Flora Croatica Database (FCD) samostalna je baza podataka koju je uspostavio i vodi Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu u sklopu vlastite informatičke infrastrukture, a koja je putem uspostavljenih mrežnih servisa sadržajno i u stvarnom vremenu povezana s nacionalnim Informacijskim sustavom zaštite prirode. Baza bilježi raznolikost vaskularnih biljaka u Hrvatskoj, uz nedavna proširenja na mahovine, alge i lišajeve. Potječe od inicijativa za izradu botaničkih baza podataka započetih ranih 1990-ih, da bi se kasnije razvila u mrežni sustav na hrvatskom i engleskom jeziku pokrenut 2004. godine. Platforma je osmišljena kao interaktivni višekorisnički sustav koji omogućava distribuirani unos podataka i upravljanje njima. Od 2026. godine, njezin skup podataka uključuje više od 5000 vrsta i podvrsta u više od 1000 porodica, odražavajući raznolikost hrvatske flore. Baza sadrži i Crvenu knjigu ugroženih vrsta te oko 170 000 fotografija biljaka. Baza podataka postala je međunarodno priznat izvor provjerenih podataka, s do milijun upita godišnje i do 400 korisnika dnevno.
Pregled Flora Croatica Database osmišljena je kao sveobuhvatan repozitorij informacija o biljnim vrstama koje se pojavljuju u Hrvatskoj. Baza podataka organizirana je u više modula koji obuhvaćaju taksonomsku klasifikaciju i nomenklaturu, sinonimiju i autorstvo taksona, porijeklo naziva, zemljopisnu rasprostranjenost, ekološke karakteristike, status zaštite i procjenu ugroženosti, status stranih vrsta, gospodarsku upotrebu biljaka, fotoarhivu, bibliografske izvore, herbarijske zapise te uobičajene nazive na više jezika. Sustav također uključuje geoprostorne komponente, omogućavajući kartiranje i prostornu analizu rasprostranjenosti biljaka. Sposoban je obraditi različite vrste podataka, uključujući numerički, tekstualni, zvučni i video sadržaj. Od svog prvog izdanja baza podataka prolazila je kroz ažuriranja i proširenja, uključujući revizije modula povezanih s alohtonim i ugroženim vrstama (Crvena knjiga). Sustav djeluje neovisno, ali je povezan s nacionalnom informacijskom infrastrukturom za zaštitu okoliša, što omogućava razmjenu podataka s drugim platformama vezanim uz bioraznolikost.
Bazu podataka uređuju profesionalni botaničari iz različitih institucija, a koristi je širok raspon korisnika, uključujući pojedince, javne agencije, muzeje, obrazovne i istraživačke institucije te privatne tvrtke, uz sporazume o suradnji koji podržavaju zajednički unos podataka i pristup. Općeniti podatci javno su dostupni putem mrežnog sučelja i preglednika zemljovida, dok detaljniji skupovi podataka mogu zahtijevati registraciju ili odobrenje nadležnih institucija.
Krajem 2025. godine najavljeno je povezivanje i uzajamna razmjena podataka između Flora Croatica Database, Globalnog informacijskog sustava o bioraznolikosti (GBIF) te Atlasa bioraznolikosti Hrvatske (BioAtlas). Povezane stranice Popis vrsta i rodova biljaka iz baze o kojima postoje Wikipedijski članci
Izvori
Vanjske poveznice Službena web-stranica Kako koristiti Flora Croatica Database
Kategorija:Baze podataka