Uzbečka sovjetska enciklopedija (ruski: Узбекская советская энциклопедия, uzbečki: Ўзбек совет энциклопедияси) prva je opća enciklopedija na uzbečkome. Pisana je ćirilicom.
Povijest Uzbečku sovjetsku enciklopediju izdavala je Glavna redakcija Uzbečke sovjetske enciklopedije (ruski: Главной редакцией Узбекской советской энциклопедии, Oʻzbek sovet ensiklopediyasi“ning Bosh redaksiyasi) od 1971. do 1980. godine u 14 svezaka. Glavni urednik od 1. do 9. sveska bio je Ibrahim Muminovič Muminov (ruski: Ибрагим Муминович Муми́нов, uzbečki: Ibrohim Moʻminovich Moʻminov), doktor filozofskih znanosti i akademik Akademije znanosti Uzbečke Sovjetske Socijalističke Republike, a glavni urednik od 10. do 14. sveska bio je akademik Kamildžan Ahmedžanovič Zufarov (ruski: Камилджан Ахмеджанович Зуфаров, uzbečki: Komiljon Ahmadjonovich Zufarov). Na temelju tih 14 svezaka 1981. godine objavljena je jednosveščana enciklopededija pod nazivom „Uzbečka SSR” (ruski: «Узбекская ССР» „Oʻzbekiston SSR“), a sedam godina kasnija, 1988. godine, na uzbečkome.
Sadržaj Enciklopedija obuhvaća gotovo sva područja znanja, no prilikom iznošenja činjenica i pojedinosti kod prezentacije građe primjećuje se utjecaj komunističke ideologije.
Principi stvaranja članaka Uzbečke sovjetske enciklopedije stvoreni su u uvjetima sovjetskoga političkoga i ideološkoga sustava što je izazvalo asocijacije kod zapadnjačkih učenjaka s nasljedstvom džadidizma u početku 20 stoljeća.James Critchlow, Review of „Ŭzbek Sovet Entsiklopediiasi, Vols. 1-7: Ä-Nikelin. by I. M. Mŭminov”, // Slavic Review Vol. 37, No. 1 (mar., 1978).
Uzbečka sovjetska enciklopedija u potpunosti daje pozitivan prikaz stavova uzbečkih sufijskih filozofa, poput Hodže Ahmeda Jasevija (kazaški: Қожа Ахмет Ясауи, ruski: Ходжа Ахме́д Ясави́, tatarski: Әхмәд Ясәви', Хуҗа Әхмәд, Кол Әхмәд, turkmenski: Hoja Ahmet Ýasawiy, uzbečki: Xoja Ahmad Yassaviy). Ramet, Sabrina. Religion and Nationalism in Soviet and East European Politics, Duke University Press, 1989, p. 215.
Neki autori kritiziraju djela pisaca, poput Abduraufa Fitrata (ruski: Абдурауф Фитрат, uzbečki: Abdurauf Fitrat) i Abdulhamida Sulejmana uglija Junsova (ruski: Абдулхамид Сулейман угли Юнусов, uzbečki: Abdulhamid Sulaymon o’g’li Yunusov), poznatoga i pod imenom Čulpan (ruski: Чулпан, uzbečki: Cho’lpon) zbog buržoazijskoga nacionalizma, no kasnije se, u vremenu glasnosti, takve ocjene enciklopedije nisu smatrale aktivnima.Kara, Harim. Reclaiming National Literary Heritage: the Rehabilitation of Abdurauf Fitrat and Abdulhamid Sulaymon Cholpan in Uzbekistan // Europe-Asia Studies : journal. — 2002. — January (vol. 54, no. 1). — P.
Sadržaj svezaka Broj sveska Ime sveska Godina objavljivanja 1 A — Аҳқар 1971. 2 B — Вақф 1972. 3 Вақфнома — Деҳли 1972. 4 Деҳнав — Индустрия 1973. 5 Индустриялаш — Конкуренция 1974. 6 Конкурс — Мармар 1975. 7 Мармар окиси — Никелин 1976. 8 Никеллаш — Помир 1976. 9 Помирдарё — Синдикат 1977. 10 Синдлар — Текислик 1978. 11 Текислик — Фазлий 1978. 12 Фазо — Шашка 1979. 13 Шашмақом — Қавс 1979. 14 Қавчин — Ҳуқуҳ 1980.
Izvori
Vidi još Velika sovjetska enciklopedija Nacionalna enciklopedija Uzbekistana
Vanjske poveznice Большой энциклопедический словарь, 2000 г., «Узбекская Советская Энциклопедия»
Kategorija:Nacionalne sovjetske enciklopedije Kategorija:Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika