Željko Karaula hrvatski je povjesničar. Istražuje noviju hrvatsku i jugoslavensku povijest te političke biografije svjetskih političara 20. stoljeća, a osobito se detaljno bavi rasvjetljavanjem brojnih pitanja vezanih uz povijest rodnoga grada i okolnih krajeva.Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 521-523. Stalni je suradnik Zavoda za znanstvenoistraživački rad i umjetnost HAZU u Bjelovaru.Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. https://zavodbjelovar.com/suradnici/ Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) iz Podgorice i aktivist je u njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstveno-kulturnih vrijednosti.www.antenam.net Novi redovni, vanredni, dopisni i počasni članovi DANU-a, objavljeno 2. lipnja 2023., pristupljeno 8. lipnja 2023. Autor je monografije "Mačekova vojska", "Hrvatska nacionalna omladina – HANAO", monografije o poznatom hrvatskom ekonomistu "Rudolf Bićanić – Prilozi za biografiju", urednik i pisac predgovora "Dnevničkih zapisa Alojzija Stepinca 1934. – 1945 – iz arhiva UDBA-e" i drugih znanstvenih knjiga. Završio studij povijesti i filozofije te doktorirao povijesne znanosti. Glavni je urednik je časopisa Matice hrvatske Daruvar Zbornik Janković, te član uredništva drugih znanstvenih časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je užeg uredništva časopisa Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, uredničkog vijeća časopisa Cris iz Križevaca i član redakcije časopisa "Gledišta" iz Cetinja (Crna Gora), a također je u uređivačkom odboru časopisa "Vrela" Ogranka Matice hrvatske Daruvar.

Životopis Odrastanje i školovanje Željko Karaula rođen je u Bjelovaru. Sin je Željka Karaule, poznatog hrvatskog građevinskog inženjera (hidrotehnički smjer)http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-58-2006-06-13.pdf/ Za postignute rezultate i zasluge u razvoju vodnoga gospodarstva u SFRJ odlikovan 1987. Ordenom rada sa srebrnim vijencem, a 1996. ga je predsjednik Republike Hrvatske odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za njegove zasluge oko rješavanja vodoopskrbe grada Zadra u vrijeme srpske okupacije zadarskog zaleđa i razvoja vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Krajem 1980-ih godina bio je na mjestu saveznog sekretara za vodoprivredu u Beogradu.Branko Vujasinović, Istaknute osobe u hrvatskom vodnom gospodarstvu kroz povijest, Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje, Zagreb, 2007., 33., Zlatna knjiga najuspješnijih hrvatskih poduzetnika 1999., Zavod za poslovna istraživanja, Zagreb, 2000., 211. Njegova baka, učiteljica Olga Karaula (rođ. Horvat) zajedno s Josipom Brozom Titom u Velikom Trojstvu kraj Bjelovara (Tito je boravio i radio ovdje kao strojar od 1921. do 1925. godine) osnovala Diletantsko društvo te bila nazočna njegovom uhićenju te nezgodi s okom u Polakovom mlinu, od kada Josip Broz nosi naočale.Vladimir, Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, sv. 2., Liburnija, Rijeka, 1981., 344.-350. Majka mu je Tanja Karaula (rođ. Kranjčević), profesorica hrvatskog jezika i književnosti, koja je u drugoj polovici 1960.-ih godina bila dijelom bjelovarskog književnog kruga oko hrvatskog pjesnika Željka Sabola.Arhiv obitelji Karaula (korespondencija 1965.-1968.) S očeve strane obitelj je porijeklom iz okolice Livna, selo Ljubunčić (Bosna i Hercegovina), a s majčine iz bilogorsko-moslavačkog kraja (Garešnica). Izravni predak obitelji je poznati bosanski franjevac Lovro Karaula (1800. – 1875.) koji je tada djelovao u Bosni i Hercegovini kao pristalica i pobornik hrvatskog preporoditelja Ljudevita Gaja u njegovoj ideji „lirskog kraljevstva”, ali i kao suradnik srpske vlade na istoj ideji.Bratislav Teinović, Bosanski franjevci između Gaja i Garašanina (1836-1849) - suprotnosti dvije nacionalne politike, Historijska traganja, 16, 2015., 42.

U Bjelovaru završava Ekonomsku i birotehničku školu. Nakon godine dana na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upisuje i završava Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje stječe naslov profesora povijesti i filozofije. Nakon diplome radi jedno vrijeme kao profesor povijesti u OŠ „Veliko Trojstvo“ kraj Bjelovara. Još kao srednjoškolac, a posebno u studentsko vrijeme intenzivno se bavio šahom, sudjelovao na turnirima i natjecanjima kao član ŠK Bjelovar (prije 1991. ŠK "Petar Drapšin").Stjepan Šarkanj, 80 godina šaha u Bjelovaru: 1921. - 2001., Tiskara Horvat, Bjelovar, 2002. Na početku svoje spisateljske djelatnosti 1997. godine izašla mu je zbirka pjesama Vodena krila.Detaljnije u: Ilija Pejić. Mirisi iscrpljena vala - književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću - Prilog nacionalnoj povijesti književnosti i kulture, Alfa, Zagreb, 2017., 667-670. Godine 2006. postaje direktor poduzeća za marketing, usluge i ugostiteljstvo ALCA d.o.o. Bjelovar.

Poslijediplomski studij povijesti upisuje 2008. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu da bi doktorsku disertaciju Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji pod mentorstvom Ivice Miškulina obranio 2015. godine.

Znanstveno-istraživački rad Godine 2016. stječe znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, a dvije godine kasnije dobiva nagradu za znanost "Pečat Grada Bjelovara." Iste godine (2018.) od Crnogorskog fakulteta za književnost i jezik na Cetinju dobiva nagradu za znanstveni doprinos njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstvenih veza. Godine 2021. njegova knjiga Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru 1990-1995. koju je izdao daruvarski ogranak MH dobila je Srebrnu povelju Matice hrvatske, da bi istu nagradu dobio i 2023. za biografsku knjigu Bjelovar i Hrvatska u srcu. Željko Sabol: pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf. Prilozi za biografiju (1941. – 1991.) koju je sada izdao Ogranak MH u Bjelovaru.Stigla nagrada za knjigu “Bjelovar i Hrvatska u srcu; Željko Sabol” autora Željka Karaule - https://bjelovar.live/stigla-nagrada-za-knjigu-bjelovar-i-hrvatska-u-srcu-zeljko-sabol-autora-zeljka-karaule/ Aktivan je suradnik Zavoda HAZU Bjelovar gdje je nositelj projekta Zavoda „Povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije“. Znanstveno se usavršavao u Institutu za istoriju (Sarajevo) i Institutu „Ivo Pilar“ u Zagrebu. Kao doktorand Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dobitnik je stipendije vlade Crne Gore za znanstvena istraživanja 2011. godine. Iduće 2012. godine dobiva stipedinju Grada Bjelovara za znanstveno istraživanje povijesti toga grada u arhivima Republike Austrije (Beč i Graz). Istovremeno dobiva potporu i za istraživanja u Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji. Znanstveno je istraživao na projektima Zavoda HAZU Bjelovar i Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti (DANU) te Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj u arhivima Beča, Budimpešte, Maribora, Beograda, Podgorice, Cetinja, Praga i dr. Od početka 2022. stalni je suradnik Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka u okviru BANU i od ranije suradnik DANU iz Podgorice. Godine 2018. dobiva dvotjednu stipendiju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost iz Cetinja na istraživanju u tamošnjim arhivima. Glavni je urednik časopisa ogranka Matice hrvatske iz Daruvara Zbornik Janković od 2016. godine, potpredsjednik toga ogranka i član uredništva Radovi Zavoda HAZU Bjelovar.Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb. Član je Družbe Braća hrvatskog zmaja (pročelnik Zmajskog stola Bjelovar). Također je član Društva za hrvatsku povjesnicu i ICARUS Hrvatska te Društva hrvatskih književnika (podravsko-prigorski ogranak).Društvo hrvatskih kniževnika, Podravsko-prigorski ogranak, Željko Karaula , pristupljeno 13. travnja 2021.

Posjeduje knjižnicu koja sadrži oko 10.000 knjiga i periodike povijesnog sadržaja. Sudionik je brojnih međunarodnih (Poznan, Budimpešta, Budva, Pariz, Sarajevo, Pečuh, Beč itd.) i domaćih znanstvenih skupova. Objavio je 19 znanstvenih monografija i 13 uredničkih knjiga (uz dvije zbirke pjesama) te održao niz pozvanih javnih predavanja. Bibliografija mu obuhvaća preko 350 znanstvenih članaka i prikaza.

Kontroverze i reakcije Njegova knjiga Mačekova vojska – hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji (2015.) izazvala je određena sporenja u hrvatskim povjesničarskim krugovima jer je dovela u pitanje do tada proklamiranu pacifističku politiku HSS-a te iznijela na vidjelo i militarističku dimenziju hrvatskog seljačkog pokreta. Neki su naglasili da je Zaštita imala značajniju ulogu u pomoći ustaškom pokretu da preuzme vlast nakon jugoslavenskog sloma u travnju 1941. u čemu se željelo pokazati da je infiltracija ustaških elemenata u njene redove prije rata bila značajnija.

Početkom 2020. izbio je medijski spor između Željka Karaule i Katoličke crkve u Hrvatskoj jer je Karaula priredio prijepis dnevničkih zapisa nadbiskupa Alojzija Stepinca 1934. – 1945. koje je napravila UDBA 50-ih godina 20 stoljeća, a koji su se čuvali u Hrvatskom državnom arhivu i postali dostupni javnosti krajem 2017. godine. Knjigu je izdala nakladnička kuća "Despot infinitus" iz Zagreba. Katolička crkva je smatrala da je Dnevnik Alojzija Stepinca vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije na što su Karaula i nakladnik naglasili da oni objavljuju arhivsku građu iz "Dosjea Stepinac" koja se čuva u HDA. To je javno dostupna građa za istraživanje i za objavu toga materijala nije potrebno tražiti nikakvo dopuštenje Zagrebačke nadbiskupije. Knjiga je 2021. godine ušla u uži izbor Jagiellonskog Sveučilištu (Universitas Jagellonica Cracoviensis) za najbolju knjigu te godine koju su stranci napisali o povijesti jugoistočne Europe.

Za njegovu knjigu "Sekula Drljević (1884-1945) - politička biografija" (CKF-DANU, Podgorica, 2022.) akademik CANU Šerbo Rastoder napisao je da je to jedna od najboljih biografskih studija crnogorskog političara u 20. stoljeću okarakterizirajući je kao "trijumf istorijske nauke".Šerbo Rastoder, Prilog proučavanju crnogorske povijesti 20. stoljeća https://hrcak.srce.hr/clanak/429497

Djela

Znanstvene knjige Studije iz povijesti Bjelovara (1848. – 1991.), Čvor, Bjelovar, 2011. Mira Kolar Dimitrijević, Željko Karaula, Studije iz povijesti Bjelovara (1848.-1991), "Čvor d.o.o.", Bjelovar, 2011., https://hrcak.srce.hr/77433 HANAO – Hrvatska nacionalna omladina, Naklada Breza: Zagreb, 2011. Moderna povijest Bjelovara 1871-2010. Od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara, ALCA d.o.o.- Naklada Breza: Bjelovar, 2012. Hrvoje, Petrić, Željko, Holjevac, Željko, Karaula, Povijest grada Bjelovara, HAZU Bjelovar-HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2013. (autorovo 247. – 463.) http://podravina.org/datoteke/Podravina23-193-212.pdf Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 2015. Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist, HAZU – Zavod HAZU Bjelovar: Zagreb-Bjelovar, 2018. Povijest Grubišnog Polja, HAZU Bjelovar – HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2019. Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru (1990. – 1995.), Ogranak MH Daruvar: Daruvar, 2020. Ratni put 105. bjelovarske brigade HV, Udruga 105. brigade Hrvatske vojske, Bjelovar, 2020. Sekula Drljević: 1884. – 1945.: Politička biografija, Crnogorski kulturni forum – DANU, 2022. – COBISS.CG-ID 22879492 Kronologija povijesti gradova Bjelovarsko-bilogorske županije (suautor), HAZU – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Zagreb-Bjelovar, 2020. Daruvar u srednjem vijeku, Družba "Braće Hrvatskog Zmaja", Zagreb, 2021. Nova povijesna knjiga o Daruvaru, https://www.zvono.eu/nova-povijesna-knjiga-o-daruvaru-785 Povijest Daruvara, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti-Zavod HAZU Bjelovar, Zagreb-Bjelovar, 2021. (suautor)