdje prije 1730. godine u slobodnom zidarstvu se počeo razvijati trogradni sustav, odnosno sustav tri stupnja (učenik, pomoćnik i majstor), koji je ubrzo postao standard u ložama Engleske, Irske i Škotske. Ovaj prijelaz s ranijeg bigradnog sustava (dvaju stupnjeva) očito je postignut reorganizacijom i proširenjem postojećeg rituala, osobito razradom Hiramove legende, koja je u potpunosti predstavljena u trećem stupnju majstora. Poglavlja: 9–13.
Tijekom 1740-ih, na europskom kontinentu pojavili su se prvi viteški stupnjevi, što se može povezati s namjernim "oplemenjivanjem" slobodnog zidarstva, inspiriranim Ramsayevim govorom iz 1736. godine, koja je naglasila povezanost slobodnog zidarstva s viteškim idealima.
U istom razdoblju dolazi do formiranja Reda kraljevskog luka, koji je dodatno razvio Hiramovu legendu kroz motiv ponovnog otkrivanja tajni izgubljenih smrću velikog graditelja. Prva Velika loža Engleske (poznata kao Moderni) bila je neodlučna prema ovom novom stupnju, vjerojatno zato što je u njegovom ritualu korištena tajna lozinka preuzeta iz njihova trećeg stupnja. Unatoč tome, pristaše ovog stupnja unutar Modernih osnovali su Veliki kapitel, vjerojatno 1765. godine. Postoje dokazi da je službena godina osnivanja, 1767., naknadno izmijenjena kako bi se izbjegla neugodnost za lorda Blayneyja, tadašnjeg velikog majstora Modernih, zbog povezivanja s kontroverznim novim stupnjem. Ključnu ulogu u osnivanju Velikog kapitela imala je Loža "Kaledonac" (Caledonian Lodge), škotska loža koja se pridružila Modernima nakon što je ranije bila dio sustava Drevne velike lože Engleske. Među njezinim članovima bio je i poznati slobodni zidar William Preston.
Godine 1751., nezadovoljne politikom Modernih, nekoliko loža u Londonu, većinom s irskim članstvom, osnovalo je Drevnu veliku ložu Engleske, koja je brzo postala središte za neovisne lože u Engleskoj. Laurence Dermott, njihov veliki tajnik, smatrao je Kraljevski luk četvrtim stupnjem slobodnog zidarstva. Kada su se 1813. godine dvije velike lože ujedinile, u drugom članku Akta o ujedinjenju utvrđeno je da "čisto drevno slobodno zidarstvo obuhvaća tri stupnja i nijedan više – učenika, pomoćnika i majstora, uključujući Vrhovni red svetog kraljevskog luka." Veliki kapitel je nastavio postojati, ali su od tog trenutka svi ostali stupnjevi morali biti administrirani putem zasebnih masonskih tijela.
Razdoblje od 1740. do 1813. godine obilježeno je pojavom niza novih slobodnozidarskih obreda, stupnjeva i redova, koji su značajno proširili područje djelovanja slobodnog zidarstva. Mnogi od njih uveli su nove rituale, uključujući i elemente koji su se ranije prakticirali u operativnom zidarstvu. Dok su neki obredi bili kratkog vijeka i nestali (ostavivši iza sebe tek pisane tragove bez dokaza da su ikada bili prakticirani), drugi su se pokazali otpornijima i preživjeli do danas.
Članstvo mini|desno|200px|Henry J. FitzRoy, grof od Eustona (1848. – 1912.) nosi oznake redova kojima pripada. Svaki red ili tijelo određuje svoje uvjete za članstvo, koji se mogu značajno razlikovati. Mnogi redovi ograničavaju članstvo isključivo na majstore, dok pojedini redovi postavljaju vjerske kriterije, primjerice uvjetujući članstvo isključivo kršćanima. Postoje i tijela koja traže prethodno članstvo u drugim tijelima ili redovima ili da je kandidat prethodno obnašao određenu dužnost unutar svoje lože.
Pristup članstvu može biti na zahtjev ili isključivo po pozivu. U Sjedinjenim Američkim Državama, Yorčki i Škotski red omogućuju svim majstorima da podnesu zahtjev za članstvo, uz zadržano pravo odbijanja pojedinih kandidata. Nasuprot tome, neki redovi, poput Vitezova masona, dopuštaju učlanjenje isključivo na poziv postojećeg člana.
Obredi, redovi i stupnjevi U regularnom slobodnom zidarstvu, osim tri osnovna stupnja koja se dodjeljuju u plavim ložama (učenik, pomoćnik i majstor) postoji i niz dodatnih obreda, redova i stupnjeva. Njihova je uloga proširiti i produbiti znanja stečena u osnovnim stupnjevima, pružajući članovima mogućnost daljnjeg duhovnog i moralnog razvoja unutar bratstva.
Engleska i Wales mini|desno|250px|Organigram dodatnih redova u Engleskoj i Walesu. U Engleskoj i Walesu, nakon osnovnih stupnjeva plave lože, postoji velik broj zasebno upravljanih stupnjeva i redova koji su dostupni isključivo majstorima. Jedini dodatni stupanj kojeg Ujedinjena velika loža Engleske službeno priznaje iznad tri osnovna stupnja je Sveti kraljevski luk. Međutim, njihov veliki majstor priznaje postojanje i značaj drugih redova i stupnjeva, a svi članovi tih redova i stupnjeva su nužno slobodni zidari podložni engleskoj Konstituciji. Među pridruženim tijelima, najistaknutiji i najpopularniji su: Sveti kraljevski luk (engl. Holy Royal Arch) se prakticira kao samostalni stupanj, odvojeno od plave lože. Članovi se okupljaju u kapitelima Kraljevskog luka, pri čemu je svaki kapitul povezan s određenom plavom ložom i nosi isti broj. Redom upravlja Vrhovni veliki kapitel, smješten u sjedištu Ujedinjene velike lože Engleske u Freemasons' Hall-u u Londonu, a dijeli mnoge dužnosnike s njom. U plavim ložama obično postoji predstavnik kraljevskog luka, a novopečene majstore aktivno se potiče da pristupe Kraljevskom luku prije nego što razmotre članstvo u bilo kojem drugom redu, jer je najčešće i uvjet za članstvo u drugim redovima. Majstor znaka (Mark Master Masons) kao stupanj se dodjeljuje isključivo u ložama majstora znaka, koje su neovisne o Ujedinjenoj velikoj loži Engleske i kojima upravlja Velika loža majstora znaka smještena u Mark Masons' Hallu u Londonu. Unutar ovog reda, članovi također mogu pristupiti mornarima kraljevske arke (Royal Ark Mariners). Tajni nadzornik (Secret Monitor) djeluje u konklavama u kojima se mogu dodijeliti tri stupnja. Redom upravlja Velika konklava smještena u Mark Masons' Hallu, a unutar reda članovi mogu pristupiti i Grimiznoj vrpci (Order of the Scarlet Cord).