Metateza likvida (premetanje likvida, premetanje bočnika) glasovna je promjena zamjene mjesta glasova u slavenskim jezicima u općeslavenskome razdoblju praslavenskog jezika na južnoslavenskom i zapadnoslavenskom jezičnom prostoru.Matasović, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, ISBN 978-953-150-840-7 Promjena je djelovala na slogove u kojima su se praslavenske likvide *r i *l javljale u skupinama *or, *ol, *er, *el u zatvorenome slogu (tj. na početku riječi ispred suglasnika ili u sredini riječi između dvaju suglasnika). IHJJ, Struna, metateza likvida, pristupljeno 2. listopada 2020.
Rezultati Rezultat promjene ovisi o fonološkom okruženju i naglascima, a razlikuje se u različitim slavenskim jezicima.
Potpuna metateza likvida
Samoglasnik ispred likvide produljuje se, čemu slijedi metateza. Rezultati su tog oblika metateze likvida:
*or > ra (praslavenski *gord > hrvatski grad) *ol > la (praslavenski *golva > hrvatski glava) *er > rě (praslavenski *bergъ > brěgъ > hrvatski brijeg) *el > lě (praslavenski *melti > mlêti > hrvatski mljeti)
Potpuna metateza likvida odlika je južnoslavenskih jezika. Češki jezik i slovački jezik provode potpunu metatezu likvida na slogovima u sredini riječi.
Nepotpuna metateza likvida
Metateza se događa bez duljenja samoglasnika. Rezultati su tog oblika metateze likvida:
*or > ro (praslavenski *gord > poljski gród) *ol > lo (praslavenski *golva > poljski głowa) *er > re (praslavenski *berza > lužičkosrpski brěza) *el > le (praslavenski *pelva > poljski plewa)
Nepotpuna metateza likvida odlika je poljskog jezika i lužičkosrpskih jezika.
Datiranje glasovne promjene
Među znanstvenicima ne postoji konsenzus o datiranju te glasovne promjene.Holzer, Georg (2007), Historische Grammatik des Kroatischen. Einleitung und Lautgeschichte der Standardsprache, Frankfurt am Main: Peter Lang, ISBN 978-3-631-56119-5 U pravilu se datira između 8. st. i 9. st. nakon djelovanja zakona otvorenih slogova. Metateza likvida vidljiva je u jezičnom posuđivanju toponimima, primjerice:
latinski Arba > hrvatski Rȃb, latinski Albōna > hrvatski Làbīn, latinski Scardōna > hrvatski Skràdīn.
Dakle, možemo je vremenski povezati s dolaskom Slavena na područje današnje Hrvatske.
Izvori
Literatura
Kapović, Mate (2008), Uvod u indoeuropsku lingvistiku, Zagreb: Matica hrvatska, ISBN 978-953-150-847-6 Matasović, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, ISBN 978-953-150-840-7 Holzer, Georg (2007), Historische Grammatik des Kroatischen. Einleitung und Lautgeschichte der Standardsprache, Frankfurt am Main: Peter Lang, ISBN 978-3-631-56119-5
Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika Kategorija:Praslavenski jezik