Vuk Vrhovac (Srijemski Karlovci, 13. studenoga 1903. – Zagreb, 26. svibnja 1952.) bio je hrvatski liječnik, pionir dijabetologije i organizator domaće proizvodnje inzulina i jetrenih preparata.
Životopis Klasičnu gimnaziju pohađao je u svom rodnom mjestu i Zagrebu. Nakon završetka studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, 1933. i 1934. godine kao pitomac Rockefellerove zaklade boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Austriji studirajući endokrinologiju i proizvodnju inzulina.
Radi na Sveučilištu u Torontu i Laboratoriju Connaught kod Fredericka Bantinga (otkrivača prvog svjetskog inzulina 1921. godine).
Također posjećuje Collipov Institut (Sveučilište McGill), Thorndike Memorial Laboratory (Harvard), Rockefellerov Institut u New Yorku, Carnegie Institute (Sveučilište Johns Hopkins) i ustanove u Washingtonu i Philadelphiji.
U Europi, radi na National Institute for Medical Research u Londonu i na Farmakoterapijskom institutu u Amsterdamu.
Jugoslavenska proizvodnja inzulina Na povratku u zemlju, radi na domaćoj proizvodnji inzulina, prvoj u Jugoslaviji, koju je osnovao i organizirao 1935. u sklopu Škole narodnog zdravlja i Centralnog higijenskog zavoda.
Kasnije organizira širu državnu proizvodnju inzulina u sklopu PLIBAH-a (današnja Pliva). Inzulin je izoliran iz telećih žlijezda te potom kristaliziran uz suradnju Miha Piantanide i biokemičarke Marijane Hermann 1939. godine. Lijek se pojavljuje na tržištu od 1940. godine pod imenom Insulin-Zagreb – biološki standardiziran po preporukama Liga naroda. Time je omogućena lokalna skrb inzulinom, koja je zamijenila uvoz preparata iz Austrije i Danske. Na projektu su radili i budući hrvatski nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. mini|271x271px|Vuk Vrhovac i Andrija Štampar
Iste te godine (1940.) osnovao je Savjetovalište za dijabetičare, prvo u ovom dijelu Europe, koji se kasnije pretvara u Centar za dijabetes. Temeljna zamisao bila je objedinjavanje kliničkog, znanstvenog i obrazovnog rada u istoj ustanovi kako bi se dijabetičkim bolesnicima mogla pružiti cjelokupna skrb. Bio je to prvi takav model u Europi. On će kasnije biti baza »hrvatskog modela« liječenja šećerne bolesti, kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija prihvatila za uporabu u zemljama u razvoju. U današnje doba, kada medicina pruža tako sjajne mogućnosti za liječenje ove bolesti, pustiti jednog dijabetičara da živi i umre kao invalid samo zato što nema sredstava za liječenje, zbilja je prava društvena sramota koja se ničim ne da opravdati. – Vrhovac u časopisu Liječnički vjesnik, 1939.Od 1946. godine vodio je Zavod za kliničku endokrinologiju pri zagrebačkoj Klinici za unutrašnje bolesti.
Godine 1947. boravi u Engleskoj, Švicarskoj, Švedskoj, Danskoj i Nizozemskoj radi studija kliničke endokrinologije (pitomac Svjetske zdravstvene organizacije). mini|247x247px|Vuk Vrhovac i Desanka Štampar Bio je izvanredni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu, dopisni član JAZU. Objavio je oko 20 znanstvenih radova, 14 popularno-medicinskih članaka, 3 popularno-medicinske knjige (Šećerna bolest i njezino liječenje, u 3 izdanja, Alkohol-nikotin i srce, Voće i voćne dijete u zdravlju i bolesti).
Član uredništva nizozemskog medicinskog časopisa Excerpta medica. Član britanskog Royal Society of Medicine.
Istaknuti predstavnik trezvenjačkog pokreta, još kao srednjoškolac organizirao je kolo Saveza trezvene mladeži u svojemu rodnom gradu. U Zagrebu osnovao je veći broj kola Saveza trezvene mladeži. Bio je glavni urednik lista Novi Život od 1929. do 1938. Držao je predavačke turneje o anti-alkoholizmu kroz gradove bivše Savske i Primorske banovine. Uredio i priredio Narodnu čitanku o alkoholu (Andrija Štampar, 1931.). Predaje u tečajevima za usavršavanje liječnika u Školi narodnog zdravlja.
Bavio se i prijevodima s njemačkog kao student (Anorganska kemija C. Oppenheimera, Socijalna kultura i Odgoj Volje F. W. Foerstera). Preveo s engleskog Oboljenja Nadbubrežnih Žlijezda od Thomasa Addisona.mini|216x216px|Šećerna bolest i njezino liječenje, Vuk Vrhovac (II. izdanje 1939.)
Spomen
Njegovo ime nosi Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma u Zagrebu, referentni centar za dijabetes u Republici Hrvatskoj i suradna ustanova Svjetske zdravstvene organizacije. 1991. godine »hrvatski model« zaštite bolesnika od šećerne bolesti službeno je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija kao jedinstven model u Europi, s Institutom Vuk Vrhovac kao referentnim centrom i modelom za uspostavu dijabetološke skrbi u drugim zemljama (doprinos Zdenka Škrabala). Ustanova je suosnivač Deklaracije svetog Vincenta u Italiji 1989. godine, izdavač znanstveno-medicinskog časopisa Diabetologia Croatica od 1972. godine.
Izvori
Kategorija:Hrvatski znanstvenici Kategorija:Životopisi, Zagreb Kategorija:Hrvatski liječnici Kategorija:Dijabetes