Bijela je najsvijetlija boja i akromatična je (nema zasićenje boje). Te su boje predmeti poput snijega, krede i mlijeka, a suprotna je od crne. Bijeli predmeti potpuno (ili gotovo potpuno) reflektiraju ili raspršuju sve vidljive valove svjetlosti. Na televizijskim ili računalnim ekranima bijela se boja stvara miješanjem crvene, plave i zelene svjetlosti. Bijela boja može se dobiti i iz bijelih pigmenata, osobito titanijeva dioksida.Völz, Hans G.; Kischkewitz, Jürgen; Woditsch, Peter; Westerhaus, Axel; Griebler, Wolf-Dieter; De Liedekerke, Marcel; Buxbaum, Gunter; Printzen, Helmut; Mansmann, Manfred; Räde, Dieter; Trenczek, Gerhard; Wilhelm, Volker; Schwarz, Stefanie; Wienand, Henning; Adel, Jörg; Adrian, Gerhard; Brandt, Karl; Cork, William B.; Winkeler, Heinrich; Mayer, Wielfried; Schneider, Klaus; Leitner, Lutz; Kathrein, Hendrik; Schwab, Ekkehard; Jakusch, Helmut; Ohlinger, Manfred; Veitch, Ronald; Etzrodt, Günter; Pfaff, Gerhard; Franz, Klaus-Dieter. "Pigments, Inorganic". Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry. Weinheim: Wiley-VCH. doi:10.1002/14356007.a20_243.pub2. ISBN 3527306730.
U starom Egiptu i starom Rimu svećenice su nosile bijelu odjeću u znak čistoće, a Rimljani su nosili bijele toge kako bi pokazali da su članovi građanstva. U srednjem vijeku i renesansnom dobu bijeli je jednorog bio simbol čednosti, a bijelo janje simbol žrtve i čistoće. Bijela je bila i službena boja kraljeva Francuske, boja zastave Kraljevine Francuske od 1815. do 1830. te boja monarhističkog pokreta koji se suprotstavljao boljševicima u Ruskom građanskom ratu (1917. – 1922.). Fasade grčkih i rimskih hramova bile su načinjene od bijelog mramora, a nastankom neoklasičnog stila u 18. stoljeću bijela je postala najzastupljenija boja novih crkava i građevina javnih vlasti, osobito u SAD-u. Također se često upotrebljavala u modernim arhitektonskim stilovima 20. stoljeća kao simbol modernosti i jednostavnosti.
Prema israživanjima u Europi i Sjedinjenim Državama bijela se boja najčešće dovodi u svezu sa savršenstvom, dobrotom, iskrenošću, čistoćom, početcima, novime, neutralnošću i točnošću. Bijela je boja važna za gotovo sve vjerske pokrete u svijetu. Papa, poglavar Rimokatoličke Crkve, nosi bijelu odjeću od 1566. kao simbol čistoće i žrtve. U islamu i japanskome šintoizmu bijelu odjeću nose hodočasnici. U kulturama zapadnoga svijeta i Japana bijela je najčešća boja vjenčanica i u toj ulozi predstavlja čistoću i nevinost. U mnogim azijskim kulturama bijela je također boja žalosti.
Vjera i kultura kršćanstvo – jedna od liturgijskih boja. Upotrebljava se u Gospodnjim blagdanima (Božić, Vazam...), zatim u blagdanima u kojima se slavi Blažena Djevica Marija, za svece koji nisu mučenici te u nekim zavjetnim misama.
Izvori
Literatura
Poveznice
Kategorija:Boje