Dugonosa psina (psina dugonosa, kučak, mako, psina iglozuba; lat. Isurus oxyrinchus), vrsta velikog morskog psa iz porodice psina, jedna od dvije vrste u rodu Isurus. Raširena je po svim oceanima.
Osnovna obilježja Naraste maksimalno do 445 cm (TL), a masa može doseći oko 570 kg. Tijelo je snažno i vretenasto s velikom glavom, šiljastom gubicom i pet pari škržnih pukotina. U ove vrste zubi su uski i dugački u obje čeljusti, a prednji zubi gornje čeljusti su iskošeniji i s nepotpunim reznim rubom. Ova vrsta ima dvije leđne peraje, prvu veću s oštrim ili kod nedoraslih jedinki tupim vrhom, drugu manju. Oblikom i veličinom manjoj leđnoj peraji nalikuje podrepna peraja. Prsne peraje su dugačke i srpolike s oštrim ili u nedoraslih primjeraka uskim vrhom. Dugonosa psina ima veliku mjesečastu repnu peraju koja stoji na obostrano vodoravno izduženom repnom dršku. S gornje strane ova vrsta je plavo-sivkasta do modra, s donje strane bjelkaste boje.
Rasprostranjenost Dugonosa psina je kozmopolitska vrsta u svim oceanima umjerenog i tropskog pojasa. U zapadnom Atlantskom oceanu nastanjuje područje od Mainea do južnog Brazila i Argentine, uključujući Meksički zaljev i Karibe. U istočnom Atlantiku obitava od Norveške do juga Afrike, uključujući i Sredozemno more. U Indo-pacifiku živi od istočne Afrike do Havajskog otočja, sjeverno do Primorskog kraja i južno do Australije i Novog Zelanda. U istočnom Tihom oceanu nalazi se južno od Aleutskih otoka uz obalu SAD-a do Čilea. U istočnom Jadranu ovu vrstu nalazimo uz obalu i na otvorenom moru. Uz atlantsku i veliku bijelu psinu, jedna je od tri za čovjeka opasne vrste koje se može pronaći u Jadranskom moru.Podvodni hr. Pristupljeno 28. srpnja 2020. Nije poznata veličina globalne populacije ove vrste.
Dugonosa psina se zadržava u toplim i umjereno toplim morima, uz obalu i na otvorenom moru u pelagijalu. Uglavnom obitava na površini i uz površinu, ali može se spustiti i do 700 m dubine. Najčešće zalazi do 150 m dubine. Često se susreće uz podmorske grebene.
Biologija Dugonosa psina vjerojatno je najbrži i najokretniji morski pas na svijetu. Ova vrsta je vrlo aktivna te ju je moguće uočiti kako iskače iz mora. Oceanodromna je – migrira, pokazuje sklonost praćenju toplih morskih struja prema polovima.
Ova vrsta je ovoviviparna (aplacentalno viviparna). Prisutna je pojava oofagije – fetusi se prehranjuju neoplođenim jajima. Ženke kote između 4 i 26 mladunaca veličine između 60 i 70 cm.
Hrani se pretežito ribom, morskim kornjačama, glavonošcima, ponekad i manjim vrstama kitova.
Životni vijek ove vrste je između 25 i 32 godine.
Ugroženost i zaštita U Jadranskom moru glavni razlog ugroženosti dugonose psine je njena tendencija da bude slučajni ulov parangalom ili mrežama stajaćicama. Ova vrsta se koristi u prehrani te ribolov predstavlja još jedan razlog ugroženosti.
Ova vrsta je jedna od najtraženijih vrsta morskih pasa u svijetu zbog vrlo kvalitetnog mesa. Meso se koristi sirovo, smrznuto, dimljeno ili soljeno za konzumaciju. Peraje su česte na tržištu, čineći 1,2 % svih peraja na tržnici u Hong Kongu 2014. godine. Uz peraje i meso također se koriste jetra, čeljusti i koža.
Dugonosa psina je na IUCN-ovom Crvenom popisu ugroženih vrsta navedena u kategoriji ugroženih vrsta (EN). U Hrvatskoj ova vrsta je svrstana u kategoriju "ugrožena" (EN). Prema Zakonu o zaštiti prirode u Hrvatskoj ova je vrsta strogo zaštićena zavičajna svojta. Međunarodno je zaštićena Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979; Dodatak III).
Izvori
Kategorija:Psine