Japan (japanski: 日本, Nippon ili Nihon, službeno: 日本国, Nippon-koku ili Nihon-koku) otočna je država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora. Japan čini otočje od 6852 otoka, a najveći otoci sa sjevera prema jugu su: Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu koji čine više od 97 % površine. Veći broj manjih otoka okružuje ova četiri, kao i grupe udaljenih otoka Okinawa i Ryukyu.
Japansko je otočje dio pacifičkoga vatrenog prstena i nastalo je kao posljedica podvlačenja Filipinske i Tihooceanske litosferne ploče pod Euroazijsku. Dva japanska slova koja označavaju ime Japana znače "izvor sunca" pa se tako cijela zemlja često naziva "Zemlja Izlazećeg Sunca". Japansko otočje vulkanskog je podrijetla pa je dio geološki izrazito nemirnog prostora obala Tihog oceana, tvz. vatrenog prstena. Brojni potresi i vulkani glavno su obilježje Japana. Najpoznatiji vulkan je Fuji koji je ujedno i najviši vrh Japana (3776 m). Japan je planinska zemlja, jer oko 80 % površine čine planine. Oko 66 % površine prekriveno je šumama.
Po državnom uređenju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na čelu. Japan je deseta zemlja svijeta po broju stanovnika s nešto manje od 128 milijuna, od kojih 99 % čine Japanci. Glavni grad je Tokio (東京) koji sa susjednim gradovima ima oko 32 milijuna stanovnika te je najveće metropolitansko područje svijeta.
Japan je jedna od vodećih svjetskih sila. Po nominalnom BDP-u treća je svjetska ekonomija, a po Paritetu kupovne moći također je treći, iza SAD-a i Kine. Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Jedan je od tehnološki najrazvijenijih država svijeta, vodeći na mnogim poljima znanstvenih istraživanja posebice u elektronici i robotici. S više od 130 milijardi USD ulaganja u znanstvena istraživanja, treći je na Svijetu. Japan je član Ujedinjenih naroda, G8, G4, OECD-a i APEC-a.
Izvorno ime mini|lijevo|Zemljovid Japana Japanska riječ za Japan je Nippon ili Nihon, a puni naziv je Nihon no Koku i doslovno znači "Zemlja gdje izlazi sunce". Češće se koristi naziv Zemlja izlazećeg sunca. Sama riječ dolazi iz kineskog jezika i riječi Jih Pen. Japansko ime Nippon koristi se u službene svrhe, uključujući: novac, poštanske marke i međunarodne sportske događaje. Nihon se povremeno koristi u Japanu u svakodnevnom govoru.
Ranu mandarinsko kinesku riječ za Japan je evidentirao Marko Polo kao Cipangu. Ipak, kantonski naziv za Japan, iz kojeg se vjerojatno rodila riječ Japan, je Jatbun. U Malay kantonskom riječ postaje Japang i s tom riječi su se susreli portugalski trgovci u Malacci u 16 st. Smatra se da su portugalski trgovci donijeli tu riječ u Europu. Ta je riječ prvi put evidentirana u Engleskoj 1577. god. u gramatičkom pravopisu kao Giapan. U Engleskoj službeni naziv je Japan.
Od 1868., od Meiji reformi do kraja Drugog svjetskog rata 1945. naziv države je Japansko Carstvo (jap. Dai Nippon Teikoku, doslovno Veliki Carski Japan). Danas je službeni japanski naziv Nihonkoku (日本国), Država Japan. Državno ime se sastoji od znakova "日" (izgovor "Nichi", što znači dan ili sunce) i "本" (izgovor "Hon" što znači izvor ili korijen). Japanska zastava službeno se zove Nisshōki ili sunčeva zastava (日章旗) ali u svakodnevnom govoru se naziva Hinomaru ili sunčev disk (日の丸). Nacionalna himna je Kimi ga Yo.
Povijest
Japanski povjesničari japansku povijest dijele na sljedeći način:
Jomonsko razdoblje (Jomon jidai), od oko 10.000 pr. Kr. do otprilike 300. pr. Kr. Razdoblje je dobilo ime po ukrasima na predmetima koji su pronađeni iz tog doba.
Razdoblje Yayoi (Yayoi jidai) počelo je oko 300 pr. Kr. a završilo oko 300. godine. Yayoi kultura je dobila ime po istoimenom kvartu u Tokiju gdje supronađeni predmeti toga razdoblja.
Razdoblje Yamato (Yamato jidai), trajalo je od 300. – 710. godine. Ovo je razdoblje stvaranja prve prve države na japanskom tlu. Prva japanska država formirala se u trokutu današnjih gradova Kyoto-Nara-Osaka, a tada se to područje zvalo "dolina Yamato" po plemenukoje stvorilo dominaciju nad drugim grupacijama i zajednicama koje su tada egzistirale na tom području. Yamato razdoblje neki nazivaju Kofun, po ogromnim grobnim humcima tadašnjih careva. Razdoblje Asuka počelo je oko 550. god. kada je grad Asuka postala carska prijestolnica. Razdoblje Asuka je završilo 645.god. Reformom Taikom i svrgnućem obitelji Soge s vodećih funkcija u državi. Za vrijeme dominacije klana Soge u Japanu se učvrstio budizam (Budino učenje).
Razdoblje Nara (Nara jidai) trajalo je od 710. – 794. godine. Nara razdoblje je dobilo ime po carskoj prijestolnici Nari (tada se zvao Heijo-kyo), koja je to postala 710. godine.
Razdoblje Heian (Heian jidai) trajalo je od 794. – 1185. godine. Preseljenjem carskog dvora u Heian-kyo, Grad mira (današnji Kyoto, u slobodnom prijevodu znači glavna prijestolnica) dogodilo se 794. godine. Počinje razdoblje Heian poznato po procvatu visoko sofisticirane dvorske kulture koja se prenosila i na pučanstvo.
Razdoblje Kamakura (Kamakura jidai) trajalo je od 1185. – 1333. godine. Nakon bitke kod Dan-no-ure blizu današnjeg Shimonosekija 1185. godine, u kojoj je ratnički klan Minamoto(Genji) pobijedio klan Taira (Heike) grad Kamakura je kao sjedište klana Minamoto postalo središte tadašnjeg Japana.
Razdoblje Muromachi (Muromachi jidai) 1333. – 1573. Ashikaga shogunat 1338. – 1573. godine.
Razdoblje Azuchi/Momoyama (Azuchi-Momoyama jidai), trajalo je od 1573. – 1600. godine.
Razdoblje Edo ili razdoblje Tokugawa (Edo jidai), trajalo je od 1600. – 1868. godine. Šogunat Tokugawa, 1603. – 1868.
Razdoblje Meiji (Meiji jidai), trajalo je od 1868. – 1912. godine.
Razdoblje Taisho (Taisho jidai), trajalo je od 1912. – 1926. godine.
Razdoblje Showa (Showa jidai), trajalo je od 1926. – 1989. godine.
Razdoblje Heisei (Heisei jidai), trajalo je od 1989. do 2019.
Razdoblje Reiwa (Reiwa jidai) traje od 2019.
Zemljopis
Japan je otočna zemlja i proteže se uzduž istočne (pacifičke) obale Azije. Glavni otoci od sjevera prema jugu su Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu. Osim njih, Japansko otočje obuhvaća oko 6852 manjih otoka. Honshu – u prijevodu "glavno kopno" ističe se veličinom i razvijenošću, tu živi preko 80 % stanovništva i smještena je glavnina industrijskih regija. U sastav ulaze i dva niza vulkanskih otoka na jugu: Ryu Kyu na jugozapadu s najvećim otokom Okinavom te otočje Bonin i Vulkanski otoci na jugoistoku. Za Japan kao otočnu zemlju i njen daljnji razvoj izuzetno je važna dobra prometna povezanost brojnih otoka. Veća gradska središta međusobno su dobro povezana brzim cestama i željeznicama, dok su otoci spojeni mostovima i tunelima.
površina: 377.835 km² (uključujući 3091 km² teritorijalnih voda) obala: 29.751 km najviši vrh: planina Fuji (3776 m) najniža točka: Hachiro-gata (–4 m)
Oko 73 % zemlje je brdovito. Najveći planinski lanac je visoko i mlado nabrano gorje – Japanske Alpe čiji vrhovi prelaze visine od 3500 m. Rijeke su u blizini ušča nataložile male naplavne ravni u kojima su se smjestili veći gradovi. Samo 17 % površine pogodno je za obradu, a isun naplavnih nizina, plodnog tla zasutog vulkanskim pepelom ima otok Kyushu. Budući da u gospodarskom životu najveći značaj imaju dobro razvedene obale i nizine uz njih, za Japan se kaže da je "zemlja okrenuta moru".
Japan se nalazi u vulkanskoj zoni na Pacifičkom vatrenom krugu u tektonski vrlo dinamičnom području na dodiru litosfernih ploča. Dodiri i podvlačenja ovih ploča uzrok su i više od 1500 potresa na godinu. Uz te česte potrese prijeti i više od 70 aktivnih vulkana dok je ugaslih čak 165. Razorni zemljotresi, čiji rezultat su često tsunamiji, događaju se nekoliko puta u stoljeću. Najveći potresi u zadnje vrijeme bili su Chuetsu 2004. godine i Veliki Hanshin potres 1955. godine. Mnogo je toplih izvora, koje su razvili u odmarališta.
Klima mini|Hanami stranke na Himeji Japan ima umjerenu klimu i 4 izrazita godišnja doba, ali zbog velike izduljenosti pojavljuju se klimatske razlike između sjevera i juga: klima varira od regije do regije krajnji sjever je zimi vrlo hladan gdje su zime veoma hladne i s puno snijega dok su ljeta svježa hladna snježno-šumska ili borealna klima, dok krajnji jug ima suptropsku klimu s vrućim ljetima te velikom količinom padalina u kišnoj sezoni. Na klimu osim toga utječu sezonski vjetrovi koji pušu s kontinenta prema oceanu zimi i u obratnom smjeru ljeti.
Dakle modifikator klime su : Kuroshio-topla morska struja iz suptropskih područja i utječe na klimu jugoistočnog Japana. Ojashio-hladna morska struja koja donosi guste magle i snježne padaline. Kasni lipanj i rani srpanj su kišno razdoblje (osim u Hokkaidu), kada se nad Japanom nalazi sezonska kišna fronta (baiu zensen). U kasno ljeto i ranu jesen se iz tropskih područja niskog tlaka iznad ekvatora razvijaju tajfuni i prolaze od jugozapada prema sjeveroistoku, često donoseći obilne kiše.
Zemljopisna raznolikost Japana ga dijeli u 6 glavnih klimatskih područja: Hokkaido: Ima umjerenu klimu s dugim, hladnim zimama i svježim ljetima. Oborine nisu obilne, ali se zimi na otocima obično nakupi dosta snijega. Japansko more: Sjeverozapadni vjetar zimi donosi puno snijega. Ljeti je regija hladnija od pacifičkog područja, ali su ponekad temperature ekstremno visoke zbog fenomena fena, toplog vjetra. Središnje visoravni (Chuo-Kochi): Tipična kontinentalna klima, s velikim temperaturnim razlikama između ljeta i zime te između dana i noći. Nema puno padalina. Seto unutrašnje more (Seto-naikai): Planine u Chugoku i Shikoku regijama zaustavljaju sezonske vjetrove, time stvarajući lijepo vrijeme kroz cijelu godinu. Tihi ocean: Ima hladne zime s malo snijega i vruća, vlažna ljeta zbog jugoistočnog sezonskog vjetra. Nausei-shoto (Ryu Kyu) ili Jugozapadno otočje: Ima suptropsku klimu s toplim zimama i vrućim ljetima. Oborine su obilne, osobito u kišnoj sezoni. Potkraj ljeta vrlo često pušu ciklonski vjetrovi tajfuni, čija rušilačka snaga na obalama uzrokuje velike štete. U 2004. godini do otoka je došlo rekordnih 10 tajfuna.
Politika i organizacija vlasti mini|Car Naruhito mini|Kokkaijeva zgrada u Tokiju
Po državnom uređenju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na čelu. Careva uloga je ceremonijalna te on nema stvarnu vlast. Prema japanskom ustavu car je simbol države i narodnog jedinstva. Sadašnji car je Naruhito.
Zakonodavna grana vlasti u Japanu je dvodomni parlament, Kokkai koji se sastoji od Zastupničkog doma (jap. Shūgiin) i Vijećničkog doma (jap. Sangiin). Zastupnički dom se sastoji 480 članova koji se biraju na općim izborima svake 4 godine te je parlamentarni dom s većim ovlast. Članove Vijećničkog doma se bira na općim izborima svakih 6 godina te ih ukupno ima 242. Pravo glasa imaju svi građani stariji od 20 godina.
Konzervativna Liberalna demokratska stranka (LDP) je na vlasti skoro bez prekida od 1955. godine. Iznimka je 1993. godina, kad je na vlasti bila koalicijska vlada sastavljena od opozicijskih stranaka. Današnji premijer Taro Aso je iz stranke LDP. Najveća opozicijska stranka je socijalno liberalna Demokratska stranka Japana.
Kabinet je izvršna grana vlasti i sačinjavaju ga premijer i državni ministri. Kabinet izravno odgovara Kokkaiju i njegovi članovi moraju odstupiti ako mu Zastupnički dom izglasa nepovjerenje. Premijer mora biti član Kokkaija i izabiru ga njegovi kolege. Ima ovlasti za postavljanje i razrješavanje ministara, od kojih većina moraju biti članovi Kokkaija. Trenutni japanski premijer je Taro Aso.