Amazasp II. od Iberije (gruz. ამაზასპი) bio je kralj Iberije (Kartlija, sadašnja središnja i istočna Gruzija), prema srednjevjekovnim Gruzijskim kronikama, posljednji iz linije Farnavazida. Sin i nasljednik Farsmana III. pretpostavlja se da je vladao u drugoj polovici 2. stoljeća, od 185. do 189. godine.
Gruzijske kronike detaljno opisuju Amazaspovu pobjedu nad napadima Alana, te njegov uzajamni napad na alanske zemlje. Izvještava se da je njegova četverogodišnja vladavina završila u pobuni njegovih plemića koju su podržali Armenija i Alani. Amazasp je ubijen u borbi, a naslijedio ga je njegov pobunjeni nećak, Rev I.Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 291.-292. Peeters Publishers, .Toumanoff, Cyril (1969), Chronology of the Early Kings of Iberia. Traditio 25, str. 17.
Godine 1996. u Mcheti, drevnom glavnom gradu Iberije, otkriven je nepotpuni grčki natpis u kojem se spominje "Amazasp, veliki kralj Iberaca". Prema rekonstrukciji Tinatina Kaukhchishvilija oštećenog teksta, čini se da je Amazasp bio oženjen kćeri Vologaza, armenskog kralja. To može biti Amazasp II. ili raniji iberski kralj Amazasp I., dok bi taj Vologaz mogao biti Vologaz I. (117. – 138./140.) ili Vologaz II. (rođen oko 180. – 191.)T'amila Mgaloblishvili and Stephen H. Rapp Jr. (2011), "Manichaeism in Late Antique Georgia?,", str. 272.–274, in In Search of Truth: Manichaica, Augustiniana & Varia Gnostica, Jacob Albert van den Berg ed. Leiden—Boston: Brill, . Drugi srodni grčki natpis otkriven u Baginetiju spominje kraljicu Drakontis, koju je David Braund identificirao s kraljicom spomenutom u prvom natpisu. Ovi natpisi također iznose na vidjelo visokog dvorjanina Amazaspa, "odgojitelja" ili "udomitelja" Anagrana.
Izvori
Kategorija:Gruzijski vladari