Međunarodni red slobodnog zidarstva za muškarce i žene "Ljudska prava" (fran. Ordre Maçonnique Mixte International "Le Droit Humain"; engl. International Order of Freemasonry for Men and Women "Le Droit Humain"), najčešće Le Droit Humain International, je međunarodna, mješovita i liberalna slobodnozidarska velika loža sa sjedištem u Francuskoj.
Prva je slobodnozidarska institucija koja je prihvatila načela apsolutne jednakosti među muškarcima i ženama svih rasa, narodnosti i religija. Red je osnovan 1893. godine u Parizu. Za razliku od drugih slobodnozidarskih velikih loža koje djeluju samo u nacionalnoj ili pokrajinskoj nadležnosti, Red je globalno je bratstvo i sestrinstvo s mnogim federacijama u preko 60 zemalja na pet kontinenata.
Svrha Red "Le Droit Humain" temelji se na dvostrukom pristupu koji obuhvaća individualnu i kolektivnu razinu djelovanja. Na individualnoj razini, Red teži promicanju razvoja i unapređenja vrijednosti svakog pojedinca, pri čemu izričito odbacuje nametanje dogmi te ne traži napuštanje osobnih kulturnih ili religijskih uvjerenja. Na kolektivnoj razini, cilj Reda je okupljanje muškaraca i žena koji dijele zajedničku humanističku duhovnost, uz istodobno poštivanje osobnih, kulturnih i svjetonazorskih različitosti među članovima.
Povijest
Međunarodni red mješovitog slobodnog zidarstva "Le Droit Humain" osnovali su u Francuskoj 1893. godine liječnik i političar Georges Martin (1844. – 1916.) i feministkinja te spisateljica Maria Deraismes (1828. – 1894.). Deraismes je 1882. postala prva žena inicirana u regularnu slobodnozidarsku Ložu "Slobodni mislioci" (Loge Les Libres Penseurs) u Le Pecqu, koja je djelovala pod okriljem Velike simboličke škotske lože. Nakon njezine inicijacije loža je napustila obedijenciju zbog protivljenja primanju žena u slobodno zidarstvo. Velika simbolička škotska loža (Grande Loge Symbolique Écossaise) nastala je 1880. kao odvojena skupina od Velike središnje lože Vrhovnog savjeta Francuske, a kasnije je sudjelovala u osnivanju Velike lože Francuske 1894. godine.
Georges Martin, iniciran 1879. u Loži "Savez i dobročinstvo" (Loge Union et Bienfaisance), bio je upoznat s višim stupnjevima Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda. Zajedno s Mariom Deraismes 14. ožujka 1893. osnovao je prvu mješovitu Ložu "Ljudsko pravo" (Loge Le Droit Humain), koja je radila u simboličkim stupnjevima. Iz te je lože ubrzo nastala istoimena obedijencija, a 1901. godine preustrojena je u međunarodni red koji je, uz simboličke, prihvatio i više stupnjeve Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.
Važnu ulogu u međunarodnom razvoju reda imala je britanska feministkinja i teozofkinja Annie Besant (1847. – 1933.), koja je u red "Le Droit Humain" inicirana 1902. godine. Njezin utjecaj pridonio je snažnom razvoju reda u anglosaksonskim zemljama te trajnom prisustvu teozofskih ideja u pojedinim jurisdikcijama. Tako je Britanska federacija prva organizacija Reda osnovana izvan Francuske. mini|200px|desno|Stari logo "Le Droit Humain" od svojih je početaka bio organiziran kao izrazito centralizirana međunarodna organizacija. Takav ustroj tijekom 20. stoljeća doveo je do više raskola, ponajprije zbog nezadovoljstva centraliziranim upravljanjem i financijskim odnosima između nacionalnih federacija i međunarodnog sjedišta. Prvi veći raskol dogodio se 15. siječnja 1914., kada je šest francuskih loža osnovalo Veliku mješovitu simboličnu ložu (Grande Loge Mixte Symbolique), no ta je velika loža zbog izbijanja Prvog svjetskog rata djelovala kratko. Nakon toga "Le Droit Humain" djelomično je decentralizirao svoju strukturu osnivanjem nacionalnih federacija, zadržavši pritom snažnu ulogu međunarodnog vodstva. Novi raskol uslijedio je 1973. godine, kada su tri francuske lože osnovale Veliku opću mješovitu loža, iz koje je 1982. nastala i Velika mješovita loža Francuske. Slični procesi odvijali su se i u drugim državama. U Nizozemskoj je 1960. osnovana Velika mješovita loža Nizozemske, u Belgiji Konfederacija loža "Lithos" (2006.), dok su u Njemačkoj i Austriji nastale obedijencije Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas" i Velika loža "Humanitas" Austrije. Iz suradnje tih velikih loža nastala je međunarodna organizacija Catena, zamišljena kao konfederalna alternativa federativnom ustroju "Le Droit Humaina". Tijekom posljednjih desetljeća osnovane su i druge odvojene velike lože, među kojima su Časni red univerzalne komasonerije u Sjedinjenim Američkim Državama (1994.), Istočni red međunarodne komasonerije za anglosaksonsko govorno područje (2001.) te Međunarodni red "Delfi" za područje Grčke i Balkana (1986.).
Hrvatska
Red je u Hrvatskoj bio aktivan između 1925. i 1939. godine, te je danas aktivan od 2016. godine.
Ustroj
Sjedište Međunarodnog reda "Le Droit Humain" je u Parizu, Francuska. Redom upravlja Vrhovno vijeće sa sjedištem u Parizu. Međutim, prema njihovoj međunarodnoj konstituciji, federacije članice imaju slobodu samouprave.
Lože Plave lože su organizirane prema državama ili, negdje, savezima više država na određenom području. Ovisno o broju loža i broju njihovih članova mogu biti u tri razine: federacije, pionirske federacije ili pionirske lože. U kolovozu 2024. godine, Međunarodni red "Le Droit Humain" je nazočan u preko 60 zemalja kroz 54 ogranka na različitim razinama članstva.
Američka federacija Argentinska pionirska federacija Australska federacija Austrijska federacija Belgijska federacija Brazilska federacija Britanska federacija Bugarska federacija Čileanska pionirska federacija Finska federacija Francuska federacija Grčka federacija Islandska federacija Talijanska federacija Izraelska pionirska federacija Južnoafrička federacija Kamerunska federacija Kolumbijska federacija Luksemburška pionirska federacija Mauricijska pionirska federacija Madagaskarska federacija Meksička pionirska federacija Nizozemska federacija Njemačka pionirska federacija Paragvajska federacija Peruanska pionirska federacija Poljska federacija Portugalska federacija Rumunjska pionirska federacija Španjolska federacija Švicarska federacija Urugvajska pionirska federacija Skandinavska federacija Zapadnoafrička federacija Gabonsko-Kongoanska pionirska federacija Hrvatska pionirska federacija Češko-slovačka pionirska federacija Bolivijska pionirska loža Ekvadorska pionirska loža Gvinejska pionirska loža Filipinska pionirska loža Japanska pionirska loža Kanadske pionirske lože Kostarikanska pionirska loža Libanonska pionirska loža Mađarska pionirska loža Marokanska pionirska loža Nigerijska pionirska loža Ruska pionirska loža Senegalska pionirska loža Srpska pionirska loža Tajlandska pionirska loža Venecuelanska pionirska loža
Uprava
Međunarodnin redom upravlja veliki majstor (fra. Grand Maitre) koji se bira na petogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:
Marie-Georges Martin (1903. – 1914.) Marie Bonnevial (1914. – 1918.) Eugène Piron (1918. – 1921.) Lucien Lévi (1928. – 1934.) Henri Petit (1934. – 1947.) Marguerite Martin (1947. – 1954.) Charles Cambillard (1954. – 1969.) André Clément (1969. – 1976.) Jacques Choiez (1976. – 1990.) Marc Grosjean (1990. – 1997.) Njördur Njardvik (1997. – 2007.) Danièle Juette (2007. – 2012.) Yvette Ramon (2012. – 2017.) Daniel Bolens (2017. – 2022.) René Motro (od 2022.)
Međunarodna suradnja Međunarodni red "Le Droit Humain" potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s nekoliko velikih orijenata/loža, među kojima su i Veliki orijent Francuske, Velika ženska loža Francuske i Veliki orijent Belgije, kao i Velika loža kulture i duhovnosti.
Francuska, Belgijska, Portugalska i Španjolska federacija su članice Alijanse masone Europe, dok je Francuska federacija bila članica CLIPSAS-a.
Obredi Svaka federacija ili pionirska loža u strukturi Međunarodnog reda suvereno upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove. Obredi koji se rade u plavim ložama su:
Drevi i prihvaćeni škotski obred (samo prva tri stupnja), Ispravljeni škotski obred (samo prva tri stupnja), Francuski obred (samo prva tri stupnja), Yorčki obred (samo prva tri stupnja), Emulacijski obred, Obred Memfisa-Mizraima (samo prva tri stupnja).
Škotski red Upravljanje visokim stupnjevima Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda je delegirano na Vrhovno opće mješovito vijeće "Le Droit Humain" (fran. Suprême Conseil universel mixte "le Droit Humain").
Vrhovno opće mješovito vijeće je jedan od supotpisnika Velika univerzalna povelja o visokim škotskim stupnjevima (fran. Grande Charte Universelle des Hauts Grades Ecossais; engl. Universal Grand Charter of the Higher Scottish Degrees) koju je 14. prosinca 2019. godine potpisao 31 vrhovni savjet iz Europe, Amerike te sjeverne Afrike. Potpisnici će se međusobno priznavati zadržavajući punu suverenost. Među potpisnicima su vrhovni savjeti pri Velikom orijentu Francuske, Velikoj loži Italije, Velikoj ženskoj loži Francuske, Velika nacionalna loža Hrvatske i dr.
Poznati članovi Janusz Korczak (1878. – 1942.), liječnik i pedagog Jiddu Krishnamurti (1895. – 1986.), filozof i pisac Curzio Malaparte (1898. – 1957.), književnik i publicist Čedomil Veljačić (1915. – 1997.), budistički svećenik
Vidi još Mješovito slobodno zidarstvo Slobodno zidarstvo i žene
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Red "Le Droit Humain" Kategorija:Slobodno zidarstvo u Francuskoj Kategorija:Slobodno zidarstvo za žene Kategorija:Međunarodne nevladine organizacije