Mirjana Krizmanić (Zagreb, 28. siječnja 1936. – ?, 17. ožujka 2024.) je hrvatska psihologinja. Nakon dugogodišnje akademske karijere na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nastavila je raditi u mirovini, pišući stručne i knjige popularno-psihologijske tematike.
Životopis Rođena je i školovana u Zagrebu, a u istom gradu je, na Filozofskom fakultetu, diplomirala psihologiju 1960. godine. Ostaje raditi na fakultetu, gdje je 1971. i doktorirala.Krizmanić, Mirjana; Hrvatska enciklopedijaPristupljeno 30. ožujka 2021. Predavala je predmete iz područja kliničke i zdravstvene psihologije, a 1972. je osnovala Katedru za kliničku psihologiju, kojoj je bila predstojnica gotovo trideset godina, do mirovine krajem 2000.dr. sc. Mirjana Krizmanić; Društvo psihologa u Splitu Pristupljeno 30. ožujka 2021.Mirjana Krizmanić; Centar za demokraciju i pravo Miko TripaloPristupljeno 30. ožujka 2021.
Glavna područja njezinog znanstvenog interesa bili su koncepti smisla za humor i kvalitete života, ali i njihovih međusobnih veza.Pastuović, N., Kolesarić, V. i Krizmanić, M. (1995.) Psychological variables as predictors of quality of life. Review of Psychology, 2, 1-2, str. 49–61. Pristupljeno 30. ožujka 2021. Razvila je, prilagodila i prevela nekoliko mjernih instrumenata u tom periodu karijere, uglavnom u suradnji s Vladimirom Kolesarićem, a najpoznatiji su Skala kvalitete življenja i Test za ispitivanje smisla za humor: HOPA.Krizmanić, M., Kolesarić V. i Janig, H. (1994.) Cross-cultural validation of a psychological model of "Quality of life" concept. Review of Psychology, 1, 1, str. 29–36. Pristupljeno 30. ožujka 2021.Krizmanić, M. i Kolesarić, V. (1994.) HOPA – 86 Test za ispitivanje smisla za humor. Jastrebarsko: Naklada Slap. Ove skale je koristila u vlastitim istraživanjima, ali pokazale su se pouzdanima te se i dalje upotrebljavaju prilikom ispitivanja kvalitete života i humora. Postale su uobičajeni mjerni instrumenti tih konstrukata na našem govornom području.Slakoper, D. i Brkić, J. (1999.) Rad u smjenama i kvaliteta življenja. Arhiva za higijenu rada i toksikologiju, 50, 4, str. 395–401. Pristupljeno 30. ožujka 2021.Lučev, I. i Tadinac, M. (2008.) Kvaliteta života u Hrvatskoj – povezanost subjektivnih i objektivnih indikatora te temperamenta i demografskih varijabli s osvrtom na manjinski status. Migracijske i etničke teme, 24, 1-2, str. 67–89. Pristupljeno 30. ožujka 2021.Brajković, L. (2010.) Pokazatelji zadovoljstva životom u trećoj životnoj dobi. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu: Medicinski fakultet. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
Tijekom i nakon Domovinskog rata posvetila se radu koji je uključivao pomoć stradalima, prije svega invalidima i izbjeglicama. Bila je i jedna od osnivačica nevladine humanitarne udruge "Dobrobit" koja se, osim samog pružanja pomoći, bavila i edukacijom te pisanjem tekstova o psihosocijalnoj pomoći. Nakon odlaska u mirovinu nastavlja raditi na pisanju stručne literature,Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S. i Šverko, B. (2005.) Psihologijski rječnik. Zagreb: Naklada Slap. ali počinje se baviti i pisanjem popularno-psihologijskih knjiga s tematikom koja je usko vezana uz njezinu znanstvenu karijeru. Tada postaje poznatija i u široj javnosti.Mirjana Krizmanić napisala knjigu o ljudima koji stalno jadikuju Večernji list, 18. veljače 2013. Pristupljeno 30. ožujka 2021. Iako objavljuje knjige koje su na istim policama s onima o samopomoći, izrazito je kritična prema takvom površnom pristupu psihologiji te u svojim popularno-znanstvenim radovima pokušava prenijeti samo znanja koja su znanstveno dokazana, ali ih prikazuje jezikom dostupnim cijeloj populaciji.Razgovor sa priznatom psihologinjom prof. Mirjanom Krizmanić povodom njezine najnovije “Knjige rastanaka” Akademija Art, 11. veljače 2020. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
Bibliografija Objavila je 70-ak radova u stručnim časopisima, dvije stručne knjige, dvadesetak poglavlja u knjigama drugih urednika i deset popularno-psihologijskih knjiga. Također je objavila ili prevela dvadeset mjernih instrumenata i sedam priručnika za uporabu istih.Mirjana Krizmanić; goodreads Pristupljeno 30. ožujka 2021.
Neki od radova su: Tolerancija u svakidašnjem životu: psihologija tolerancije, Krizmanić, M. i Kolesarić, V., Zagreb: Naklada Slap, 2003. HOPA – 86 Test za ispitivanje smisla za humor, Krizmanić, M. i Kolesarić, V., Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994. Psihosocijalna rehabilitacija invalida, Krizmanić, M., u Havelka, M. (ur.) Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 124-137, 1998. Psihologijski rječnik, Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S. i Šverko, B., Zagreb: Naklada Slap, 2005. Tkanje života, Krizmanić, M., Zagreb: Profil, 2009. U ljubavi i bez nje, Krizmanić, M., Zagreb: Profil, 2011. O životinjama i njihovim ljudima: dobrobit koja proizlazi iz zajedništva ljudi i životinja, Krizmanić, M., Zagreb: V.B.Z, 2016.
Nagrade i priznanja 1985. – Republička nagrada za znanstveni rad "Božidar Adžija", 1993. – nagrada "Ramiro Bujas" za osobito vrijedno ostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije (s nekoliko članova udruge "Dobrobit") 1999. – povelja Filozofskog fakulteta 2005. – nagrada "Ramiro Bujas" za "Psihologijski rječnik" (s drugim autorima) 2007. – nagrada "Marko Marulić" za osobit doprinos primijenjenoj psihologiji 2007. – nagrada "Ramiro Bujas" za životno djelo 2009. – nagrada "Zagrepčanka godine" Zagrebačke skupštine 2013. – nagrada "Miko Tripalo" za rad, nesebični javni angažman u zaštiti dostojanstva čovjeka, obrani sloboda i promicanju društvene pravednosti
Izvori
Vanjske poveznice Mirjana Krizmanić, Hrvatska enciklopedija
Kategorija:Hrvatski psiholozi Kategorija:Životopisi, Zagreb