Alija Sirotanović (Orahovo, 14. kolovoza 1914. – Breza, 16. svibnja 1990.) bio je jugoslavenski rudar, junak socijalističkoga rada i možda najpoznatiji jugoslavenski udarnik.
Životopis
Rani život i obitelj Alija Sirotanović je rođen 14. kolovoza 1914. godine u Orahovu, selu pokraj Breze. Odrastao je u obližnjem selu Trtorići. Imao je šest braće i dvije sestre, te su svi bili rudari.„Alija Sirotanović je umro u siromaštvu, a od Tita je tražio samo veću lopatu“, Klix.ba, objavljeno 13. svibnja 2014., pristupljeno 7. ožujka 2020.A. Čorbo-Zećo, „SDA tvrdila da je Alija Sirotanović izmišljen lik“, Dnevni avaz, objavljeno 13. svibnja 2014., pristupljeno 7. ožujka 2020. Njegov brat Ahmed je poginuo u nesreći u rudniku Brezi 14. ožujka 1970. godine.
Udarnik Cijeli je život radio u rudniku mrkoga ugljena Breza sa svojom braćom i sestrama.
Rudarenje Godine 1947. Sirotanović je postigao rekord u otkopavanju ugljena.Momčilo Mitrović, Sarajevska raskršća: dnevnik i kazivanja izbeglica, 1995., Novinsko-izdavačka ustanova „Vojska“, str. 42–44. 24. srpnja 1949. godine Sirotanović je sudjelovao u natjecanju koje se održalo u više rudnika u Kreki.Vladimir Unkovski-Korica, The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia: From World War II to Non-Alignment, 2016., I.B.Tauris, str. 111., ISBN 978-1-78672-031-3. On i njegova osmeročlana brigada u osmosatnoj je smjeni iskopala 128 vagona mrkoga ugljena,United States, Bureau of Labor Statistics, 1949., Notes on Labor Abroad, str. 41. tj. 152 tone mrkoga ugljena u jednoj smjeni, oko 40 tona više od tadašnjega rekordera Alekseja Stahanova.Tito-partija, Spektar, 1979., str. 65. U rujnu 1949. godine održan je prvi „svečani sastanak inicijatora pokreta za visoku produktivnost“ u kojem je Sirotanović sudjelovao s drugim poznatim visokoproduktivnim nositeljima rekorda, kao što su: Nikola Škobić, Risto Mijatović, Antun Bičić, Alojz Petek, itd.Stipe Tonković, Sindikati u socijalističkoj Jugoslaviji, 1984., Vijeće Saveza sindikata Hrvatske, str. 45.
Prema jednoj anegdoti, Sirotanović je navodno kao nagradu za svoj rad od Josipa Broza Tita jedino tražio veću lopatu. Napravljena je za njega i nazvana sirotanovićka.Alija Sirotanović - simbol radničke klase: Kao nagradu za svoj rad tražio je veću lopatu Oslobođenje
Naredne godine i smrt Bio je udarnik 12 puta.Alija Sirotanović na službenoj web stranici mrkoga ugljena Breza, pristupljeno 7. ožujka 2020. Sirotanović je pokušao ući u politiku, no bio je bezuspješan. Jedanput je bio član federalnoga parlamenta. Izabran je za počasnoga člana Saveza društava inženjera i tehničara Jugoslavije.<ref>Steve Ostojić, Dnevnik socijalizma, 1965., Stvarnost, str. 532.</ref> Umro je u 76. godini u Brezi 16. svibnja 1990. godine. Umro je u siromaštvu.
Nagrade Orden junaka socijalističkog rada
Nasljeđe U Brezi jedna ulica nosi njegovo ime, a u krugu rudnika stoji njegovo poprsje.„Junaci bez ulica: Alija Sirotanović“, Radio Sarajevo, objavljeno 19. svibnja 2019., pristupljeno 7. ožujka 2020.
Novčanica thumb|Novčanica od 20 000 jugoslavenskih dinara iz 1987. thumb|Poznata novčanica od 10 jugoslavenskih dinara iz 1966. godine koja ne prikazuje Sirotanovića, već Arifa Heralića. Alija Sirotanović bio je lik na novčanici od jugoslavenskih dinara iz 1987. godine. Često se pogrešno tvrdi da je bio na novčanici od 1000 jugoslavenskih dinara iz 1955. godine i na novčanici od 10 jugoslavenskih dinara iz 1966. godine. Arif Heralić bio je prikazan na tim novčanicama.
Legende Film Čovjek od mramora (Człowiek z marmuru'') poljskoga redatelja Andrzeja Wajde nije nadahnut Sirotanovićevim djelom, već Mateuszom Birkutom, koji je bio zidar, a rekord je oborio tako što je u jednoj smjeni postavio cigala. Glazbena skupina Zabranjeno pušenje posvetila mu je i pjesmu pod nazivom „Srce, ruke i lopata“.
Izvori
Vidi još Arif Heralić
Vanjske poveznice Alija Sirotanović (Orahovo, 14.8.1914. — Breza, 16.5.1990.), rmubreza.ba Alija Sirotanović na službenoj web stranici rudnika mrkoga ugljena Breza, rmubreza.ba (archived)
Kategorija:Životopisi, Bosna i Hercegovina Kategorija:Rudari