Bundesliga je najviše nogometno klupsko natjecanje u Njemačkoj gdje sudionici u međusobnim srazovima na koncu određuju državnog prvaka.
Izraz Bundesliga se također koristi i u Austriji, kao i za brojna ligaška natjecanja u drugim sportovima u tim dvjema državama.
Njemačka neobičnost se sastoji u tome, što je za razliku od drugih država, krenula dosta kasnije s jedinstvenom nacionalnom ligaškom strukturom. Tek 1963. se formirala Bundesliga, a struktura i organizacija državnih nogometnih liga se često mijenjala sve do današnjeg dana.
Pregled Bundesliga se sastoji od dviju liga, 1. Bundeslige i 2. Bundeslige. U svakodnevnom govoru se 1. Bundesligu samo zove "Bundesligom", dok se 2. Bundesligu naziva 2. njemačka nogometna Bundesliga ili Zweite Liga (druga liga, u doslovnom prijevodu), za ju razlikovati od prve lige.
Druga Bundesliga je nižom ligom od 1. Bundeslige od 1974. godine.
Bundeslige su profesionalna natjecanja, dok se lige ispod tih dviju natječu u amaterskom svojstvu. Ipak, profesionalizam je počeo nadirati i u Regionalligu, odnosno 3. lige, jer klubovi su počeli potpisivati ugovore s igračima.
Njemačka nogometna ligaška struktura / 1903. do danas Njemačka SR NjemačkaSR NjemačkaSR NjemačkaNjemačka NjemačkaDR NjemačkaRazina1994. – danas1974. – 1994.1963. – 1974.1946. – 1963.1933. – 1945.1903. – 1932.DDR 1949. – 1991. I BundesligaBundesligaBundesligaOberligaGauligaVerbandsligaDDR Oberliga II 2. Bundesliga2. BundesligaRegionalliga2.OberligaBezirksligaBezirksligaDDR Liga III RegionalligaAm. Oberliga1.Amateurliga▼ ???▼ ???▼ ???DDR 2.Liga IV OberligaVerbandsliga2.Amateurliga Bezirksliga V Landesliga/Verbandsliga1Landesliga▼ ??? ▼ ??? VI Bezirksoberliga2▼ ??? VII Bezirksliga VIII Kreisliga3 IX Kreisklasse A X Kreisklasse B XI Kreisklasse C 1 U nekim područjima se zvala Landesliga, u nekima Verbandsliga. 2 Bezirksoberliga nije uspostavljena u svim krajevima, primjerice u Mittelrhein-u/Srednjem Porajnju. 3 Kreisliga nije uspostavljena u svim krajevima, primjerice u Mittelrhein-u/Srednjem Porajnju.
Ispod razine 2. Bundeslige, lige su uglavnom podijeljene na regionalnoj osnovi. Primjerice, Regionalliga se trenutačno (kolovoz 2006.) sastoji od Sjeverne i Južne divizije (Nord division, Süd division), a Oberliga se sastoji od 9 divizija koje predstavljaju savezne države ili velike gradske ili zemljopisne površine. Razine ispod Oberlige se razlikuju od kraja do kraja. Ligaška struktura se učestalo mijenjala, obično održavavši stupanj sudjelovanja u sportu u raznim dijelovima zemlje. Početkom 1990-ih, promjene su nastale ujedinjenjem Njemačke, i sukladno tome spajanje nacionalnih liga DR i SR Njemačke.
Svaka momčad u Bundesligi mora imati licencu za igrati u ligi, ili će biti izbačeni u regionalne lige. Za dobiti licencu, momčadi moraju biti novčarski zdrave i biti u skladu sa stanovitim standardima ponašanja/ophođenja kao organizacije.
Momčadi u sezoni 2017./18.
FC Augsburg TSV Bayer 04 Leverkusen FC Bayern München Borussia Dortmund Borussia Mönchengladbach Eintracht Frankfurt SC Freiburg Hamburger SV Hannover 96 Hertha BSC Berlin TSG 1899 Hoffenheim 1. FC Köln RB Leipzig 1. FSV Mainz 05 FC Gelsenkirchen-Schalke 04 VfB Stuttgart SV Werder Bremen VfL Wolfsburg
Momčadi koje su promaknute u Drugu Bundesligu od 1995. 1995.: SpVgg Unterhaching, VfB Lübeck, Carl Zeiss Jena, Arminia Bielefeld 1996.: VfB Oldenburg, Rot-Weiss Essen, FC Gütersloh, Stuttgarter Kickers 1997.: SpVgg Greuther Fürth, Energie Cottbus, SG Wattenscheid 09, 1. FC Nürnberg 1998.: SSV Ulm 1846, Rot-Weiß Oberhausen, Hannover 96, Tennis Borussia Berlin 1999.: Waldhof Mannheim, Kickers Offenbach, Chemnitzer FC, Alemannia Aachen 2000.: LR Ahlen, SSV Reutlingen, 1. FC Saarbrücken, VfL Osnabrück 2001.: SV Babelsberg 03, 1. FC Union Berlin, Karlsruher SC, 1. FC Schweinfurt 05 2002.: Wacker Burghausen, Eintracht Trier, VfB Lübeck, Eintracht Braunschweig 2003.: Jahn Regensburg, SpVgg Unterhaching, Erzgebirge Aue, VfL Osnabrück 2004.: Rot-Weiß Erfurt, Rot-Weiss Essen, 1. FC Saarbrücken, Dynamo Dresden 2005.: Eintracht Braunschweig, SC Paderborn 07, Kickers Offenbach, Sportfreunde Siegen 2006.: FC Augsburg, TuS Koblenz, Rot-Weiss Essen, Carl Zeiss Jena 2007: SV Wehen Wiesbaden, TSG 1899 Hoffenheim, FC St. Pauli, VfL Osnabrück 2008: Rot Weiss Ahlen, Rot-Weiß Oberhausen, FSV Frankfurt, FC Ingolstadt 04 2009: 1. FC Union Berlin, Fortuna Düsseldorf, SC Paderborn 07 2010: VfL Osnabrück, FC Erzgebirge Aue, FC Ingolstadt 04 2011: Eintracht Braunschweig, Hansa Rostock, Dynamo Dresden
Kao i u drugdje kod najviših liga, sudjelovanje u najvišoj ligi nosi određene povlastice: Veći udjel prihoda od TV-prijenosa ide Bundesligašima. Bundesligaši privlače značajno više navijača. Prosječna posjećenost kod viših liga je 30.000 po utakmici, što je dvostruko više od prosjeka 2. Bundeslige Veća gledanost na utakmicama i prenošenost na televiziji donosi i više unosnih pokroviteljskih ugovora. Bundesligaši, pored prihoda od ulaznica, TV-prijenosa, pokrovitelja, imaju znatne prihode i od marketinga u svezi s proizvodima u svezi s klupskim imenom. Veliki prihodi privlače i zadržavaju izvrsne igrače iz tuzemstva i inozemstva, odnosno omogućuju izgradnju prvorazrednih stadiona sa svim pratećim sadržajima.
Bundesliga je novčarska supersila, a 2. Bundesliga je počela evoluirati u sličnom pravcu, jer je počela postajati sve više organizacijski i fiskalno postojanija, odražavajući rastući visoki standard profesionalne razine igre.
Međunarodno, najpoznatiji njemački klubovi su "Bayern" iz Münchena, "Borussia" iz Dortmunda, "Bayer" iz Leverkusena, "Schalke" iz Gelsenkirchena i "Werder" iz Bremena, a svi su u sezoni 2006./07. u prvoj Bundesligi.
Ipak, Hamburger SV je jedini klub koji je neprekidno igrao u Bundesligi od njena utemeljenja 1963.
Po trenutačno važećem natjecateljskom ustavu, koncem sezone, tri najslabije plasirane momčadi ispadaju iz 1. Bundeslige u 2. Bundesligu, a tri prvoplasirane momčadi iz 2. Bundeslige se plasiraju u 1. Bundesligu.
Sezona počinje početkom kolovoza i traje sve do konca svibnja, uz zimsku stanku od šest tjedana (polovica prosinca sve do polovice siječnja).
Posljednjih godina, utakmice se igralo subotom (7 susreta) i nedjeljom (dvije utakmice). Novim televizijskim ugovorom iz 2006., ponovno će biti jedan susret odigran u petak, umjesto u subotu.
Povijest Rana povijest Mjesna sportska društva ili klubovi su dugogodišnja pojava kulture njemačke atletike. Svaki klub bi imao odjele, i organizirao momčadi, iz jednog ili više sportova, ovisno o zanimanju lokalne zajednice. Nogomet je bio omiljenom igrom od najranijih vremena te je sukladno tome, njemački sportski zemljovid bio išaran mnoštvom lokalnih nogometnih klubova.
Prije formiranja Bundeslige, njemački nogomet se igrao na amaterskoj razini u mnoštvu regionalnih liga. Prvaci "Oberlige" (Gornje lige) su igrali niz utakmica doigravanja za imati pravo sudjelovati u završnoj utakmici, koja je odlučivala nacionalnog prvaka.
28. siječnja 1900., utemeljen je u Leipzigu državni savez, Deutscher Fussball Bund (DFB odnosno Njemački nogometni savez). Činilo ga je 86 klubova članova. Prvi priznati nacionalni prvak je bio VfB Leipzig koji je pobijedio DFC Prag (7:2) na utakmici odigranoj u Hamburgu 31. svibnja 1903.
Novorođeni njemački savez je dopuštao i momčadima izvan Njemačke sudjelovanje u novostvorenoj ligi, jedini uvjet je bio da budu sportska društva od Nijemaca. Tako je i momčad DFC Prag, iz ondašnje Austro-Ugarske, je sudjelovala u završnici doigravanja njemačkog prvenstva.
Primanjem DFB-a u FIFA-u (Fédération Internationale de Football Association) 1904., klubovima izvan Njemačke više nije bilo dopušteno sudjelovanje u njemačkim natjecanjima.
Od 1903. do 1944., momčadi sudionice su se natjecale za "Viktoria Meisterschaftstrophaee" (prvenstveni trofej "Viktoria"), kojeg je darovao carević prijestolonasljednik Vilim Pruski. Trofej se izvorno namjeravalo dodjeljivati godišnje i to naizmjence, prvacima po njemačkom nogometnom savezu i nacionalnim ragbijaškim momčadima. Vremenom je nogomet postao prevladavajućim sportom, i trofej je ostao DFB-u.
Prvenstvo se nije održalo 1904. godine, a prekinuto je i prvim svjetskim ratom, tj. nije se igralo 1914. – 1918., a drugi svjetski rat je prekinuo održavanje prvenstva za vrijeme savezničkog nadzora 1944. – 1945., a prekid se nastavio i u prvoj godini poraća, 1946.
Zadnja momčad koja je osvojila "Viktoriju" je bio "Dresdner SC", koji je pobijedio momčad zračnih snaga, "Luftwaffen SV Hamburg" na berlinskom Olympiastadionu s 4:0, čime je okončano natjecanje za prvaka 1943./44. U neredu pred konac Drugog svjetskog rata, trofej je nestao. Ponovo je nađen desetljećima poslije u jednom istočnonjemačkom sefu, gdje ga je ostavio "Dresden"ov navijač banci na čuvanje. Otad je vraćen DFB-u. U međuvremenu, novu trofej za prvaka je iskovan, "Meisterschale" ("Prvački pladanj"), napravljen 1949.
Godine 1919. bilo je 150 tisuća registriranih nogometaša u Njemačkoj; do 1932. ih je bilo više od milijuna. Unatoč stvaranju nacionalnog saveza, njemački nogomet je držao do ideala amaterizma, izgrađenog oko mjesnih sportskih društava, koji je smatrao da će profesionalizam umanjiti sportskost i sudioništvo malih sredina u igri.
Ranih 1930-ih, predsjednik DFB-a, Felix Linnemann, ustrajao je na stvaranju profesionalne lige, ili Reichslige, u kojoj bi se najbolje momčadi u državi natjecale za naslov državnog prvaka. Zamisao su odbili pokrajinski savezi, koji su vladali sportom.
Njemački nogomet za Trećeg Reicha
Nacistički režim se prodro u sve pore društvenog života, uključujući i nogometni sport i natjecanja glede istog. Većina sportskih i nogometnih društava je bila raspuštena ili nadomještena s organizacijama pod nacističkim pokroviteljstvom. Igrač koji je namjeravao pridružiti se klubu iz DFB-a je trebao dobiti preporuke dva nemarksista za dobiti igračku dozvolu. DFB je postupno izgubio svoju neovisnost, jer je bio utopljen u Njemački državni odbor za tjelesni odgoj (u izvorniku: "Deutscher Reichsausschuss für Leibesübungen", kratica: DRA).
Kad je Hans von Tschammer und Osten postao državni sportski vođa, "Reichssportsführer", a na taj položaj su ga stavili nacisti, bivše neovisne sportske organizacije su postale odjelima nove organizacije koja je zamijenila DRA-u (Deutscher Reichsbund für Leibesübungen) (DRL, kasnije NSRL ili Nacional Socialistische Reichsbund für Leibesübungen). Kao u većini njemačkih društava u to vrijeme, sportska udruženja i nogometne momčadi su sudjelovale u "čišćenju" Židova iz tih organizacija, prema naredbama ondašnjih vlasti. Nekolicina klubova, kao što su Alemannia Aachen i Bayern München, su se stavila u potporu odnosno zaštitu njihovih članova, suočeni s ovim djelatnostima.
Natjecateljski sustav njemačkog nogometa je bio preustrojen u 16 Gauea, ili regija, u Gauligu, koja je postojala od 1933. do 1945. godine. Sveukupni učinak je bio pozitivan za njemački nogomet. Prije 1933., skoro 600 klubova se natjecalo za vrh. Preustroj je smanjio broj sudionika u igri za vrh na njih 170, značajno podigavši kakvoću igre i natjecateljsku razinu. Ovo je bio početkom procesa konsolidiranja mnoštva malih pokrajinski liga, što je na koncu dalo snažnu, ujedinjenu strukturu nacionalne lige.
Natjecanje za Njemački kup je pokrenuto 1935. Početno je bio znan kao Tschammerpokal, prema Reichssportführer Hansu von Tschammeru. Prvi naslov prvaka kupa je pripao 1. FC Nürnbergu. Natjecanje za Tschammerpokal je trajalo do 1943., i nije oživljeno sve do 1953., kada je krenulo pod novim imenom.
Predratno razdoblje je donijelo i povratak njemačkih klubova koji su igrali u nekakvoj ligi organiziranoj u Saarskoj, njemačkoj državi koju su okupirali Francuzi nakon prvog svjetskog rata. Neke od tih momčadi su igrale u francuskoj 2. ligi, primjerice i „FV Saarbruecken” (kasnije preimenovan u „1. FC Saarbrücken”), koji je jedne sezone i bio pobjednikom te lige, ali mu se nije dopustilo sudjelovati u francuskoj 1. ligi.