Schindlerova lista (eng. Schindler's List) je američka epska drama i povijesni film iz 1993. godine koju je producirao i režirao Steven Spielberg, a za koju je scenarij napisao Steven Zaillian. Film je temeljen na knjizi Schindler's Ark australskog autora Thomasa Keneallyja. Radnja filma govori o Oskaru Schindleru, njemačkom biznismenu koji je spasio živote više od tisuću uglavnom poljskih Židova tijekom Holokausta omogućivši im da rade u njegovim tvornicama. U filmu su glavne uloge ostvarili Liam Neeson kao Schindler, Ralph Fiennes kao Amon Göth i Ben Kingsley kao Schindlerov židovski knjigovođa Itzhak Stern. John Williams komponirao je glazbu.
Ideje za filmsku priču o Schindlerovim Židovima predložene su još 1963. godine. Ispričati priču o Schindleru bio je jedan od životnih ciljeva Poldeka Pfefferberga, jednog od preživjelih Schindlerovih Židova. Kada je izvršni producent Sid Sheinberg poslao knjigu Schindler's Ark redatelju Spielbergu, ovaj je bio njome fasciniran. Nedugo potom zainteresirao je i holivudsku kompaniju Universal Pictures koja je otkupila prava na knjigu. Međutim, u to vrijeme nije bio siguran je li on sam kao redatelj dovoljno sazrio da napravi film o Holokaustu. Stoga je pokušao razgovarati s nekoliko drugih redatelja i ponuditi im režiju filma, ali je na kraju ipak odlučio sam to napraviti.
Film se snimao 72 dana u Poljskoj, u Krakovu. Spielberg je film snimao kao dokumentarac te odlučio da neće koristiti uobičajene nacrte za scene iz filma. Glavni fotograf Janusz Kaminski želio je filmu dati vječni osjećaj. Scenograf Allan Starski postavio je setove mračnijim ili vedrijim (zavisi od likova u pojedinim scenama). Tijekom rada na stvaranju glazbe za Schindlerovu listu, Williams je pozvao poznatog violinista Itzhaka Perlmana koji je odsvirao glavnu glazbenu temu.
Film Schindlerova lista svoju je premijeru imao 30. studenog 1993. godine u Washingtonu, a u službenu kino distribuciju pušten je 15. prosinca iste godine u SAD-u. Uz kritike da se radi o jednom od najboljih filmova ikada snimljenih, film je postigao odličan uspjeh na kino blagajnama, osvojio čak sedam prestižnih filmskih nagrada Oscar (uključujući one za najbolji film, redatelja i originalnu glazbu) te nebrojene druge nagrade (uključujući sedam nagrada BAFTA i tri Zlatna globusa). Godine 2007. Američki filmski institut postavio je Schindlerovu listu na osmo mjesto liste stotinu najboljih američkih filmova svih vremena što ga je pomaknulo za jedno mjesto u odnosu na listu iz 1998. godine kada je bio postavljen na deveto mjesto. Na listi najboljih filmova svih vremena na popularnoj filmskoj stranici imdb.com, Schindlerova lista već se preko 15 godina konstantno nalazi među 10 najboljih filmova ikad snimljenih.
Radnja
Godine 1939. na početku Drugog svjetskog rata Njemačka je sve poljske Židove prebacila u geto u Krakovu. Oskar Schindler, njemački biznismen iz Moravske dolazi u grad nadajući se da će se obogatiti kao ratni profiter. Kao član Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke, Schindler podmićuje Wehrmacht i SS oficire. Pod pokroviteljstvom vojske, Schindler otvara tvornicu za proizvodnju vojne opreme. Ne znajući mnogo o tome kako voditi posao, Schindler uskoro zapošljava Itzhaka Sterna, službenika iz Židovskog vijeća koji se nalazi u kontaktu sa židovskom poslovnom zajednicom i trgovcima na crno u getu. Židovski biznismeni posuđuju Schindleru novac u zamjenu za svoj dio proizvoda koji se proizvodi u tvornici. Nakon otvaranja tvornice, Schindler uživa u društvu s Nacistima, svom novo-stečenom bogatstvu i statusu "Gospodina Direktora", dok se Stern bavi kompletnom poslovnom administracijom. Schindler u svojoj tvornici zapošljava poljske Židove umjesto poljskih Katolika zbog toga što su ovi prvi jeftiniji. Radnicima u Schindlerovoj tvornici dozvoljen je odlazak van geta pa se Stern brine da što više ljudi bude proglašeno "prijeko potrebnima" za Njemačku kako bi ih na taj način spasio od odvođenja u koncentracijski logor ili smrti.
SS-pukovnik (Unterstrumführer) Amon Göth dolazi u Krakov kako bi nadgledao izgradnju koncentracionog logora u Plaszowu. Nakon što je logor završen, on naručuje likvidaciju geta čime započinje Operacija Reinhard u Krakovu tijekom koje stotine njemačkih trupa prazne prenapučene sobe, ubijajući u procesu svakoga tko nije kooperativan, tko je stariji ili bolestan. Schindler promatra masakr i, premda je istim duboko potresen, svejedno ostaje oprezan, sprijateljuje se s Göthom i preko Sternovih podmićivanja nastavlja uživati u potpori SS-a. Uskoro Schindler podmićuje Götha da mu ovaj dopusti gradnju logora za svoje radnike kako bi njegova tvornica nesmetano nastavila s radom i kako bi svoje radnike zaštitio. Kako vrijeme prolazi, Schindler pokušava spasiti što je moguće više života. Nedugo potom rat mijenja smjer pa je Göthu naređeno da ostatak Židova prebaci u koncentracijski logor u Auschwitzu.
Schindler se priprema napustiti Krakov sa svojim bogatstvom no uskoro shvaća da to ne može učiniti te nagovara Götha da mu dopusti zadržati njegove radnike koje će prebaciti u tvornicu u svom rodnom gradu Zwittau-Brinnlitz (daleko od Konačnog rješenja). Göth mu svako ime masno naplaćuje. Schindler i Stern nakon toga sastavljaju listu radnika koje će zadržati podalje od vlakova koji su krenuli putem Auschwitza.
Tako su se na "Schindlerovoj listi" našla imena "vještih" radnika, a za mnoge od njih u Plaszowu biti na toj listi značilo je ostati živ. Gotovo svi ljudi sa Schindlerove liste sigurno stignu u novi logor u njegovu rodnom gradu. Međutim, vlak u kojem su se nalazile žene slučajno je preusmjeren u Auschwitz. Schindler uskoro dijamantima podmićuje komandanta logora, Rudolfa Hössa koji pušta žene u Brinnlitz. Nakon što žene dođu do logora, Schindler preuzima striktnu kontrolu nad SS čuvarima, zabranjujući im da ulaze u tvornicu u kojoj se radi. Također ohrabruje Židove na molitvu. Kako bi ih sačuvao živima, Schindler troši cijelo svoje bogatstvo kako bi podmitio nacističke oficire i kupio ispravne granate od drugih kompanija; njegova tvornica tijekom sedam mjeseci rada nije proizvela niti jednu jedinu ispravnu granatu. Vrlo brzo ostaje bez novca baš u trenutku kada se Wehrmacht predaje čime je službeno završen rat u Europi.
8. svibnja 1945. godine: radnici i njemački vojnici slušaju britanskog premijera Winstona Churchilla koji obavještava cijeli svijet da je Njemačka kapitulirala. Budući da je član Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke i "ratni profiter" Schindler mora pobjeći pred nadolazećom Crvenom armijom. Premda je SS čuvarima naređeno da ubiju sve Židove koji se nalaze u logorima, Schindler ih nagovara da se radije vrate kućama kao muškarci, a ne ubojice. Nešto malo prije ponoći kada će Židovi i službeno postati slobodni, Schindler stavlja svoje stvari u automobil i oprašta se sa svojim radnicima. Oni mu daju pismo u kojem su pokušali objasniti da Schindler za njih nije kriminalac, a Stern mu daje i prsten kojeg su potajno napravili, a na kojem su ugravirali natpis iz Talmuda: "Onaj tko spasi jedan život, spašava cijeli svijet." Schindler je duboko dirnut ovom gestom, ali u tom trenutku doživljava emotivni kolaps osjećajući da je mogao spasiti još više života.
Nakon što je otišao, Schindlerovi Židovi bude se sljedećeg jutra. Pripadnik sovjetske vojske obznanjuje im da ih je Crvena armija oslobodila. Uskoro se preživjeli Židovi upute u obližnji gradić u potrazi za hranom.
Nakon montažne sekvence u kojoj vidimo post-ratne događaje poput egzekucije Amona Götha i natpisa što se dogodilo sa Schindlerom u kasnijim godinama njegovog života, vidimo Židove kako dolaze u obližnji gradić. Uskoro se crno-bijela slika pretvara u sliku u boji te vidimo Židove u današnjem vremenu koji u povorci dolaze pred Schindlerov grob u Jeruzalemu gdje je on sam želio biti pokopan. Schindlerovi Židovi koji su radili u njegovoj tvornici, sada u poodmaklim godinama života, stavljaju kamenje na nadgrobni spomenik - židovska tradicija kojom se odaje zahvalnost pokojniku. Glumci koji su tumačili glavne likove u filmu također hodaju pored njih. Ben Kingsleyja prati udovica Itzhaka Sterna koji je umro 1969. godine. Dok gledamo scenu, pojavljuje se natpis koji objašnjava da je danas manje od četiri tisuće Židova ostalo u Poljskoj, ali da u svijetu postoji više od šest tisuća potomaka Schindlerovih Židova. U posljednjoj sceni glumac Liam Neeson nad Schindlerov nadgrobni spomenik stavlja par ruža i mirno stoji iznad njega.
Glumačka postava Liam Neeson kao Oskar Schindler, njemački biznismen koji spasi živote preko 1.100 Židova zaposlivši ih u svojoj tvornici. Ben Kingsley kao Itzhak Stern, Schindlerov knjigovođa i poslovni partner. Ralph Fiennes kao Amon Göth, SS oficir kojem je dan zadatak da izgradi i vodi koncentracijski logor u Plaszowu te koji se sprijateljuje sa Schindlerom. Radi se o sadistu i psihopatu koji učestalo ubija zatvorenike iz čiste zabave. Caroline Goodall kao Emilie Schindler, Schindlerova supruga. Jonathan Sagall kao Poldek Pfefferberg, mladić koji sa svojom suprugom Milom preživljava i nabavlja potrebne stvari za Schindlera s crnog tržišta. Embeth Davidtz kao Helen Hirsch, mlada Židovka koja radi kao kućepaziteljica u Göthovoj vili. Iako je Židovka, Göth ju smatra privlačnom. Mark Ivanir kao Marcel Goldberg Andrzej Seweryn kao Julian Scherner Jerzy Nowak kao investitor Norbert Weisser kao Albert Hujar Anna Mucha kao Danka Dresner Hans-Michael Rehberg kao Rudolf Höß Daniel Del Ponte kao Josef Mengele, doktor u Auschwitzu
Produkcija Razvoj projekta mini|200px|Steven Spielberg - producent i redatelj filma Schindlerova lista. Spielberg je za ovaj film pobrao hvalospjeve filmske kritike, publike i vlastitih kolega te osvojio nagrade Oscar, Zlatni globus i BAFTA u kategoriji najboljeg redatelja. Poldek Pfefferberg bio je jedan od preživjelih Schindlerovih Židova i jedan od njegovih životnih ciljeva bio je ispričati priču o svom spasitelju. Pfefferberg je još 1963. godine pokušao producirati biografski film o Oskaru Schindleru s kompanijom MGM kojeg bi napisao Howard Koch, ali su pregovori propali. Godine 1982. autor Thomas Keneally objavio je knjigu Schindler's Ark koju je napisao nakon što je upoznao Pfefferberga. Predsjednik MCA-a Sid Sheinberg poslao je kritiku knjige iz New York Timesa redatelju Stevenu Spielbergu. Ovaj je knjigom bio opčinjen, u šali pitajući je li istinita. Spielberg "je bio privučen Schindlerovom paradoksalnom prirodom... Priča je bila o Nacistu koji spašava Židove... Što bi natjeralo čovjeka da odjednom potroši cijelo svoje bogatstvo kako bi spasio njihove živote?" Spielberg je bio zainteresiran pa je nagovorio studio Universal Pictures da otkupi prava na knjigu te se početkom 1983. godine prvi puta našao s Pfefferbergom. Pfefferberg ga je upitao kada će započeti sa snimanjem, a Spielberg mu je odgovorio: "Za deset godina." U odjavnoj špici filma stavljena je zahvala Pfefferbergu za njegov doprinos filmu pod pseudonimom "Leopold Page".
Spielberg nije bio siguran je li dovoljno sazrio kao redatelj da bi snimio film o Holokaustu pa je cijeli projekt godinama ostao "na njegovoj savjesti". Pokušao je projekt "gurnuti" redatelju Romanu Polanskom koji ga je odbio. Majka redatelja Polanskog ubijena je u Auschwitzu, a on je živio i preživio u getu u Krakovu. Polanski kasnije jest režirao vlastitu dramu o Holokaustu, film Pijanist iz 2002. godine. Spielberg je također ponudio režiju filma Sydneyju Pollacku i Martinu Scorseseu koji je bio vezan za projekt 1988. godine. Međutim, Spielberg ipak nije bio sto posto siguran da li želi dozvoliti Scorseseu da režira film "budući sam osjećao da odustajem od nečega što sam mogao učiniti za svoju djecu i obitelj." Umjesto toga, Spielberg mu je ponudio režiju filma Rt straha iz 1991. godine. Redatelj Billy Wilder također je izrazio zanimanje za režiju filma "kao memoar na većinu njegove obitelji koja je završila u Auschwitzu".