Regularna velika loža Srbije (srp. Регуларна велика ложа Србије), skraćeno RVLS, je regularna slobodnozidarska velika loža u Srbiji. Ovo je najbrojnija velika loža u Srbiji s više od 2.000 članova. Osnovana je 1993. godine kao Regularna velika loža Jugoslavije.

Povijest

Zbog radikalizacije antimasonskog pokreta kako u Europi tako i u Kraljevini Jugoslaviji, Velika loža "Jugoslavija" (osnovana 1919.) je obustavila svoje aktivnosti 1940. godine. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1945. godine, i uspostave komunističke Jugoslavije, kao i komunističke Srbije, nastavlila se zabrana djelovanja slobodnih zidara tako da nije ni došlo do obnavaljanja velike lože.

Regularna velika loža Jugoslavije (1993. – 2006.) Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s demokratskim promjenama kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri lože u Beogradu: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do unošenja svjetla u Veliku ložu Jugoslavije 23. lipnja 1990. godine kojeg unose Ujedinjene velike lože Njemačke. U uvjetima propagiranja rata od strane predsjednika Slobodana Miloševića i režima, napada na medije i slobodu tiska i uspona kriminalnih skupina, slobodno zidarstvo u tadašnjoj Srbiji trebalo je odigrati važnu ulogu u širenju ideja građanske slobode, duha međunacionalne i druge tolerancije i slobode. Razna dešavanja su doprinijela tome da Ujedinjene velike lože Njemačke odluče sudbinu daljeg razvoja slobodnog zidarstva u Srbiji povjeriti Velikoj loži Jugoslavije. Zbog nesigurnosti i pritisaka vlasti, naredna godišnja skupština održana je izvan SR Jugoslavije, u Italiji, u Riminiju. 13. i 14. ožujka 1993. godine. Tada je veliki majstor postao Dragorad Tanasić, a velika loža je nazvana "Regularna velika loža Jugoslavije" (Регуларна велика ложа Југославије). Od tada započinje dalji rast i razvoj slobodnog zidarstva.

Oko 2000. godine ova velika loža je imala skoro 200 članova. Godine 2002. ova velika loža je dobila, odnosno obnovila, priznanje Ujedinjene velike lože Engleske kao regularna velika loža koja nastavlja slobodnozidarske aktivnosti na teritoriji Srbije od njenog utemeljenja 1919. godine i prvog priznanja regularnosti iz 1930. godine.

Godine 2003. u Novom Sadu je osnovana Loža "Dunav". Godine 2004. u Beogradu je osnovana Loža "Singidunum".

Godine 2006. u Beogradu su obnovljene dvije lože, "Sloga, rad i postojanstvo" i "Šumadija". Ložu "Sloga, rad i postojanstvo" uspostavili su članovi istoimene loža koja je radile pod zaštitom Velike lože Jugoslavije do 1997. godine. Loža "Šumadija" je osnovana je od članova istoimene loža koja je radile prvo pod zaštitom Velike lože Jugoslavije (1993. – 1997.) a potom i Velike nacionalne lože Jugoslavije (2000. – 2003.). Iste godine osnovna je i Loža "Garibaldi" u Nikšiću.

Početkom lipnja 2006. godine Srbija je postala neovisna država nakon raspuštanja državne zajednice s Crnom Gorom. Već 8. lipnja usvojeno je rješenje o promjeni naziva velike lože u "Regularna velika loža Srbije".

Regularna velika loža Srbije (od 2006.)

Početkom 2007. godine godine pod zaštitom Regularne velike lože Srbije radile su 22 lože, od toga 12 u Beogradu, tri u Novom Sadu, dvije u Subotici, jedna u Zrenjaninu i četiri u Crnog Gori, po jedna u Podgorici, Cetinju, Kotoru i Nikšiću.

Četiri crnogorske lože u Crnoj Gori pod zaštitom Regularne velike lože Srbije su 3. lipnja 2006. godine osnovale Veliku ložu Crne Gore. Ove četiri lože će ostati pod zaštitom srpske velike lože sve do "unosa svjetla" u Veliku ložu Crne Gore 12. svibnja 2007. godine u Cetinju.

Godine 2007. uspostavljene su Loža "Aurora" u Vršcu te dvije lože u Beogradu, "Saint John" i "Đorđe Weifert". Svjetska konferencija regularnih velikih loža je 30. rujna 2007. godine u Portlandu, poslije izdvajanja loža koje su osnovale i promjene naziva, priznala ovu veliku ložu kao jedinu i suverenu veliku ložu u Srbiji. Početkom listopada 2009. godine osnovane su tri lože, "Svetinja" u Kragujevcu kao i "Europa" i "Mudrost i vjera" u Beogradu.

Početkom 2011. godine dio članstva je suspendiran uključujući i poznatog glumca Mikija Manojlovića. U rujnu iste godine osnovana je Loža "Branislav Nušić" u Smederevu. U rujnu 2012. godine osnovana je Loža "Branislav Nušić" u Nišu. U 2015. godini ova velika loža je imala oko 1.200 članova u 33 lože.

U prosincu 2021. godine u članstvo Regularne celike lože Srbije pristupilo je oko 300 slobodnih zidara iz iregularnih i nepriznatih organizacija u Srbiji. Tom prilikom uspostavljene su četiri nove lože u Beogradu; "Dostojanstvo i istina", "Svjetlost", "Svetomir Nikolajević" i "Benjamin Franklin". U Beogradu je 2024. godine osnovana Loža "Zenit".

U lipnju 2026. je organiziran "Međunarodni masonski mirovni kongres" u Beogradu povodom 100. obljetnice mirovnog skupa 1926. kada su se ovde prvi put posle Velikog rata zagrlili njemački i francuski slobodni zidar.

Udruge sličnog naziva U Srbiji su registrirane udruge i nelegitimne paramasonske organizacije sličnog nazivaPresuda Višeg suda u Beogradu, 5 P.4. br. 175/2014 od 25.11.2015. koje nisu povezane s ovom velikom ložom, i to su Udruženje "Regularna velika loža Srbije, Beograd" (osnovana 2007.), Udruženje "Velika regularna loža Srbije u orijentu Beograd" (2010.) i Regularna velika loža Srbije u zenitu Beograd Republika Srbija (2015.). Sve tri organizacije osnovao je Čedomir Vukić.

Ustroj Sjedište Regularne velike lože Srbije je u Beogradu. – Regularna velika loža Srbije (Регуларна велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17607928 od 1. lipnja 1993. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.

Lože

U lipnju 2026. godine pod zaštitom ove velike lože rade 63 lože, od toga 39 u Beogradu, 8 u Novom Sadu, 4 u Nišu, po dvije u Subotici i Zrenjaninu, te po jedna u Vršrcu, Smederevu, Kragujevcu, Zaječaru, Srijemskoj Mitrovici, Ćupriji i Valjevu, a jedna loža se nalazi u Kosovskoj Mitrovici, Kosovo. U Beogradu rade i dvije lože na stranim jezicima, i to Loža "Sveti Ivan" (Saint John / Sveti Jovan) na engleskom jeziku i Loža "Lessing" na njemačkom jeziku. Velika loža ima svoje hramove u Beogradu, Ćupriji, Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu, Smederevu, Sremskoj Mitrovici, Subotici, Valjevu, Vršcu, Zaječaru i Zrenjaninu. Loža "Pobratim" (Ложа "Побратим") br. 1, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine. Loža "Maksimilijan Vrhovac" (Ложа "Максимилијан Врховац") br. 2, Beograd – nosi naziv po zagrebačkom biskupu i slobodnom zidaru Maksimilijanu Vrhovcu, kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1913. godine. Loža "Svjetlost Balkana Garibaldi" (Ложа "Светлост Балкана Гарибалди") br. 3, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine te talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru Giuseppeu Garibaldu. Loža "Vuk Karadžić" (Ложа "Вук Караџић") br. 5, Beograd – nosi naziv po jezikoslovcu, reformatoru srpskoga jezika i slobodnom zidaru Vuku Karadžiću. Loža "Mitropolit Stratimirović" (Ложа "Митрополит Стратимировић") br. 6, Novi Sad – nosi naziv po karlovačkom metropolitu i slobodnom zidaru Stefanu Stratimiroviću, kao i po novosadskoj loži utemeljenoj 1924. godine. Loža "Libertas" br. 7, Novi Sad – nosi naziv po novosadskoj loži utemeljenoj 1876. godine. Loža "Dositej Obradović" (Ложа "Доситеј Обрадовић") br. 8, Beograd – nosi naziv po prosvjetitelju i slobodnom zidaru Dositeju Obradoviću. Loža "Vojvodina" (Ложа "Војводина") br. 9, Zrenjanin – nosi naziv po pokrajini Vojvodina na sjeveru Srbije, kao i po zrenjaninskoj loži utemeljenoj 1931. godine. Loža "Stvaranje – Alkotaš" (Ложа "Стварање – Алкоташ") br. 10, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljenoj 1910. godine. Loža "Dunav" (Ложа "Дунав") br. 11, Novi Sad – nosi naziv po rijeci Dunav. Loža "Mihajlo Pupin" (Ложа "Михајло Пупин") br. 13, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i slobodnom zidaru Mihajlu Pupinu. Loža "Amadeus" (Ложа "Амадеус") br. 14, Beograd – nosi naziv po austrijskom skladatelju i slobodnom zidaru Wolfgangu Amadeusu Mozartu. Loža "Nemanja" (Ложа "Немања") br. 15, Niš – nosi naziv po niškoj loži utemeljenoj 1892. godine. Loža "Singidunum" (Ложа "Сингидунум") br. 16, Beograd – nosi naziv po Beogradu i njegovom nazivu u doba Rimskog Carstva. Loža "Istina" (Ложа "Истина") br. 17, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1920. godine. Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (Ложа "Слога, рад и постојанство") br. 19, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine. Loža "Stela Polaris" (Ложа "Стела Поларис") br. 20, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljenoj 1928. godine. Loža "Saint John" (Ложа "Сент Џон") br. 21, Beograd – nosi naziv po Svetom Ivanu i radi na engleskom jeziku. Loža "Šumadija" (Ложа "Шумадија") br. 23, Beograd – nosi naziv po području Šumadija, kao i po beogradskoj loži utemeljenoj 1910. godine. Loža "Aurora" (Ложа "Аурора") br. 24, Vršac – nosi naziv po vršačkoj loži utemeljenoj 1905. godine; odnosno po drugom nazivu za polarnu svjetlost. Loža "Đorđe Weifert" (Ложа "Ђорђе Вајферт") br. 25, Beograd – nosi naziv po bankaru i slobodnom zidaru Đorđu Weifertu, prvom velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija". Loža "Lessing" (Ложа "Лесинг") br. 26, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i slobodnom zidaru Gottholdu Ephraimu Lessingu i radi na njemačkom jeziku. Loža "Europa" (Ложа "Европа") br. 27, Beograd – nosi naziv po kontinentu Europa i dio je lanca istoimenih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi. Loža "Svetinja" (Ложа "Светиња") br. 28, Kragujevac – nosi naziv po svetinji, svetoj osobi ili predmetu. Loža "Mudrost i vjera" (Ложа "Мудрост и вера") br. 29, Beograd Loža "Probitas 1785." (Ложа "Пробитас 1785.") br. 30, Novi Sad – nosi naziv po petrovaradinskoj loži utemeljenoj 1785. godine. Loža "Alma Mons" (Ложа "Алма Монс") br. 31, Novi Sad – nosi naziv po planini Fruška gora, prema nazivu u doba Rimskog Carstva. Loža "Branislav Nušić" (Ложа "Бранислав Нушић") br. 32, Smederevo – nosi naziv po književniku Branislavu Nušiću. Loža "Quatuor Coronati" (Ложа "Кватор Коронати") br. 33, Novi Sad – istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE). Loža "Stevan Sremac" (Ложа "Стеван Сремац") br. 34, Niš – nosi naziv po književniku Stevanu Sremcu. Loža "Aleksandar I. Karađorđević" (Ложа "Александар I Карађорђевић") br. 35, Beograd – nosi naziv po jugoslovanskom vladaru i slobodnom zidaru kralju Aleksandaru I. Loža "Hiram" (Ложа "Хирам") br. 36, Beograd – nosi naziv po Hiramu Abifu. Loža "Avala" (Ложа "Авала") br. 37, Beograd – nosi naziv po planini Avala, pored Beograda. Loža "Harmonija" (Ложа "Хармонија") br. 38, Kosovska Mitrovica Loža "Felix Romuliana" (Ложа "Феликс Ромулиана") br. 39, Zaječar – nosi naziv po rimskom kompleksu Felix Romuliana pored Zaječara. Loža "Goethe" (Ложа "Гете") br. 41, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i znanstveniku Johannu Wolfgangu von Goetheu. Loža "Andreja Andra Dinić" (Ложа "Андреја Андра Динић") br. 42, Beograd – nosi naziv po sudcu i slobodnom zidaru Andreji Diniću, posljednjem velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija". Loža "Konstantin Veliki" (Ложа "Константин Велики") br. 43, Niš – nosi naziv po rimskom caru Konstantinu I. Velikom. Loža "Tales 1875." (Ложа "Талес 1875.") br. 44, Zrenjanin – nosi naziv po zborniku putopisa Travelers' Tales objavljenom 1875. godine. Loža "Feniks" (Ложа "Феникс") br. 45, Beograd – nosi naziv po mitološkom biću feniks. Loža "Neoplanta" (Ложа "Неопланта") br. 46, Novi Sad – nosi naziv po Novom Sadu i njegovom nazivu u doba Rimskog Carstva. Loža "Beograd 878." (Ложа "Београд 878.") br. 47, Beograd – nosi naziv po Beogradu i prvom zapisu o slavenskom imenu Beograd iz 878. godine.