300px|mini|Zastava duginih boja - simbol gej i lezbijskog pokreta

Zajednica LGBT osoba, često zvana i gay zajednica, svjetonazorna je i kulturna zajednica homoseksualnih, biseksualnih i transrodnih osoba te osoba, organizacija i supkultura koje ih podržavaju.

LGBT pokreti zalažu se za ravnopravnost i društvenu prihvaćenost LGBT(IQ) osoba. Ne postoji središnja organizacija koja zastupa prava i interese svih LGBT osoba, nego se brojne organizacije bave tim pitanjem.

LGBTIQ je pokrata pojma Lezbijke, Gejevi, Biseksualne, Transrodne, Interseksualne i Questioning osobe.

Temeljni pojmovi LGBTIQ se može odnositi na pokret, kulturu, aktivizam, teoriju i politiku.

Problematika LGBTIQ politike, pokreta i kulture zahtijeva razumijevanje razlika između spola i roda, odnosno spolnog i rodnog identiteta. Neki od najvažnijih pojmova su:

tjelesni integritet – pravo osobe na vlastito nesmetano tjelesno postojanje. spolni identitet – podrazumijeva vlastitu spolnu samokoncepciju, koja nije nužno ovisna o spolu pripisanom rođenjem. Spolni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Spolni identiteti jesu: žena, muškarac, transseksualna osoba i interseksualna osoba. rodni identitet – podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, koja nije nužno ovisna o spolu pripisanom rođenjem. Rodni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Rodni identiteti jesu: žensko, muško, transrodno. rodno izražavanje - može se promatrati kao način na koji se netko izražava kroz vanjsku prezentaciju, izgled, ponašanje, oblačenje, frizuru, glas, tjelesne karakteristike ili druga vanjska obilježja. Svaka osoba rodno se izražava na određeni način. Primjerice, androginost je način neutralnog rodnog izražavanja. seksualni identitet proizlazi iz seksualnosti. Podrazumijeva vlastitu kreaciju, opisivanje ili prihvaćanje raznih identiteta koji su važan segment cjelokupnog psihološkog i društvenog života osobe. Njegova osnova jest seksualna orijentacija, odnosno seksualnost osobe. Lezbijka, gej, biseksualac, biseksualka, transrodna osoba, transseksualac, transseksualka, interseksualna osoba, interseksualac, interseksualka, queer, gender queer, boi, strejt, str8, hetero, heteroseksualac, heteroseksualka itd. neki su od mogućih seksualnih identiteta. Pri kreiranju ili prihvaćanju seksualnog identiteta osoba afirmira pravo na samodefiniranje,tj. pravo da sama definira svoj identitet (ili svoje identitete) i sebe kao osobu, odnosno pravo na samoidentifikaciju, tj. pravo da sama identificira vlastiti identitet (ili svoje identitete), ili da se pak ne identificira. seksualne slobode odnose se na pravo potpunog izražavanja osobnog seksualnog potencijala kao i odgovornog ponašanja prema drugima. rodne slobode odnose se na pravo svake osobe da svoj rod izražava kroz ženskost, androginost, muškost ili bilo koju drugu točku na spektrumu. To uključuje pravo na rodnu neodređenost i rodnu kontradikciju, kao i na fizičku neodređenost i kontradikciju. Svaka osoba ima pravo sama odrediti, uvjetovati ili mijenjati spol na način koji joj to odgovara.

Polazišta gej i lezbijskog pokreta mini|Godine 1970. grčko slovo lambda (λ) postaje simbol "gej i lezbijskog oslobođenja".

Gej i lezbijski pokreti sežu daleko u prošlost. Osnutkom Znanstveno-humanitarnog odbora u Berlinu 1897. otvara se javna rasprava o homoseksualnosti koja se do tada u većini zemalja smatrala „protuprirodnim bludom“ te je bila zakonski kažnjiva.

Krajem 19. stoljeća nekoliko je zemalja dekriminaliziralo homoseksualne odnose. Prva je bila Francuska, i to 1791., zatim Belgija 1792., Nizozemska 1811., Španjolska 1822. i Italija 1889. godine. Sve navedene zemlje, uz iznimku Italije, dozvoljavale su muške homoseksualne odnose uz uvjet punoljetnosti obaju partnera. Pritom je granica za heteroseksualne odnose bila niža, ovisno o pojedinoj zemlji. Italija je jednako tretirala spolne odnose osoba istog spola i osoba različitog spola.

Suvremeni gej i lezbijski pokret javlja se na Zapadu nakon Drugog svjetskog rata, i to 1950-ih godina kada pojedinci odlučuju otvoreno govoriti o svojem seksualnom identitetu. Njima je uspjelo osigurati nekoliko sigurnih prostora diljem Amsterdama, Kopenhagena, Pariza i Los Angelesa, gdje su se osobe drugačije seksualne orijentacije mogle družiti i upoznavati.

Datum 27. lipnja 1969. obilježava se kao dan gej i lezbijskog pokreta, odnosno kao Međunarodni dan ponosa. Naime, tijekom noći s 27. na 28. lipnja policija je provela raciju u diskoteci „Stonewall“ u njujorškoj četvrti Greenwich Villageu te je potom odlučila zatvoriti taj bar. No posjetitelji diskoteke, mahom gejevi i transvestiti, odbili su prihvatiti tu odluku. Transrodne osobe započele su prosvjed kojem su se pridružile antiratne, feminističke, gej i lezbijske organizacije i organizacije za prava Afroamerikanaca.

U Njemačkoj se slične manifestacije nazivaju Christopher Street Day, a najveće među njima održavaju se u Münchenu i Berlinu. Najveća europska povorka ponosa održava se u Kölnu.

Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća osnovane su brojne organizacije koje su prigrlile pojmove "gej" i "lezbijka", a desetljeće kasnije i pojam "queer".

Metodologija pokreta LGBTIQ

Metodologiju pokreta čini LGBTIQ pristup koji se temelji na ljudskim pravima (eng. human rights-based approach), ili na standardima i načelima ljudskih prava te prepoznavanju i uvažavanju individualnih obilježja pojedine populacije. Njime se nastoji djelovati na javne politike u cilju aktivnog rješavanja specifičnih problema određene zajednice kako bi se oblikovanjem takvih politika odgovorilo na stvarne potrebe ljudi, skupina i zajednica na temelju konkretnog djelovanja ili strategija za poboljšanje stanja.

Diskriminacija i nasilje

LGBTIQ osobe često se susreću s diskriminacijom, zlostavljanjem, vrijeđanjem i drugim oblicima nasilja. Aktivističko djelovanje podrazumjijeva ukazivanje na opće statistike o učestalosti takvih pojava, ali i na pojedinačne slučajeve ugroženosti LGBTIQ osoba.

Neki od oblika nasilja kojem su izložene LGBTIQ osobe jesu:

"zločin iz mržnje" odnosno zločin koji je počinjen iz mržnje i netrpeljivosti prema osobi ili osobama koje su drugačije po nekom aspektu njihove ljudskosti, među ostalim njihovoj seksualnoj orijentaciji te rodnom i spolnom identitetu. Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 9. rujna 2006. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (s 91 glasom "za", 10 glasova "protiv" i 2 "suzdržana" glasa) kojim je, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske i amandmane saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, uvedena definicija zločina iz mržnje, a kazneno djelo ubojstva počinjeno iz mržnje kvalificirano kao teško ubojstvo. diskriminacija – diskriminacija predstavlja svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili nejednako postupanje na osnovu određenih obilježja, odnosno poništavanje ili umanjivanje poštovanja uživanja ili priznavanja. Višestruka diskriminacija je diskriminacija na temelju više osnova ili na više razina, ili je diskriminacija kojom se kršenjem jednog prava ujedno krše i druga prava. govor mržnje – usmeni ili pisani govor kojim se javno izaziva ili uzrokuje mržnja prema određenoj skupini (ili pojedincu) zbog nekog njezinog određenja, među ostalim seksualne orijentacije te rodnog i spolnog identiteta, u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja i/ili raspaljivanje postojeće mržnje. tjelesno nasilje – nanošenje tjelesnih ozlijeda psihičko nasilje – verbalni napadi, omalovažavanje, vrijeđanje, ismijavanje, uskraćivanje slobode kretanja, zastrašivanje, prijetnje itd. seksualno nasilje – seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentari, ili prijedlog/komentar usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti. Može uključivati uznemiravanje, zlostavljanje, silovanje, trgovinu, prisilnu prostituciju i pornografiju. ekonomsko nasilje – uskraćivanje ili oduzimanje ekonomskih sredstava, potencijala. institucionalizirano nasilje – nepravedan, neodgovarajući i neprimjeren odgovor državnih i društvenih tijela, odnosno izostanak bilo kakvog odgovora. seksualna eksploatacija - seksualno iskorištavanje radi ostvarivanja sticanje seksualnog zadovoljenja, financijske dobiti ili napredovanja zlouporabom seksualnosti druge osobe, pri čemu joj se uskraćuju njezina ljudska prava (pravo glasa, dostojanstvo, jednakost, autonomija, psihičko i tjelesno zdravlje te pravo na život bez nasilja).

Pogrdni, uvredljivi i općenito neprimjereni izrazi Kao i u drugim jezicima, i u hrvatskom jeziku postoje pogrdni pojmovi kojima se iskazuje mržnja prema LGBTIQ osobama ili se takve osobe izlaže ruglu. Ponekad je njihova uporaba posljedica neznanja, nerazumijevanja i straha. Neki od tih pojmova su: "peder", "pederko", "pederčina", "pešo", "lezba", "lezbača", "homo", "homi", "homić", "kraljica (teatra)", "ona-on", "on-ona", "dajguz", "đukica", "tranzić", "tranzi", "topli brat" itd. Takvi pojmovi neprihvatljivi su u osobnoj komunikaciji, a posebice u javnom govoru, medijima i sl.

Budući da je znanstvena zajednica još sedamdesetih godina 20. stoljeća odbacila klasifikaciju homoseksualnosti kao psihološkog poremećaja, suvremena uporaba navedenih pojmova isključivo može služiti prikazu lezbijki i gej muškaraca kao manje čovječnih, mentalno bolesnih ili opasnih osoba za društvo. Posebice je opasno izjednačavanje homoseksualnosti s pedofilijom čime se želi sugerirati da su lezbijke i gej muškarci prijetnja za društvo, posebice za djecu, unatoč tome što znanstvene studije dokazuju da najveći broj pedofila ne osjeća nikakvu spolnu privlačnost prema punoljetnim muškarcima.

Kada se govori o istospolnoj orijentaciji potrebno je izbjegavati pojam "homoseksualizam". Njegova uporaba uvrjedljiva je za osobe homoseksualne orijentacije jer aludira na poremećaj. Ispravan pojam je homoseksualnost ili istospolna orijentacija.

Izraz "gej životni stil" netočan je jer ne postoji jedinstveni lezbijski ili gej životni stil (kao što uostalom ne postoji ni "heteroseksualni životni stil"). Njime se stigmatizira i omalovažava lezbijke i gej muškarce te sugerira kako je njihova seksualna orijentacija njihov izbor.

Pojmovi kao što su "promjena spola", "pred-operativno" i "post-operativno" uvrjedljivi su za transseksualne osobe koje su odlučile uskladiti svoj biološki spol s rodnim identitetom. Ispravan naziv za proces kroz koji prolaze transseksualne osobe jest tranzicija.

Ujedno je potrebno izbjegavati pojmove "priznati homoseksualac" ili "deklarirani homoseksualkac" za homoseksualnu odnosno biseksualnu osobu koja ne skriva svoju seksualnu orijentaciju. Takvim se pojmovima naime sugerira da je biti lezbijka ili gej muškarac sramotno. Umjesto navedenih pojmova primjerenije je rabiti izraz "osoba koja je otvoreno lezbijka ili otvoreno gej".

Engleske riječi "gay" i "straight" se pri titlovanju filmova i serija još ponekad prevode neprimjerenim terminima "homić" (gay) odnosno, čak, "normalan" (straight). Budući da je "gay" oznaka seksualnog identiteta, ne prevodi se, nego se piše "gay" ili "gej". Jednako tako, "straight" je oznaka seksualnog identiteta heteroseksualnih osoba.

Ponekad se pri raspravama o ostvarenju prava LGBTIQ osoba iznose tvrdnje da se radi o "posebnim pravima". Naime, protivnici izjednačavanja ljudskih prava LGBTIQ i heteroseksualnih osoba "posebnim pravima" smatraju priznavanje lezbijskim i gej osobama istih prava koja uživaju heteroseksualne osobe. To u praksi znači protivljenje izjednačavanju prava na stupanje u brak homoseksualnih i heteroseksualnih osoba, opiranje uvođenju anti-diskriminacijskog zakonodavstva, svrstavanju nasilja nad osobama zbog njihove seksualne orijentacije u zločine iz mržnje ili usvajanju djece od strane lezbijki i gej muškaraca.

Gej i lezbijski pokret u Sjedinjenim državama