Kamenikolike () jedini su red nadreda Saxifraganae Reveal iz razreda Magnoliopsida. Iznimno su raznolike po građi i životnom obliku te obuhvaćaju zeljaste biljke, sukulente, vodene biljke, grmove, penjačice i velika stabla. Red danas obuhvaća 15 porodica i približno 2600 vrsta. Opis Saxifragales su morfološki toliko raznolike da ih je teško opisati jednom jednostavnom kombinacijom obilježja. Listovi mogu biti jednostavni ili složeni, mesnati ili tanki, a njihov raspored i oblik znatno se razlikuju među porodicama. U mnogih predstavnika rubovi listova imaju žljezdaste zupce. Unutar reda nalaze se izraziti sukulenti poput Crassulaceae, drvenaste Hamamelidaceae i Altingiaceae, vodene vrste Haloragaceae te potpuno bezklorofilni korijenski paraziti porodice Cynomoriaceae.
Cvjetovi su također vrlo različiti, ali su često dvospolni i radijalno simetrični, najčešće četvero- ili peteročlani. Čest je hipantij, a ginecej je u mnogim skupinama građen od dva plodna lista koji mogu biti srasli pri osnovi, ali ostati slobodni prema vrhu. Položaj plodnice varira od nadraslog do podraslog. Plodovi mogu biti kapsule, folikuli, bobice ili drugi tipovi, pa ni građa ploda nije jedinstveno obilježje cijeloga reda. Mobot, pristupljeno 8. rujna 2026.
Rasprostranjenost i ekologija Predstavnici reda rasprostranjeni su gotovo po cijelom svijetu, od arktičkih i visokoplaninskih područja do tropa. Posebno su raznoliki u umjerenim područjima sjeverne hemisfere, ali pojedine porodice imaju sasvim drukčija središta rasprostranjenosti. Nastanjuju stijene, planinske travnjake, šume, močvare, slatke vode, sušna područja i druga staništa. Sukulentne Crassulaceae osobito su prilagođene sušnim uvjetima, dok brojne Haloragaceae žive u vodi ili uz vodu.
Sistematika i povijest Ime Saxifragales objavili su Friedrich von Berchtold i Jan Svatopluk Presl 1820. godine u djelu O přirozenosti rostlin, na stranici 259. WFO među sinonimima reda navodi Cercidiphyllales, Daphniphyllales, Haloragales, Hamamelidales i Sedales.WFO, pristupljeno 8. rujna 2026.
Današnji sastav reda jedan je od dobrih primjera koliko je molekularna filogenetika promijenila tradicionalnu klasifikaciju. Biljke koje su prije bile raspoređivane među različite skupine prema vanjskoj građi pokazale su se članovima jedne dobro poduprte evolucijske grane. Peridiscaceae, primjerice, nekoć su bile smještene u Malpighiales, ali su molekularni podaci pokazali da pripadaju Saxifragales.Elatinaceae are sister to Malpighiaceae; Peridiscaceae belong to Saxifragales †, pristupljeno 8. rujna 2026.
Još neobičniji slučaj predstavljaju Cynomoriaceae, potpuno parazitske biljke čiji je položaj dugo bio nejasan i koje su povezivane i sa Santalales. Analize nuklearnih, plastidnih i mitohondrijskih gena pokazale su da pripadaju Saxifragales, pa ih je APG IV 2016. uključio kao petnaestu porodicu reda.An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV, pristupljeno 8. rujna 2026.
Nekadašnja porodica Pterostemonaceae više se ne priznaje kao zasebna: rod Pterostemon uključen je u Iteaceae. Kew danas Pterostemonaceae izričito vodi kao sinonim Iteaceae, koja sadržava rodove Itea i Pterostemon.Kew Iteaceae, pristupljeno 8. rujna 2026.
Filogenija Li i suradnici (2026.) analizirali su više od tisuću nuklearnih gena i izdvojili pet dobro poduprtih glavnih grana: Peridiscaceae. Paeoniaceae. drvenastu granu — Altingiaceae, Cercidiphyllaceae, Daphniphyllaceae i Hamamelidaceae. Cynomoriaceae jezgrene Saxifragales — Aphanopetalaceae, Crassulaceae, Grossulariaceae, Haloragaceae, Iteaceae, Penthoraceae, Saxifragaceae i Tetracarpaeaceae.Phylotranscriptomics reveals conflicts of deep nodes in Saxifragales, pristupljeno 8. rujna 2026.
Nova analiza snažno podupire Paeoniaceae kao sestrinsku skupinu drvenastoj grani, a Cynomoriaceae kao sestrinsku skupinu jezgrenim Saxifragales. Međutim, dublji odnosi među tih pet glavnih grana još pokazuju sukobe između pojedinih gena. Autori ih uglavnom povezuju s drevnim protokom gena, a u manjoj mjeri s nepotpunim razvrstavanjem predačkih (ancestralnih) linija.
I položaj cijelog reda među superrosidima dugo je bio sporan. Velika analiza gotovo 8000 rodova iz 2024., provedena na temelju 353 nuklearna gena, pronašla je Saxifragales kao sestrinsku skupinu ostatku rosida, za razliku od ranijih plastidnih analiza koje su na tom položaju nalazile Vitales.Phylogenomics and the rise of the angiosperms, pristupljeno 8. rujna 2026.
Porodice Aktualni opseg reda obuhvaća ovih 15 porodica : Altingiaceae Horan. Aphanopetalaceae Doweld Cercidiphyllaceae Engl. Crassulaceae J.St.-Hil. Cynomoriaceae Endl. ex Lindl. Daphniphyllaceae Müll.Arg. Grossulariaceae DC. Haloragaceae R.Br. Hamamelidaceae R.Br. Iteaceae J.Agardh Paeoniaceae Raf. Penthoraceae Rydb. ex Britton Peridiscaceae Kuhlm. Saxifragaceae Juss. Tetracarpaeaceae Nakai Izvori
Kategorija:Redovi Magnoliopsida